DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Poučan primjer o vrijednosti međusobnog križanja nižih sistematskih jedinica unutar jedne vrste postoji i kod nas u Istri. U jednoj kulturi Pinus nigra zapazili smo da postoji velika razlika u morfološkim karakteristikama pojedinih biljaka. Neke od njih odgovaraju korzičkom, druge austrijskom crnom boru dok je jedan dio intermedijaran. O historijatu te kulture nemamo pisanih podataka, ali je najvjerojatnije da je sjeme od kojih su uzgojene te biljke sabrano iz mješovite kulture korzičkoga i austrijskog crnog bora. Okularnim promatranjem može se vidjeti da intermeđijarne biljke, za koje pređpostavljamo da su hibridi austrijskoga i korzičkog crnog bora, imaju veće visine i promjere od austrijskoga crnog bora. Langne r (31) objašnjava pojavu luksuriranja kod međurasnog križanja primjerom smrče. Rasa sa sjevera raste pod uvjetima dugog dana Ona je s obzirom na duljinu dana koju zahtijeva za svoj rast homozigotna i ima genetsku konstituciju LLkk. Južna rasa raste pod uvjetima kraćeg dana te je s obzirom na to svojstvo njezina genetska konstitucija IIKK. Ako se križaju te dvije rase, nastaje potomstvo1 s najvećim mogućim heterozigotetom LIKk. Ovakovo objašnjenje može se prihvatiti premda znamo da je u mnogim slučajevima uvjetovano s više faktora, pa je i objašnjenje mnogo kompliciranije. Mislimo da je zasada najvažnije da se uoči ta pojava te da se hibridizacija po mogućnosti što više usmjerava u tom pravcu. Međurasna hibridizacija može imati svoju vrijednost i u slučaju ako se ne dobije hcterotično potomstvo. Križanjem dviju rasa te kombinacijom njihovih svojstava može se dobiti potomstvo koje će imati željena svojstva. Takav slučaj je sa smrčom u Švedskoj gdje križanac između švedske i njemačke rase raste bolje od domaće rase, a otporan je na hladnoću kao i domaća švedska rasa. POTEŠKOĆE KOD MEĐUVRSNE HIBRIDIZACIJE I NJIHOVO SVLADAVANJE Kod međuvrsne hibridizacije često se nailazi na poteškoće. Mnoge kombinacije križanja dale su potpuno negativne rezultate. Smatramo da je ovdje potrebno nešto reći i o tom problemu. Uzroke negativnim rezultatima treba tražiti u srodstvenoj vezi vrsta koje križamo, morfologiji cvjetova, dobi cvatnje kao i inkompatibilnosti vrsta. i Razumljivo je da se obično ne mogu međusobno križati vrste koje su srodstveno jako udaljene. U takvom slučaju poteškoće su vrlo velike i trebat će još mnogo truda uložiti da se prebrode, ukoliko će se uopće i moći prebroditi. Ako postoji bitna razlika u gradnji cvjetova, križanje se uglavnom ne može sprovesti s uspjehom. Isto tako, ako postoji razlika u vremenu cvatnje između dvije vrste, postoji poteškoća kod njihove hibridizacije, ali svladavanje tih poteškoća je mnogo lakše. U takvom slučaju potrebno je ubrzati ili usporiti vrijeme cvatnje muških odnosno ženskih cvjetova kako bi se oprašivanje moglo izvršiti u pravi čas. Najprikladnija metoda je u tome da se polen spremi i koristi kada su ženski cvjetovi spremni za oprašivanje. Kod inkompatibilnih vrsta poteškoće su isto velike, ali smatramo da se u nekim slučajevima mogu svladati.* Da se ustanovi u kojoj se fazi razvoja nalazi nakon oprašivanja polen, jajna stanica, zigota ili proembrio, potrebno je vršiti embriološka istraživanja kao što su prikazana u radovima Buchholz (7), M c W i 11 i a m (36), Hagman i Mi k kola (21) i Hvun i Yim (23). Takva istraživanja ukazat će nam dokle je prodrla pole- nova mješinica, da li je došlo do oplodnje i šta se desilo nakon oplodnje sa zigotom. Kada dobijemo jasnu sliku o tim procesima kod križanja dviju inkompatibilnih vrsta, onda ćemo možda lakše moći svladati poteškoće uslijed opiranja križanju. Osim toga kod križanja inkompatibilnih vrsta potrebno je razrađivati metode hibridizacije. Smatramo da su interesantne metode prethodnoga vegetativnog zbližavanja i nanošenja dijelova njuški tučkova od očinskog stabla na njuške tučkova materinskog stabla, koje metode preporučuje za međuvrsnu hibridizaciju J a b 1 ciko v (24). Prema našim nepotpunim istraživanjima (55) kod hibridizacije inkompatibilnih vrsta oprašivanje ženskih cvjetova jedne vrste sa zračenim polenom druge * Pod inkompatibilnošću razumijevamo nesposobnost polena da oplodi jajnu stanicu, a ukoliko je oplodi, nesposobnost zigote da preživi ili pak kasnije nastaje degeneracija proembrija. |