DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ULOGA, ZADACI I RAD JUGOSLAVENSKOG INSTITUTA ZA ČETINJAČE JASTREBARSKO** Ing. ANTE LOVRIC 1. ZNAČAJ I ULOGA INSTITUTA Pred šumsku privredu Jugoslavije postavljen je zadatak da u skoroj budućnosti stigne u proizvodnji i potrošnji drveta najrazvijenije zemlje Evrope. Perspektivnim planom razvoja šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije zacrtano je da se do konca 1980. godine udvostruči godišnja proizvodnja i prerada sječive drvne mase od 20 na 40 milijuna kubika. Takvu zamašnu proizvodnju moguće je postići: — prvo, zavođenjem intenzivnog i savremenog načina gospodarenja u postojećim prirodnim ekonomskim šumama i — drugo, podizanjem plantaža i intenzivnih kultura drveća brzog i ubrzanog rasta — listača i četinjača. Struktura šuma u Jugoslaviji s obzirom na vrste drveća, a posebno na četinjače, prilično je nepovoljna. Potrebe na drvu četinjača, naročito na kemijskom celuloznom drvu, toliko su velike da intenzivni uzgoj ekonomskih vrsta četinjača dolazi u prvi plan. Da bi se navedenim potrebama moglo udovoljiti, predviđeno je da će se u roku od narednih 15 do 20 godina putem očetinjavanja podići u Jugoslaviji oko 400.000 ha uglavnom intenzivnih kultura i manji procenat plantaža četinjača ubrzanog rasta, ili prosječno godišnje oko 20.000 ha. Karakteristika novog, savremenijeg i izmijenjenog načina šumske proizvodnje putem plantaža i intenzivnih kultura sastoji se uglavnom u znatnom vremenskom skraćivanju ophodnje i u istovremenom povećanju prirasta drvne mase. Problem povećavanja prirasta drvne mase u skraćenom vremenskom razdoblju moguće je pravilnije i bolje riješiti, u koliko se u međuvremenu pronađu i naučno istraživačke metode za njegovo pravilno rješenje. To tim više, što je akcija podizanja plantaža i intenzivnih kultura četinjača novost za koju nema dovoljno iskustva, kako kod nas tako i u inozemstvu. Takva situacija nužno je nametnula potrebu da se za rješavanje ovakvih i sličnih problema osnuje što prije jedna specijalna istraživačka ustanova. Potpuno identično kao što je to riješeno za topole osnivanjem Zavoda za topole u Novom Sadu (sada Institut za topolarstvo), osnovan je početkom 1961. godine u Jastrebarskom (kraj Zagreba) Zavod za četinjače (sada Jugoslavenski institut za četinjače) kao jedina ustanova te vrste za područje cijele Jugoslavije. Zavod je osnovan na inicijativu Sekretarijata za šumarstvo NRH, ** Nadopuna, proširenje i djelomično ponavljanje članka ing. V. Cvitovca štampanog u Šumarskom listu broj 5—6´1963. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Saveza poljoprivrednih šumarskih komora FNRJ, Poljoprivredne šumarske komore NRH, Jugoslavenskog savjetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo, a uz pristanak Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo SIV-a. 2. ZADACI INSTITUTA Zacrtani i postavljeni zadaci Instituta razvrstani u tri grupe su: — prvo, u naučno istraživačkom radu: — da primjenom najsuvremenijih naučnih metoda (hibridizacija, zračenje, izotopi i si.) izučava, ispituje i oplemenjuje vrste domaćih i stranih četinjača radi dobivanja najkvalitetnijih i najotpornijih vrsta sadnog materijala ubrzanog rasta za intenzivni uzgoj; — da za svoje potrebe na temelju savremenih naučnih metoda organizira odabiranje od već izlučenih sjemenskih baza vrsta četinjača (sastojine, grupe i stabla) one, koje su prikladne za intenzivan uzgoj u svrhu dobivanja genetski kvalitetnog sjemena za proizvodnju selektiranih