DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 161     <-- 161 -->        PDF

Sa kontrolisanim ukrštanjem vrba počelo se 1964. godine. Ovaj rad je
usmeren na dobijanje međuvrsnih hibrida između vrsta visokih stablašica:
Salix alba x S. nigra, S. alba x S. sachalinensis. Postignuti su dobri rezultati.
Godišnje se ostvaruje po više od 1000 kombinacija i uzgaja 10 do 15 hiljada
hibridnih biljaka. Sakupljanje semena od spontanog oprašivanja počelo je
1956. godine. Sakuplja se seme sa plus stabala topola iz sekcije Leuce i od
vrba. Iz ovog semena godišnje se proizvodi oko 10.00 spontanih hibrida.


Zavod za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu u 1964.
godini izveo je kontrolisano ukrštanje Salix fragilis x S. alba. Sem toga proizveo
je potomstvo od spontane i subspontane hibridizacije Salix alba. Isto tako
proizvedena su subspontana potomstva hibrida Salix rubens Schranka.


Iz prednjeg se vidi da su ogledi i operativni radovi na ukrštanju topola
znatno napredovali i već daju rezultate.


V ISTRAŽIVANJA POJAVA MUTACIJA


I u ovoj oblasti počelo se radom sa ciljem da se veštački izazovu mutacije.
U prirodi kod nas do sada mutacije nisu nađene ali ima indikacija da
one postoje te bi ih trebalo otkrivati.


1) Primena jonizujućih zračenja


Ogledi na veštačkom izazivanju naslednih promena vršeni su delovanjem
gama zraka i radioaktivnog fosfora na semenski materijal polen, stadije gametogeneze,
reznice i dr.


Zavod za dendrologiju i genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu otpočeo
je 1960. godine sa zračenjem semena Pinus silvestris, P. halepensis, P. excelsa,
Larix decidua. Primenjene su doze od 50—20.000 r. Proučavan je uticaj raznih
doza na klijavost semena i na brzinu rasta. Manje doze dale su bolje rezultate
u pogledu klijanja i brzine rasta. (10, 14 i 16). U cilju dobijanja mutacija i pojave
heterozisa kod unutarvrsne i međuvrsne hibridizacije četinara i radi savlađivanja
inkompatibilnosti kod ukrštanja Pinus nigra x P. silvestris izdvojeno
je zračenje generativnih organa. Zračen je i polen Larix decidua, Pinus silvestris,


P. nigra i Picea omorika, kojim su oprašivani nezračeni ženski cvetovi istiR
vrsta (unutarvrsna hibridizacija). Takođe je vršeno međuvrsno ukrštanje između
Pinus nigra, P. silvestris i P. brutia zračenim polenom. Doze zračenja bile su
od 50 do 10.000 r. Od kombinacije P. nigra x P. silvestris dobijene su biljke sa
polenom zračenim sa 200, 800 i 12C0 r. Izvršeno je i zračenje nekoliko klonova
P. nigra i P. silvestris u stadij umu gametogeneze. Uporedo sa ovim ogledima
sa zračenjem vrše se i citološka istraživanja. Ispitivanja su u toku (16, 19, 22).
U Institutu za šumarstvo i drvnu industriju u Beogradu otpočela su istraživanja
dejstva jonizujućih zračenja na seme vanredno smolovitih stabala crnog
bora. Utvrđeno je da se u izvesnim slučajevima može stimulirati visinski i debljinski
prirast. Potomstvo raznih stabala različito reaguje na iste doze zračenja.
Doze preko 3.000 r. izazivaju patuljast rast (38 i 39).


Na Šumarskom fakultetu u Beogradu proučavano je dejstvo jonizujućeg
zračenja na potomstvo iz zračenog semena nekih vrsta topola. Maksimalno povećanje
prirasta zapaženo je pri dozama od 1.000 r. Kod doza preko 1.000 r.
ističe se opšta tendencija zaostajanja u porastu nadzemnih delova i korenovog
sistema (34). Proučavano je i potomstvo iz semena crnog bora tretiranog sa
P-32 i utvrđeno da se depresija sposobnosti nicanja povećava sa količinom


159