DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 154 <-- 154 --> PDF |
dovoljno proučen te se to sve više nametalo kao problem prilikom odabiranja semenskih sastojina i plus stabala. Međutim sve iznete teškoće nisu mogle biti prepreka za odabiranje plus stabala jer će se u daljem radu na ovom polju vršiti potrebne dopune i korekcije zahvaljujući novim saznanjima i otkrićima u prirodi. a) Plus stabla četinara. — Imajući na umu cilj oplemenjivanja i malu zastupljenost četinara u našim šumama prvo smo počeli sa izdvajanjem plus stabala tih vrsta. Taj posao su izvršili stalni ili spoljni saradnici Zavoda za četinjače u Jatrebars´kom (SR Hrvatske), instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu (SR Slovenija, SR Bosna i Hercegovina i SR Srbija) i Šumarskog instituta u Skoplju (SR Makedonija). Ta plus stabla su fenotipovi birani većinom na bazi bioloških osobina. Manji broj je biran na bazi superiorne produkcije (SR Slovenija: 26 stabala Larix europea L., 7 stabala Pinus nigra Arn., 2 stabla Picea excelsa L.). Na bazi tehnoloških osobina izbor je vršen pre svega kod vrste Picea abies (ujednačenost godova-rezonans drvo), Larix decidua (kvalitet drveta), Pinus silvestris (sa malim i velikim procentom srčevine) i dr. Takode su izabrana stabla Pinus nigra, P. peuce i P. silvestris sa nadprosečnom produkcijom smole (u SR Srbiji i SR Makedoniji). Ova poslednja stabla nisu navedena u priloženoj tabeli br. 3. Iz tabele br. 3 vidi se broj izabranih plus stabala glavnih vrsta autohtonih i alohtonih četinara po pojedinim republikama. Njihov ukupni broj iznosi 1.061. Odabiranje plus stabala još nije završeno jer još nisu pregledane sve šume četinara. b) Plus stabla lišćara — Odabiranju plus stabala lišćara posvećeno je dovoljno pažnje od strane naučnih ustanova, u skladu sa opštim i ekonomskim značajem ovih vrsta u pojedinim republikama. Ovaj izbor izvršili su saradnici instituta u Beogradu, Sarajevu i Skoplju kao i Zavoda za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Plus stabla lišćara odabrana su na osnovu fenotipa i bioloških osobina. Iz tabele br. 3 vidi se broj izabranih plus stabala po republikama i po vrstama. Njihov ukupni broj iznosi 476 i manji je nego odgovarajući broj četinarskih stabala. Ni odabiranje plus stabala lišćara nije još završeno. c) Plus stabla topola i vrba — Odabiranje plus stabala topola i vrba izvršili su saradnici Zavoda za topole u Novom Sadu (SR Srbija), Zavoda za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu (SR Hrvatska) i instituta u Ljubljani i Skoplju. Ma da su inostrani selekcionirani klonovi topola i vrba znatno doprineli povećanju proizvodnje drvne mase ovih vrsta kod nas, ipak se pristupilo proučavanju domaćih vrsta ova dva roda i odabiranju njihovih plus stabala, koja se već koriste i dalje će se koristiti kao početni materijal za oplemenjivanje. U tome radu vidne rezultate su postigli istraživači iz Zavoda za topolu u Novom Sadu i sa šumarskih fakulteta u Beogradu i Zagrebu. U tabeli br. 4 dat je pregled odabranih plus stabala ovih vrsta po republikama. Odabiranje je počelo sa crnom topolom. Ta plus stabla su prvo korišeena za proizvodnju klonskog materijala a kasnije i kao roditeljska stabla za kontrolisanu hibridizaciju. Izbor plus stabala bele topole, trepetlike i vrba je u toku. Selekcija je vršena pretežno u ravničarskim predelima. U planinskim predelima selekcija je tek počela. Veći broj plus stabala prenet je već u žive arhive — populetume i salicetume. Vrednost plus stabala topola i vrba proverava se na njihovom vegetativnom i generativnom potomstvu testiranjem. |