DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 159     <-- 159 -->        PDF

njihovog potomstva kao i za proučavanje pojave hibridne snage u potomstvu.
Istraživanja su u toku.


a) Unutarvrsna hibridizacija kod četinara. Ove radove počeli su Zavod za
četinjače u Jastrebarskom i Zavod za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta
u Zagrebu 1957. godine. Kontrolisano ukrštanje vršeno je kod sledećih
vrsta: Larix decidua, Pinus nigra i Pinus silvestris.


Šumarski institut u Skoplju otpočeo je 1962. g. unutarvrsno ukrštanje
kod Pinus peuce, Pinus silvestris var. hamata i Abies alba (peristerska jela).
Kod ovih vrsta izdvojene su forme na bazi boje generativnih organa (ženskih i
muških cvetova), boje i teksture kore, boje i dužine iglica i dr. morfoloških
karakteristika. Razne kombinacije ponavljaju se potreban broj puta. U odnosu
na boju generativnih organa ukršteni su sledeći parovi: crvena (violet) x crvena
(violet); crvena (violet) x zelena (žuta); zelena (žuta) x crvena (violet) i zelena
(žuta) x zelena (žuta). Proizvodnja hibridnog semena i sadnica je u toku. Vrši
se proučavanje semena: dimenzije, težina, boja, dimenzija krilaca i njihova
obojenost.


Izvedeni su početni ogledi sa samooplodnjom kod Pinus peuce i P. silvestris
var. hamata. Prvi ogledi su pokazali da su ove vrste izrazito autosterilne.


b) Unutarvrsna hibridizacija kod lišćara — Radovi na kontrolisanom ukrštanju
tek su u toku. Međutim seme od spontanog i subspontanog ukrštanja
plus stabala korišćeno je za proizvodnju sadnica radi proveravanja potomstva.


Zavod za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu radi na
oplemenjivanju Quercus robur primenom unutarvrsnog kontrolisanog oprašivanja
Q. robur f. tipica x Q. robur f. tardissima. Proizvedene su i sadnice od
spontane i subspontane hibridizacije ove vrste.


Na oplemenjivanju lišćara rađeno je manje nego kod četinara. Međutim tu
se izuzima rad sa topolama i vrbama o čemu ćemo posebno govoriti.


U Institutu za šumarstvo i drvnu industriju u Beogradu izveden je ogled
sa samooplodnjom kod bagrema. Pokazalo se da je ova vrsta vrlo izrazito autosterilna.
Ista pojava ispitivana je na lipama pa se pokazalo da su i one u
izvesnoj meri autosterilne jer se dobije veliki procenat šturog semena (43).


Istraživači sa Šumarskog fakulteta u Beogradu utvrdili su da je monecijska
crna topola u znatnoj meri autofertilna. Upotrebljivost semena je 20 dana, posle
čega znatno opada. Inbridovani klijavci su vrlo neotporni prema gljivičnim
oboljenjima upoređeni sa kontrolnim klijavcima crne topole. Inbriding se u
prvoj generaciji na 2 godišnjim biljkama odražava opadanjem opšte produkcije
biljne materije. Morfološke razlike se nisu pojavile.


2) Međuvrsna hibridizacija


Radovi na međuvrsnoj hibridizaciji bili su većeg obima,
a) Međuvrsna hibridizacija četinara izvršena je u više naučno-istraživačkih
ustanova.


U Institutu za četinjače u Jastrebarskom i Zavodu za dendrologiju i genetiku
Šumarskog fakulteta u Zagrebu pristupilo se ovim radovima 1957. godine.
Iz ukrštanje Larix decidua x L. leptolepis proizvedeno je nekoliko stotina
hibridnih biljaka (15); ukrštanje Picea omorica x P. sitchensis dalo je 50 hibridnih
sadnica (20); iz ukrštanja Pinus nigra x P. densiflora dobijeno je 270
sadnica; P. nigra x P. halepensis dali su 12 klijavaca, od kojih je u životu ostalo