sadnica, kao i da izlučuje najkvalitetnija (plus) stabla istih vrsta u svrhu dobivanja plemki za uzgoj sjemenskih plantaža i dobivanja najkvalitetnijeg sjemena tim načinom; — da proučava, istražuje i pronalazi najbolje metode rada u manipulaciji sjemenom, u stimulaciji njegove klijavosti, u uzgoju sadnica u sjemeništu i rasadištu (gustoća sadnje, ishrane, navlaživanje, zasjena i dr.); — da ispituje, pronalazi i unapređuje načine sadnje i uzgoja pojedinih vrsta četinjača (raspored i gustoća sadnje na terenu, tehnika sadnje, ishrana, njega, prirast, ophodnja i dr.) kao i upotrebnu vrijednost drva četinjača u svim vidovima intenzivnog uzgoja izvan šume i u šumi sa i bez međukultura, — da proučava, istražuje i vrši izbor tala za intenzivan uzgoj četinjača i izučava mjere, pomoću kojih se ostvaruju optimalni uslovi za maksimalnu proizvodnju drva četinjača ubrzanog rasta sa i bez uzgoja međukultura; — da proučava i istražuje vrste i biologiju štetnih insekata i biljnih bolesti na četinjačama intenzivnog uzgoja, te proučava i poduzima efikasne preventivne i represivne mjere zaštite na kulturama i plantažama; — da ispituje, pronalazi i usavršava najekonomičnije načine i tehniku rada u intenzivnom uzgoju četinjača (racionalizacija rada, mehanizacija); — da vrši i ostale poslove iz naučno istraživačkog rada u vezi uzgoja četinjača. — drugo, u osnivanju oglednih pogona: — da osniva i vodi rasadnike za proizvodnju najkvalitetnijeg selekcioniranog sadnog materijala četinjača ubrzanog rasta, domaćeg i stranog porijekla, otpornog na biotske i abiotske faktore; — da osniva i uzgaja intenzivne nasade vrsta ubrzanog rasta selekcioniranih i oplemenjenih domaćih i stranih četinjača sa i bez međukultura; — da osniva i uzgaja sjemenske plantaže četinjača radi dobivanja polaznog sjemenskog materijala kod visoko produktivnih domaćih i stranih vrsta četinjača. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 91 <-- 91 --> PDF |
—´ treće, u izobrazbi stručnih kadrova i suradnji: — da osposobljava šumarske stručne kadrove u intenzivnom uzgoju četinjača putem: — obaveznog davanja uputa o primjeni utvrđenih i pronađenih metoda rada i dostignuća naučno istraživačkog i praktičnog rada; — obavještavanja o postignutim uspjesima u zemlji i inozemstvu pomoću vlastitih publikacija; — organiziranja demonstracija, posjeta i si.; — preuzimanja, pomaganja i organiziranja radova iz djelokruga svojih zadataka kod drugih organizacija i nadleštava na cijelom području SFRJ; — da surađuje sa zainteresiranim organizacijama u zemlji i inozemstvu, koje rade na intenzivnom uzgoju i iskorišćenju četinjača. 3. OBJEKTI INSTITUTA Da bi sa uspjehom mogao krenuti i izvršavati postavljene zadatke, bilo je potrebno i nužno1 da Institut dobije objekte i površine na kojima će vršiti svoja ispitivanja, istraživanja kao i proizvoditi kvalitetni sadni materijal. Razumijevanjem i podrškom odgovornih faktora Institut je dobio na upravljanje: — prvo, od NOO Jastrebarsko: — arboretum (bivši park Erdödy) sa površinom od 10 ha; — površinu od 22 ha uz arboretum za rasadnik kao i — posebnu površinu od 1 ha za izradnju paviljonskih objekata Instituta. — drugo, od Šumskog gospodarstva Karlovac posredstvom Sekretarijata za šumarstvo SRH i uz odobrenje Izvršnog Vijeća SRH prigorske i brdske šume u okolici Jastrebarskog za pokuse, plantaže, intenzivne kulture, ogledna polja, komparativne nasade, konverziju i introdukciju. Šume dodjeljene Institutu na upravljanje vrlo su loše kvalitete; pretežno