DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ULOGA, ZADACI I RAD JUGOSLAVENSKOG INSTITUTA ZA ČETINJAČE JASTREBARSKO** Ing. ANTE LOVRIC 1. ZNAČAJ I ULOGA INSTITUTA Pred šumsku privredu Jugoslavije postavljen je zadatak da u skoroj budućnosti stigne u proizvodnji i potrošnji drveta najrazvijenije zemlje Evrope. Perspektivnim planom razvoja šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije zacrtano je da se do konca 1980. godine udvostruči godišnja proizvodnja i prerada sječive drvne mase od 20 na 40 milijuna kubika. Takvu zamašnu proizvodnju moguće je postići: — prvo, zavođenjem intenzivnog i savremenog načina gospodarenja u postojećim prirodnim ekonomskim šumama i — drugo, podizanjem plantaža i intenzivnih kultura drveća brzog i ubrzanog rasta — listača i četinjača. Struktura šuma u Jugoslaviji s obzirom na vrste drveća, a posebno na četinjače, prilično je nepovoljna. Potrebe na drvu četinjača, naročito na kemijskom celuloznom drvu, toliko su velike da intenzivni uzgoj ekonomskih vrsta četinjača dolazi u prvi plan. Da bi se navedenim potrebama moglo udovoljiti, predviđeno je da će se u roku od narednih 15 do 20 godina putem očetinjavanja podići u Jugoslaviji oko 400.000 ha uglavnom intenzivnih kultura i manji procenat plantaža četinjača ubrzanog rasta, ili prosječno godišnje oko 20.000 ha. Karakteristika novog, savremenijeg i izmijenjenog načina šumske proizvodnje putem plantaža i intenzivnih kultura sastoji se uglavnom u znatnom vremenskom skraćivanju ophodnje i u istovremenom povećanju prirasta drvne mase. Problem povećavanja prirasta drvne mase u skraćenom vremenskom razdoblju moguće je pravilnije i bolje riješiti, u koliko se u međuvremenu pronađu i naučno istraživačke metode za njegovo pravilno rješenje. To tim više, što je akcija podizanja plantaža i intenzivnih kultura četinjača novost za koju nema dovoljno iskustva, kako kod nas tako i u inozemstvu. Takva situacija nužno je nametnula potrebu da se za rješavanje ovakvih i sličnih problema osnuje što prije jedna specijalna istraživačka ustanova. Potpuno identično kao što je to riješeno za topole osnivanjem Zavoda za topole u Novom Sadu (sada Institut za topolarstvo), osnovan je početkom 1961. godine u Jastrebarskom (kraj Zagreba) Zavod za četinjače (sada Jugoslavenski institut za četinjače) kao jedina ustanova te vrste za područje cijele Jugoslavije. Zavod je osnovan na inicijativu Sekretarijata za šumarstvo NRH, ** Nadopuna, proširenje i djelomično ponavljanje članka ing. V. Cvitovca štampanog u Šumarskom listu broj 5—6´1963. |