DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 117 <-- 117 --> PDF |
čan slučaj i sa Salix alba. Spontani hibridi između ova vrste i SalJx fragilis imaju, izgleda, bolji rast od čistih roditeljskih vrsta. Sada je u toku oplemenjivanje vrbe u tom pravcu. PRODUKCIJA HIBRIDA S POJAVOM HETEROZISA Kod međuvrsne hibridizacije jedan je od najvažnijih zadataka dobivanje Fi generacije s pojavom heterozisa. Zbog toga ne treba žaliti za uloženim sredstvimatrudom ako se to ne uspije odmah postići. S druge strane kod planiranja takog rada treba imati na umu sva dosadašnja znanja o mogućnostima križanja vrsta kako ne bismo doživjeli potpuni neuspjeh i razočaranje. Zbog toga izvođenje radova treba organizirati planski i postupno. Prema Wrigh t u (61) postoje do konačnog cilja četiri faze rada. Prvo je ustanovljivanje koje se vrste mogu međusobno križati te kakva srodstvena veza mora postojati između vrsta koje se križaju. Nije tačno utvrđeno, ali se može reći da je uspjeh kod srodnih vrsta relativno dobar, a kod udaljenih rezultat je obično negativan. Kod križanja srodnih vrsta kod kojih su areali odijeljeni heterozis se može očekivati u potomstvu. O problemima srodstva i međuvrsne hibridizacije kod roda Pinus vrijedni prilozi su Duffielda (12) i Critchfielda (9). U tom pogledu važan je i rad Saylor a (50) koji na osnovi kariotip — analize objašnjava srođstvenu vezu kod pojedinih vrsta borova. Ga th y (19) je na temelju analize spontanih hibrida između Abies concolor i A. granđis zaključio o srodstvenoi vezi tih dviju vrsta i A. lowiana. O tim problemima kod smrče pisao je Wright (58). Za uspjeh križanja važna je struktura i broj hromosoma. Općenito vrijedi pravilo da se vrste koje imaju sličnu strukturu i jednaki broj hromosoma lakše mogu s uspjehom križati. No, znamo i takve slučajeve kod kojih je broj hromosoma različit, kao što je npr. slučaj kod roda Betula gdje imamo kod vrsta 28, 56, 70 i 84 hromosoma, a ipak se neke od njih mogu međusobno križati. Drugi korak je proizvodnja malog broja hibrida te potvrđivanje putem ponavljanja pokusa i samo testiranje hibrida. Kod proizvodnje maloga broja hibridnih biljaka nije potrebno da se uvijek pazi koja stabla odabiremo za roditeljske parove. U slučaju kada je rezultat negativan, treba pokušati da se uzmu za roditelje različita stabla budući da različiti genotipovi, a pogotovo različite rase mogu dati pozitivne rezultate. Treća faza rada je utvrđivanje mogućnosti masovne proizvodnje hibrida. Masovna proizvodnja hibrida na prvom mjestu ovisi o karakteru roditeljskih vrsta. Poznato je da vrste borova daju veliku količinu sjemena, ali kod međuvrsne hibridizacije obično nije tako. Možemo reći da se zasada masovno proizvodi hibrid P. rigiđa x P. taeđa u Koreji pod rukovodstvom Hyu n (22). Kod roda Larix masovna međuvrsna hibriđizacija može se provesti i u sjemenskim plantažama kako je preporučio S. C. Larse n i kako1 se to sprovodi u Danskoj. Kod mnogih vrsta roda Populus, a i kod roda Salix ne postoje poteškoće budući da se lako razmnažaju iz reznica ili korjenjacima. U Danskoj se prema ideji S. C. L arsen a masovno proizvodi i hibrid Populus tremula x P. tremuloiđes. Četvrti korak bio bi utvrđivanje koja bi stabla najbolje odgovarala za roditeljske parove. Činjenica je da su rezultati često različiti ako se kod istoga međuvrsnog križanja koriste različita stabla. To je zbog toga jer svaka vrsta ima svoju amplitudu variranja. Ustanovljeno je da različni biotipovi koji pripadaju dvjema vrstama mogu dati različite rezultate. Zbog toga se takvo križanje mora provoditi s više roditeljskih parova koji pripadaju različitim biotipovima i rasama, kako bi se došlo do željenog cilja. Pojava heterozisa poznata je kod mnogih međuvrsnih hibrida. U ovom referatu ne želimo donijeti detaljan prikaz o pojedinim hibridima, ah smatramo da je potrebno ukratko prikazati važnije rodove. Budući da su istraživanja kod različitih rodova, pa i unutar jednog roda kod različitih vrsta u različitim fazama razvoja, teško se može sa sigurnošću dati jasna ocjena o dosadašnjem uspjehu. No, mi nismo namjeravali da za svaku kombinaciju dajemo posebne ocjene budući da su ta istraživanja u toku, a iznijet će ih sami istraživači. Nama je samo cilj da na primjerima prikažemo što je dosada postignuto i da iz toga ovaj skup izvede određene zaključke. Podatke o mnogim međuvrsnim hibridima uzeli smo iz slijedeće raspoložive literature: 10, 14, 46, 59, 60 i 62. |