su to panjače hrasta kitnjaka, bukve i graba. Sastoje se iz dviju gospodarskih jedinica od ukupno 31 odvojenih kompleksa i to: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— Gosp. jedinice »Jastrebarske prigorske šume« sa površinom od 1.746 ha i — Gosp. jedinice »Plešivica« sa površinom od 1.747 ha ili ukupno 2.493 ha, te pašnjačke površine izvan gospodarske osnove sa površinom od 80 ha. Usputno S9 napominje: — da su šume Gosp. jed. »Jastrebarske prigorske šume« bile do 1947. godine vlasništvo 27 šumoposjednika, a Gosp. jed. »Plešivica« 21 šumoposjednika, od kojih je svaki gospodario na način koji mu je momentano najbolje odgovarao; — da se na užem prigorskom podiučju Jastrebarskog žiteljstvo pretežno bavi vinogradarstvom uz malo obradive zemlje, tako da je glavni izvor gnoja za vinograde bila šumska stelja — listinac. — da je šumska pnša sve do nedavno bila jedan od vidova iskorišćavanja šuma. 4. ORGANIZACIJA INSTITUTA Iz zadataka Instituta proizašla je neminovno i njegova organizacija koja se donedavna sastojala iz tri osnovne organizacijske jedinice: — prvo, iz naučno istraživačkog sektora podijeljenog na pet odsjeka za vršenje naučno istraživačkog rada (Odsjek za genetiku i selekciju, Odsjek za uzgoj, Odsjek za pedologiju i fiziologiju, Odsjek za zaštitu — entomologiju i fitopatologiju, Odsjek za mehanizaciju i racionalizaciju rada); — drugo, iz Uprave dobra sa šumom, lovištem, rasadnikom i mehanizacijom, koja se brine za proizvodnju i — treće, iz srekretarijata u čijem se sastavu nalazi i računovodstvo. Pretvarajući Upravu dobra u Odsjek za šume sa odgovarajućom mehanizacijom i lovstvom sada se Institut sastoji iz šest Odsjeka i posebnim Sekretarijatom u čijem je sastavu i računovodstvo. Institutu je priznat status naučne ustanove u smislu Zakona o organizaciji naučnog rada i kao takav registriran je kod Savjeta za naučni rad SR Hrvatske pod reg. brojem 64. Institut kao ustanova upravlja se po načelima društvenog upravljanja, a financira se po Zakonu o financiranju naučnih ustanova i to po propisima koji vrijede za privredne organizacije. Rad u Institutu vrši se po utvrđenom planu i programu rada koji obuhvaća dugoročne i neposredne zadatke. Institutom upravlja širi Savjet od 27 članova, uži Savjet od 15 članova i Uprava od 7 članova; dok se njegova problematika iznosi povremeno pred stručni kolegij i cjelokupni kolektiv Instituta; odnosno po novom Statutu osim navedenog i pred Naučni savjet, Referendum i Zborove radnih ljudi. 5. PRVI PETOGODIŠNJI PLAN INSTITUTA I NJEGOVA REALIZACIJA Petogodišnjim planom Instituta od početka 1961. do konca 1965. godine zacrtano je da će se istovremeno krenuti i raditi: — prvo: na uzdizanju, školovanju i specijalizaciji mladih kadrova; — drugo: na naučno istraživačkim radovima, izmjeni iskustava i njihovoj primjeni u praksi; — treće: na suradnji sa Jugoslavenskim centrom za poljoprivredu i šumarstvo i Šumsko privrednim organizacijama, te prenošenju iskustava i instruktaži kadrova na terenu; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 93 <-- 93 --> PDF |
