DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 88 <-- 88 --> PDF |
grčkih planina, na izradi svjetske bibliografije vegetacijskih karata; suradnik je internacionalnih saveza. Takva djelatnost Instituta odrazuje se i u velikom broju stručnih i naučnih radova. U toku proteklih dvadeset godina izrađeno je oko 80 studija, programa, planova, elaborata i si. Publicirano je oko 200 radova u Institutu. Značajno je da su bivši i sadašnji stalni i vanjski suradnici Instituta publicirali razmjerno mnogo knjiga: Šafar, Goger, Sarnavka, Vajda i dr.: Šumarski priručnik, Vajda: Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih nizinskih šuma, Safar: Preborna šuma i preborno gospodarenje, Spaić-Vajda i dr,: Masovna pojava i suzbijanje gubara, Podhorski: Uzgoj topola, Lončar: Njega šuma proredom (na hrvatskom i slovenskom jeziku), Dragišić: Jelen, Čeović: Fazan, Horvat: Šumske zajednice Jugoslavije, Horvat: Vegetacija planina zapadne Hrvatske (sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak), Horvatić: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma, Horvatić: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrv. primorja, Bertović i dr.: Zaštita prirode u NR Hrvatskoj, Car-iSrdić-Rohr: Bonitiranje lovišta za zeca, fazana, trčku i kamenjarku, Car-SrdićRohr- Dragišić i dr.: Lovački priručnik, Srdić: Poljska jarebica, Car: Uzgojni odstrel srneće divljači, Car: Bonitiranje lovišta za divljač visokog lova. Car: Medvjed i srna (priređeno za štampu), Ziani: Problem šumske ispaše u Hrvatskoj, Markić-Špiranec-Emrović: Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u Hrvatskoj, Šafar: Uzgajanje šuma. Ukupno 22 knjige. Oko deset godina Institut je imao svoju ediciju »Obavijesti« u kojoj su se stručno i naučno razmatrala aktuelna problematika sa svrhom da se unaprijedi šumska privreda. Naši suradnici bili su urednici ili članovi redakcije: Šumarski list, Lovački vjesnik, Šumarska enciklopedija, Nacionalni park Plitvička jezera. Dvojica suradnika bili su nastavnici fakulteta (Biotehnički fakultet u Ljubljani i Veterinarski fakultet u Zagrebu). Izvjestan broj radova publiciran je i u inozemstvu. Nemalen broj publiciranih radova prikazan je u inozemnim edicijama, kao npr. u Forestry Apstract i dr. Potpuni popis radova institutskih suradnika bit će objavljen u posebnoj ediciji koja se sprema u povodu 20-godišnjice te ustanove. Na temelju iznesenog kratkog profila možemo ustvrditi ovo: razvitak i rezultati rada te ustanove odvijali su se onako kako se razvijala i smirivala privreda, tj. u toku prvih 10—15 godina tok razvitka bio je neredovit a zatim sve stabilniji; unatoč razmjerno teškim materijalnim i personalnim situacijama i previše promjenljivim vanjskim okolnostima koje su počesto loše utjecale na rad, Institut je u okviru danih mogućnosti dao značajan prilog razvitku šumske privrede i nauke. |