DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 159 <-- 159 --> PDF |
njihovog potomstva kao i za proučavanje pojave hibridne snage u potomstvu. Istraživanja su u toku. a) Unutarvrsna hibridizacija kod četinara. Ove radove počeli su Zavod za četinjače u Jastrebarskom i Zavod za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1957. godine. Kontrolisano ukrštanje vršeno je kod sledećih vrsta: Larix decidua, Pinus nigra i Pinus silvestris. Šumarski institut u Skoplju otpočeo je 1962. g. unutarvrsno ukrštanje kod Pinus peuce, Pinus silvestris var. hamata i Abies alba (peristerska jela). Kod ovih vrsta izdvojene su forme na bazi boje generativnih organa (ženskih i muških cvetova), boje i teksture kore, boje i dužine iglica i dr. morfoloških karakteristika. Razne kombinacije ponavljaju se potreban broj puta. U odnosu na boju generativnih organa ukršteni su sledeći parovi: crvena (violet) x crvena (violet); crvena (violet) x zelena (žuta); zelena (žuta) x crvena (violet) i zelena (žuta) x zelena (žuta). Proizvodnja hibridnog semena i sadnica je u toku. Vrši se proučavanje semena: dimenzije, težina, boja, dimenzija krilaca i njihova obojenost. Izvedeni su početni ogledi sa samooplodnjom kod Pinus peuce i P. silvestris var. hamata. Prvi ogledi su pokazali da su ove vrste izrazito autosterilne. b) Unutarvrsna hibridizacija kod lišćara — Radovi na kontrolisanom ukrštanju tek su u toku. Međutim seme od spontanog i subspontanog ukrštanja plus stabala korišćeno je za proizvodnju sadnica radi proveravanja potomstva. Zavod za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu radi na oplemenjivanju Quercus robur primenom unutarvrsnog kontrolisanog oprašivanja Q. robur f. tipica x Q. robur f. tardissima. Proizvedene su i sadnice od spontane i subspontane hibridizacije ove vrste. Na oplemenjivanju lišćara rađeno je manje nego kod četinara. Međutim tu se izuzima rad sa topolama i vrbama o čemu ćemo posebno govoriti. U Institutu za šumarstvo i drvnu industriju u Beogradu izveden je ogled sa samooplodnjom kod bagrema. Pokazalo se da je ova vrsta vrlo izrazito autosterilna. Ista pojava ispitivana je na lipama pa se pokazalo da su i one u izvesnoj meri autosterilne jer se dobije veliki procenat šturog semena (43). Istraživači sa Šumarskog fakulteta u Beogradu utvrdili su da je monecijska crna topola u znatnoj meri autofertilna. Upotrebljivost semena je 20 dana, posle čega znatno opada. Inbridovani klijavci su vrlo neotporni prema gljivičnim oboljenjima upoređeni sa kontrolnim klijavcima crne topole. Inbriding se u prvoj generaciji na 2 godišnjim biljkama odražava opadanjem opšte produkcije biljne materije. Morfološke razlike se nisu pojavile. 2) Međuvrsna hibridizacija Radovi na međuvrsnoj hibridizaciji bili su većeg obima, a) Međuvrsna hibridizacija četinara izvršena je u više naučno-istraživačkih ustanova. U Institutu za četinjače u Jastrebarskom i Zavodu za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu pristupilo se ovim radovima 1957. godine. Iz ukrštanje Larix decidua x L. leptolepis proizvedeno je nekoliko stotina hibridnih biljaka (15); ukrštanje Picea omorica x P. sitchensis dalo je 50 hibridnih sadnica (20); iz ukrštanja Pinus nigra x P. densiflora dobijeno je 270 sadnica; P. nigra x P. halepensis dali su 12 klijavaca, od kojih je u životu ostalo |