— četvrto: na proizvodnji sjemenskog i sadnog materijala u rasadniku Instituta industrijskog tipa; — peto: na nabavci opreme i mehanizacije Instituta; — šesto: na podizanju građevinskih objekata Instituta; — sedmo: na osnivanju biblioteke i nabavci stručnih časopisa i — osmo: na uspostavljanju veza sa naučnim i stručnim kadrovima u zemlji i izvana. Uzdizanje, školovanje i specijalizacija mladih kadrova Jedan od osnovnih zadataka Instituta bio je da što prije odgoji kvalitetan mladi kadar specijalista. Prema sistematizaciji radnih mjesta to su: genetičar, pedolog, fiziolog, entomolog, fitopatolog, specijalista za sjeme i rasadnik, specijalista uzgajivač, specijalista za uže ratarstvo, specijalista za racionalizaciju rada, specijalista tehnolog, mikrobiolog, biokemičar i specijalista za statistiku i biometriku. Do dnas je u Institutu zaposleno 13 mladih asistenata, koji su istovremeno upisali postdiplomski studij trećeg stupnja (magisterij) na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, i već ga nekoji i završili. . m-** Naučno istraživački radovi, izmjena iskustava i njihova primjena u praksi Izbor vrsta drveća. Za puni uspjeh podizanja nasada četinjača važan je u prvom redu pravilan izbor vrsta drveća za pojedina područja. Kod toga su za istraživanja i primjenu na terenu ušla u prvi plan za sada najpoznatije i najviše upotrebljavane slijedeće ekonomske domaće i strane vrste četinjača: — obični bor-ravničarski i prigorski tip (Pinus silvestris L.) — smrča-ravničarski i prigorski tip (Picea excelsa Lk. odn. P. Abies L. Karst.) — evropski ariš-alpski tip (Larix decidua Mili.) 565 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 94 <-- 94 --> PDF |
— zelena duglazija (Pseudotsuga taxijolia var. viridis Asch, et Gr. odn. P. douglasii Carr.) — Američki borovac (Pinus strobus L.). Istovremeno su u ispitivanju i manjoj primjeni slijedeće vrste četinjača: — ilirski crni bor (Pinus nigra var. austriaca Achet Gr) — zlatiborski crni bor (Pinus nigra var. zlatiborica) — alepski bor (Pinus halepensis Mili.) — primorski bor (Pinus pinaster odn. P. maritima Sol.) — sudetski ariš (Larix decidua sudetica Ciesl.-Svob.) — tatranski ariš (Larix decidua slovacica subtraensis Sim.) — japanski ariš (Larix leptolepis Murr, et Gord.) — divovska-vankouverska jela (Abies grandis Lindl.) — brucijski bor (Pinus brutia Ten.) — korzikanski crni bor (Pinus nigra Arn. var. Laricio Poir. f. Corrsicana) — kalabrijski crni bor (Pinus nigra Arn. var. Laricio Poir. f. Calabrica Lond.) Usporedo sa podizanjem rasadnika i nasada četinjača pristupit će se u komparativnim i produkcionim ogledima ispitivanju i ostalih stranih ekonomskih vrsta četinjača, kao što su: — kavkaska jela (Abies nordmaniana Sp.) — srebrnasta jela (Abies nobilis Lind. odn. Abies procera Rehd.) — sitkanska smrča (Picea Sitchensis Carr.) — žuti ili zlatni bor (Pinus Jejjrzyi Grev. et Balf.) — golemi mamutovac (Sequoia gigantea Decne.) i dr. — glatki ili smrčasti bor (Pinus echinata Mili.) — kalifornijski libocedar (Libocedrus decurens Torr.) — Lawsonov pačempres (Chamaecyparis Lawsoniana Pari.) — golemi mamutovac (Sequoia gigantea Decne). i dr. Teme. Institut je sa Saveznim fondom za naučni rad ugovorio pred 5 godina u samom početku svog osnivanja dvije savezne teme. Prva tema pod naslovom »Proučavanje plantažne proizvodnje drveta četinjača « obuhvaća naučno istraživačke radove na biološko-ekološkim svojstvima četinjača, proučavanju sjemenske i rasadničke proizvodnje, združenoj šumskoj i poljoprivrednoj proizvodnji (sa istraživanjem tala, proučavanjem mehanizacije i racionalizacije radova) i istraživanju bolesti i štetnih insekata. Druga tema pod naslovom »Oplemenjivanje i selekcija šumskog drveća« obuhvaća naučno istraživačke radove na selekciji, hibridizaciji, citološkim istraživanjima, vegetativnom razmnožavanju i sjemenskim plantažama. Na obradi pomenutih tema surađivali su i surađuju po jedinstvenoj metodici kao koautori još i šumarski instituti i zavodi u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Skopju i Peći. Sa Republičkim savjetom i Fondom za naučni rad SR Hrvatske sklopljeni su u 1965. godini ugovori na slijedeće teme: — Ispitivanje promjena u plodnosti zemljišta pod utjecajem šume i šumskog drveća s naročitim osvrtom na kulture četinjača. — Istraživanje utjecaja agrotehnike i fertiiizacije na proizvodnju drva u kulturama i plantažama četinjača. