DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 154     <-- 154 -->        PDF

dovoljno proučen te se to sve više nametalo kao problem prilikom odabiranja
semenskih sastojina i plus stabala. Međutim sve iznete teškoće nisu mogle biti
prepreka za odabiranje plus stabala jer će se u daljem radu na ovom polju
vršiti potrebne dopune i korekcije zahvaljujući novim saznanjima i otkrićima
u prirodi.


a) Plus stabla četinara. — Imajući na umu cilj oplemenjivanja i malu
zastupljenost četinara u našim šumama prvo smo počeli sa izdvajanjem plus
stabala tih vrsta. Taj posao su izvršili stalni ili spoljni saradnici Zavoda za
četinjače u Jatrebars´kom (SR Hrvatske), instituta za šumarstvo i drvnu industriju
u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu (SR Slovenija, SR Bosna i Hercegovina
i SR Srbija) i Šumarskog instituta u Skoplju (SR Makedonija). Ta plus stabla
su fenotipovi birani većinom na bazi bioloških osobina. Manji broj je biran na
bazi superiorne produkcije (SR Slovenija: 26 stabala Larix europea L., 7 stabala
Pinus nigra Arn., 2 stabla Picea excelsa L.). Na bazi tehnoloških osobina izbor
je vršen pre svega kod vrste Picea abies (ujednačenost godova-rezonans drvo),
Larix decidua (kvalitet drveta), Pinus silvestris (sa malim i velikim procentom
srčevine) i dr. Takode su izabrana stabla Pinus nigra, P. peuce i P. silvestris
sa nadprosečnom produkcijom smole (u SR Srbiji i SR Makedoniji). Ova poslednja
stabla nisu navedena u priloženoj tabeli br. 3.


Iz tabele br. 3 vidi se broj izabranih plus stabala glavnih vrsta autohtonih
i alohtonih četinara po pojedinim republikama. Njihov ukupni broj iznosi 1.061.
Odabiranje plus stabala još nije završeno jer još nisu pregledane sve šume
četinara.


b) Plus stabla lišćara — Odabiranju plus stabala lišćara posvećeno je dovoljno
pažnje od strane naučnih ustanova, u skladu sa opštim i ekonomskim
značajem ovih vrsta u pojedinim republikama. Ovaj izbor izvršili su saradnici
instituta u Beogradu, Sarajevu i Skoplju kao i Zavoda za dendrologiju i genetiku
Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Plus stabla lišćara odabrana su na
osnovu fenotipa i bioloških osobina. Iz tabele br. 3 vidi se broj izabranih plus
stabala po republikama i po vrstama. Njihov ukupni broj iznosi 476 i manji je
nego odgovarajući broj četinarskih stabala. Ni odabiranje plus stabala lišćara
nije još završeno.


c) Plus stabla topola i vrba — Odabiranje plus stabala topola i vrba izvršili
su saradnici Zavoda za topole u Novom Sadu (SR Srbija), Zavoda za dendrologiju
i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu (SR Hrvatska) i instituta u
Ljubljani i Skoplju. Ma da su inostrani selekcionirani klonovi topola i vrba znatno
doprineli povećanju proizvodnje drvne mase ovih vrsta kod nas, ipak se pristupilo
proučavanju domaćih vrsta ova dva roda i odabiranju njihovih plus
stabala, koja se već koriste i dalje će se koristiti kao početni materijal za oplemenjivanje.
U tome radu vidne rezultate su postigli istraživači iz Zavoda za
topolu u Novom Sadu i sa šumarskih fakulteta u Beogradu i Zagrebu.


U tabeli br. 4 dat je pregled odabranih plus stabala ovih vrsta po republikama.
Odabiranje je počelo sa crnom topolom. Ta plus stabla su prvo korišeena
za proizvodnju klonskog materijala a kasnije i kao roditeljska stabla za kontrolisanu
hibridizaciju. Izbor plus stabala bele topole, trepetlike i vrba je u toku.
Selekcija je vršena pretežno u ravničarskim predelima. U planinskim predelima
selekcija je tek počela.


Veći broj plus stabala prenet je već u žive arhive — populetume i salicetume.
Vrednost plus stabala topola i vrba proverava se na njihovom vegetativnom
i generativnom potomstvu testiranjem.