DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 119 <-- 119 --> PDF |
utvrđeno je da raste sporije nego P. đensiflora, ali mnogo brže od P. nigra. Mi smo također proveli križanje P. nigra x P. đensiflora i ustanovili da hibridne biljke, stare dvije godine ne rastu uvijek brže od majčinskog roditelja Pinus nigra. To je ovisno o pojedinom stablu koje se uzme za majku. Hibrid između Pinus nigra i P. silvestris izgleda da raste brže od crnog bora, a sporije od običnog bora (52). Hibridi: P. thunbergii x P. đensiflora, P. thunbergii x P. taiwanensis, P. thunbergii x P. Yunnanensis, P. thunbergii x P. massoniana, P. thunbergii x P. nigra austriaca, P. đensiflora x P. thunbergii P. đensiflora x P. silvestris, P. nigra austriaca x P. tabulaeformis, i P. ponderosa x P. latifolia rastu brže od ženskog roditelja koji je prvi naznačen. Hibrid P. echinata x P. taeđa raste u kalifornijl brže od P.echinata. Hibrid P. rigida x P. taeđa na nekim lokalitetima nadmašuje u rastu jednog roditelja, a na drugom drugog roditelja. Hibrid između P. monticola. i P. strobus je značajan ne samo po tome što bolje prirašćuje na nekim lokalitetima od jednog roditelja nego da se odabiranjem roditeljskih partnera za tu kombinaciju križanja može dobiti potomstvo otporno na rđu (5, 6). Otpornost na rđu obećava i hibrid između P. strobus i P. peuce (16). Spontani hibrid između Picea abies i P. sitchensis pokazuje kod starosti od 17 godina brži rast za 25"/o od sitkanske smrče. Pored toga sitka je mnogo više stradala od hladnoće nego hibrid (47). Isto tako hibrid između Fraxinus excelsior i F. americana kod starosti od 12 godina pokazuje bolji rast od F. americana. Osim toga taj hibrid pokazuje veliku vitalnost (47). Albenskij (2, 4) je križao Acer negundo s A. platanoiđes, te Acer negundo s A. sacharinum. U oba slučaja dobio je potomstvo koje je imalo bujniji rast od majčinskog roditelja. Isto tako spomenuti je autor kod međuvrsne hibridizacije brijestova dobio potomstvo koje je imalo bolji prirast od majčinskog roditelja. Te kombinacije križanja su: Ulmus pinnatoramosa x U. foliacea, U. pinnatoramosa x ti. laevis. OSTALE MOGUĆNOSTI ZA DOBIVANJE HETEROZISA KOD HIBRIDA: a) Križanje u srodstvu. Kod oplemenjivanja stranooplodnoga poljoprivrednog bilja vrlo je dobro poznata metoda križanja u srodstvu s ciljem da se kod konačnog križanja dvije »inbreed « linije dobije potomstvo s pojavom heterozisa. Budući da je većina vrsti šumskog drveća stranooplodna, ta se metoda može koristiti i kod šumskog drveća, pogotovo kada se zna da je dovoljno proizvesti li do Is generaciju. Međutim, postoji poteškoća za one stranooplodne vrste šumskog drveća koje ispoljavaju potpuni sterilitet. U tom pogledu nemamo još dovoljno rezultata, što se očituje i u tome da se podaci u literaturi za jednu te istu vrstu ne slažu. Uzrok tome je i taj što samofertilnost varira od stabla do stabla (43, 44). Potpuni sterilitet utvrđen je kod Castanea mollissima, Liriodendron tulipifera, i više vrsta roda Eucalyptus. Skoro potpuno sterilni su: Alnus glutinosa, Larix decidua, Larix leptolepis, Picea sitchensis, Pinus strobus, Pinus silvestris, Pinus nigra i dr. Vrste kao npr. Pinus monticola i Picea abies pokazuju različiti stupanj steriliteta i »inbreeding« depresije. Od samofertilnih vrsta spomenut ćemo Alnus incana, a tu spada i više vrsta roda Eucalyptus. Depresija inbreedinga kod navedenih vrsta varira od vrlo malo do gotovo 50´%>. Važno je spomenuti i to da je sjeme dobiveno samooplodnjcm slabe klijavosti, njegovo potomstvo ima slabi prirast, a pojedine jedinke često su još i nenormalnog izgleda. Dosadašnji radovi na oplemenjivanju tom metodom uglavnom su u prvoj fazi, tj. proizvodnja li i Is generacije. Ima više primjera koji potvrđuju opće postavke. Tako je L a n g 1 e t (29) kod obične smrče utvrdio da se kod križanja u bliskom srodstvu smanjuje procent klijavosti. Biljke pokazuju depresiju već u prvoj godini rasta, a u kasnijim godinama ona ide nešto preko 500/o Depresija je utvrđena i kod drugih vrsta. npr. Pinus silvestris, Pinus nigra, Pinus Mugo i Larix decidua. Jovanović i Tu čo v i ć (28) dobili su od jednoga monoecijskog stabla crne topole li biljke koje u prve dvije godine života ne pokazuju veći stepen depresije. ,S. C Larsenjes a svojim suradnicima već dobio kod evropskog ariša i I2 generaciju. Daljnja faza rada tom metodom je međusobno križanje »inbred« linija s ciljem da se dobiju potomstva s pojavom heterozisa. i 117 |