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 95 <-- 95 --> PDF |
— Komparativna istraživanja o najpovoljnijim razmacima sadnje američkog borovca i običnog bora u intenzivnim kulturama. — Ispitivanje najpogodnijih substrata za uzgoj jednogodišnjih biljaka zelene duglazije, američkog borovca i obične smrče. Sa Poslovnim udruženjem šumsko privrednih organizacija Zagreb, sklopljeni su u 1964. i 1965. godini ugovori na slijedeće teme: — Problem proširenja brzorastućih četinjača u Hrvatskoj. — Oplemenjivanje i selekcija brzorastućih četinjača u Hrvatskoj. — Ekonomsko opravdanje plantažnih kultura četinjača ubrzanog rasta u poredenju s uzgojem intenzivnih kultura i klasičnim pcšumljavanjem. — Pedološka istraživanja objekata za intenzivne kulture i plantaže. — Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala četinjača ubrzanog rasta sa temama; — Način sjetve sjemena četinjača u toplim lijehama; — Tehnička presadnja biljaka četinjača u Jiffy-lončiće u rasadniku, te sadnja, preživjelost i rast sadnica četinjača u Jiffy-lončićima na oglednim poljima. — Ishrana biljaka četinjača u šumskim rasadnicima. — Primjena mehanizacije i lacionalizacije rada u rasadnicima četinjača industrijskog tipa. — Uništavanje korova u rasadnicima četinjača. — Primjena insekticida u rasadnicima četinjača. — Proučavanje ishrane dušikom u kulturama i mladim sastojinama običnog bora. — Utjecaj poljoprivrednih međukultura na razvoj običnog bora, američkog borovca i evropskog ariša u plantažama i njihova rentabilnost. U izvršavanju postavljenih tematskih zadataka osnovani su na terenu razni ogledi, kako se to vidi iz slijedećeg iskaza: Ukupno 91 ha čiste površine ogleda odnosno sa zaštitnim pojasevima oko 110 ha. U istraživačkom radu na području rasadničke proizvodnje vršeni su i vrše se pokusi u rasadniku Instituta o duljini zasjene biljaka, uplivu krupnoće sjemena na rast biljaka, gustoći sjetve, raznim dozama mineralnih hraniva na rast i kvalitet sadnog materijala, suzbijanju korova i dr. Kod selekcije plus stabala odabrano je na području SR Hrvatske 207 stabala (američki borovac 42, zelena duglazija 300, obični bor 26, ilirski crni bor 35, kalabrijski crni bor 25, evropski ariš 29, obična smrča 12) i na području SR BiH 40 stabala (običan bor 32 i ilirski crni bor 8); ukupno 247 stabala. Plus stabla izlučena su kako u prirodnim sastojinama-populacijama tako i u kulturama. Od samog početka osnivanja Instituta radi se programski na unutravrsnoj i međuvrsnoj hibridizaciji. Međuvrsna hibridizacija vršena je između Larix decidua x Larix Zeptolepis, Pinus nigra x Pinus densijlora, Pinus nigra x Pinus halepensis, Pinus nigra x razne vrste južno američkih borova, Picea omorika x Picea sitchensis. Cilj ovih hibridizacija je da se izborom najboljih partnera proizvede u potomstvu heterozis. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Jastrebarsko Jastrebarsko Volavje Perjasica« Knjačka Jastrebarsko stanje ishran Medak« Lokalite t Vid uzgoja Vrsta drveća Površ. ogledaha God. osnivanja Cil j istraživanj a Saveznim fondom za naučni rađ inst. za čet. Izimje« Plantaža am. borovac 1962 Utjecaj poljopr. međukultura na rast am. borovca na parapodzolu inst. za čet. II« Plantaža z. duglazija ob. smrča ev. ariš. 5 1962 Utjecaj poljopr. međukultura na rast zel. duglazije, evr. ariša i ob parapodzolu . Vinkovci Durgutovica« Plantaža z. duglazija am. borovac ob. bor ob. smrča 6 1963 Utjecaj poljopr. međukultura na rast z. duglazije, am. borovca, ob. smrče, na pseudogleju. . Si. Brod rnji i D. Dolci« z. duglazija am. borovac ob. bor 10 1963 Utjecaj poljopr. međukultura na rast z. duglazije, am. borovca i pseudogleju. ob . Koprivnica Polum Jara« . Karlovac Plantaža Plantaža . Karlovac Dubrava« Intenzivna kultura Republičkim fondom za naučni rad inst. za čet. g. Gospić Intenzivna kultura Intenzivna kultura Volavje II« ev. ans sudetski ariš am. borovac ob. smrča ob. bor ob. bor ob. smrča 72416 1963 1964 1964 1964 1965 Utjecaj poljopr. međukultura na rast ev. ariia na pseudogleju. Djelovanje duboke obrade na vri različiti načini gnojidbe odn. prema startnoj gnojidbi. Uspjeh rasta am. borovca i ob. bujad.-vrištinskom tlu i registrvarijanata startne gnojidbe. Utjecaj upotrebljenih mineralni prvenstveno dušika, nai prirast ob. bora na parapodzolu Utjecaj upotrebljenih mineralni prvenstveno dušika, na stanje isi prirast ob. bora i ob. smrče na ko vrištinskom tlu. acij ištin |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Površ. God. Vid uzgoja Vrsta drveća ogleda osnivaCilj istraživanja Lokalitet ha nja Poslovnim udruženjem šum. privrednih organizacija inst. za čet. Intenzivna ob. smrča 1963 Ispitivanja najprikladnijih razmak Jastrebarsko kultura ev. ariš Volavje I« jap. ariš inst. za čet. Plantaža, int. ob. smrča 1963 Ekonomsko opravdanje plantaža Jastrebarsko kultura i klas. redbi sa intenzivnim kulturama i Volavje I« pošumljavanje pošumljavanjem na parapodzolu. rnst. za čet. Plantaža ob. bor 1.5 1965 Utjecaj polj. međukultura na ob. Jastrebarsko hova rentabilnost na parapodzolu Ceglji« . Gospić Plantaža, int. ob. smrča 4.5 1965 Ekonomsko opravdanje plantaža Medak« kultura i klas. redbi sa int. kulturama i klasični pošumljavanje mljavanjem na bujadičko vrištinsko šum. gospodarstvima . Kutina Intenzivna am. borovac 5 1963 Komparacija rasta i prirasta vrst Bršljanica« kultura sud. ariš ča na pseudogleju. ob. bor ob. smrča . N. Gradiška Intenzivna am. borovac 7 1963 Komparacija rasta i prirasta uz Mašićko Brdo« kultura sud. ariš nije razmake sadnje na pseudogleju ob. bor ob. smrča sredstava Instituta inst. za čet. Genetsko ev. ariš, hibr. ev. i 15 1962-4 pokusne plohe na kojima se prat Jastrebarsko pokusno polje jap. ariša, hibr. 1965 žuje razvoj hibridnog potomstva, Goić« crn. bora i P. den-utjecaj radio aktivnog zračenja n siflora, hibr. crn. nje nasljednih promjena i utvrđuj bora i molike, te maćih provenijencija četinjača. hibr. omorike i sitke inst. za čet. Zivi arhiv ev. ariš 2 1964 Početak osnivanja živog arhiva Jastrebarsko jap. ariš klonovima ev. ariša, jap. ariša Goić« z. duglazija glazije. Ukupno 91 ha čiste površine ogleda, odnosno sa zaštit. pojasevima ok |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Suradnja sa Jugoslavenskim centrom za poljoprivredu i šumarstvo i šumsko privrednim organizacijama Sa Jugoslavenskim centrom za poljoprivredu i šumarstvo bila je suradnja oko organizacije raznih seminara na terenu kao i u novčanoj ispomoći Institutu kod osnivanja privredno demonstracionih ogleda na osnivanju sjemenskih plantaža i proizvodnji sadnog materijala. Zajednička suradnja ogledala se je i u davanju određene stručne pomoći i nadzora kod podizanja demonstracionih ogleda na područjima Šumskih gospodarstava Bled, Črnomelj, Karlovac, Kraljevo, Maglaj, Sisak, SI. Požega, Titovo Uzice i Varaždin; te kontrole rasadničke proizvodnje u rasadnicima Črnomelj, Kraljevo, Maglaj, Mengeš, Titovo Uzice i Varaždin. Suradnja sa šumsko privrednim organizacijama sastoji se u: — podizanju sjemenskih plantaža (izradi osnova, davanju stručne pomoci, odabiranju plus stabala, cijepljenju i dr.); — podizanju plantaža i intenzivnih kultura četinjača (rekognosciranju terena, ispitivanju tla, izboru površina i vrsta, izradi metodologije kod osnivanja ogleda, praćenju i pružanju stručne pomoći i dr.); — uzgoju sadnog materijala četinjača (izboru rasadnika, razradi plana, unutrašnjem rasporedu rasadnika, pregledu zdravstvenog stanja rasadnika i dr.); kao i uzgoju sadnog materijala četinjača za potrebe šumsko privrednih organizacija u rasadniku u Jasrebarskom; —. povremenom održavanju stručnih seminara i primanja rasadničara na praksu; — davanju stručne pomoći i vršenju nadzora nad centralnim šumskim rasadnicima četinjača i proizvodnim ogledima plantaža četinjača na području Jugoslavije. Do sada su osnovane ili su u oisnivanju slijedeće sjemenske plantaže: — na području Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar 2 ha evropskog ariša i 1 ha američkog borovca; — na području Šumskog gospodarstva Karlovac 1 ha evropskog ariša; — na području Šumskog gospodarstva Gospić 1,5 ha običnog bora i 1,5 ha crnog bora i — na području Šumskog gospodarstva SI. Brod 1.5 ha običnog bora i 1,5 ha američkog borovca; ukupno 10 ha. Plemke za proizvodnju cijepljenih biljaka uzete su sa plus stabala izlučenih na području SR Hrvatske, Slovenije i BiH. Od 1961. do 1965. godine održano je 8 seminara o rasadničkoj proizvodnji, genetici i uzgoju na području SR Hrvatske, uz prisustvo od preko 250 stručnjaka sa područja šumskih gospodarstava. U 1965. godini naročito tijesna suradnja bila je sa šumskim gospodarstvima Karlovac, Gospić, Ogulin, Delnice, Bjelovar, Kutina i SI. Požega. Proizvodnja sjemenog i sadnog materijala u rasadniku Instituta Osnovni zadatak rasadnika industrijskog tipa u Jastrebarskcm, u kojem se vrše i razni pokusi, je proizvodnja kvalitetnih sadnica četinjača ubrzanog rasta određene provenijencije za vlastite potrebe kao i za potrebe prakse uz primjenu najsuvremenijih metoda uzgoja i zaštite sadnica kao i ispitivanja odgovarajuće mehanizacije na bazi ekonomskih troškova proizvodnje. 570 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Od 1962. godine do 1965. proizvedeno je u rasadniku odnosno u sjemeništu 11,500.000 jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka duglazije, ariša, borovca, običnog bora, smrče, kalabrijskog crnog bora, ilirskog crnog bora, goleme jele, Pančićeve omorike i Lawsonovog pačempresa; te 1,600.000 presađenica duglazije, ariša, borovca, običnog bora i smrče. Nabavka opreme i mehanizacije Instituta Bez laboratorijske opreme i mehanizacije u rasadniku i u šumi nemoguće je i zamisliti sistematski studijski i primijenjeni rad u Institutu. Uz pomoć Saveznih organa oprema za rasadnik i instrumentarij za laboratorije dobiven je uglavnom od Američke tehničke pomoći - ICA, zatim putem beskamatnog zajma od Saveznog fonda za naučni rad, te od Saveznog budžeta za unapređenje poljoprivrede i šumarstva preko Jugoslavenskog savjetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo kao i iz vlastitih sredstava. Može se kazati da je mehanizacija za radove u rasadniku, za oglede plantaža i intenzivnih kultura sa mehaničkom radionom donekle kompletirana. Ona se sastoji od raznih vozila, vučnih strojeva, prikolica i priključnih strojeva. Laboratorijska oprema je djelomična. Najbolje su opremljeni laboratoriji iz selekcije i genetike, pedologije i ishrane i uzgoja. Nabavna vrijednost cjelokupne opreme Instituta iznosi 143,000.000.— dina ra odnosno ND 1,430.000.—, cd čega otpada na Američku tehničku pomoć 66,500.000.— dinara odnosno ND 665.000.— Podizanje građevinskih objekata Instituta Za sve investicione objekte izrađeni su na vrijeme i odobreni svi projekti, programi i elaborati kao što su: — Idejni projekat; — Investicioni program i — Glavni projekti za: upravno-laboratorijsku zgradu, laboratorijsku zgradu- paviljon br. 1, laboratorijsku zgradu-paviljon br. 2, staklenik sa klima uređajem i toplim lijehama, spremište sa hladnjačom, trafostanicu, gospodarsku zgradu sa mehaničkom radionicom i prostorijama za radnike, hangar-spremište, meteorološku stanicu, sistem za navlaživanje i melioraciju rasadnika i projekat za arboretum. Od navedenih objekata dovršeni su ili su u fazi dovršenja i izgradnje svi osim laboratorijske zgrade-paviljona br. 1. Vrijednost podignutih građevnih objekata iznosi 223,000.000 dinara odnosno ND 2,230.000. Osim toga izgrađena je i stambena zgrada sa 8 stanova u vrijednosti od 29,500.000 dinara odnosno ND 295.000. Pod konac 1965. godine završena je i gradnja fazanerije (Centar za umjetni uzgoj fazana) sa vrijednošću od 58,000.000 dinara odnosno ND 580.000. Osnivanje biblioteke i nabavka stručnih časopisa Prema financijskim mogućnostima Institut je u međuvremenu pristupio i nabavci stručne literature kao i pretplati stručnih časopisa. Ručna biblioteka Instituta raspolaže danas sa blizu 500 komada stranih specijalističkih knjiga najnovijih izdanja i redovno dobiva 23 domaća i 30 inostranih časopisa na 6 stranih jezika. 571 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Uspostavljanje veza sa naučnim i stručnim domaćim i inostranim kadrovima Kadrovi Instituta su u stalnom kontaktu sa stručnjacima pojedinih fakulteta, instituta i istraživačkih zavoda na području cijele Jugoslavije; isto tako održavaju redovitu korepondentnu vezu sa pojedinim inostranim institutima u Evropi i SAD. Posjeti Institutu su gotovo svakodnevni (profesori i studenti šumarskih fakulteta, rukovodioci i stručnjaci raznih instituta i zavoda sa područja cijele SFRJ, učenici srednjih šumarskih škola, direktori i rukovodioci šumsko privrednih organizacija i dr.). Od važnijih posjeta iz drugih zemalja Institut su posjetili: — članovi potkomisije FAO za Mediteran; — članovi potkomisije za topole FAO; — delegacija bugarskih šumara; — grupa norveških studenata; — grupa švedskih studenata; — grupa profesora i postdiplomanata sa Oxfordskog univerziteta (iz Engleske, Britanske Gvajane, Fidži otočja, Gane, Indije, Kenije, Zapadne Njemačke i Rodezije); — pojedini specijalisti i stručnjaci iz Čehoslovačke, Italije, Poljske, Ruvmunjske i SAD; — učesnici sa Međunarodnog savjetovanja genetičara, koje je održano u jesen 1965. godine u Jugoslaviji, a kojem je prisustvovalo 35 inostranih delegata iz 16 zemalja (Austrije, Belgije, Bugarske, CSSR, Danske, Engleske, Finske, Irske, Italije, Kanade, Mađarske, Meksika, Norveške, SAD, Sav. Republike Njemačke i Švedske). |