DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 19     <-- 19 -->        PDF

.stabala ne smije biti previsoka odnosno preniska. Osim toga važno je poznavati varijabilnost
izgleda stabala jedne vrste s obzirom na starost, kao što je to prikazac
Mitchell za ariš.


Baš zbog toga variranja koje postoji kod jedne vrste smatramo da je potrebno
izabrati veliki broj plus stabala jer će se samo na taj način moći najbolje obuhvatiti
varijabilnost jednog svojstva, a umanjiti riziko kod daljnjeg oplemenjivanja,
kako kaže Stern (37).


Sa stajališta oplemenjivanja vrlo su interesantni rezultati do kojih je došao
Opensha w (30). Klasiranjem stabala po habitusu u 11 tipova prema raspoloživom
materijalu kod običnog bora starosti od 140 godina ustanovio je da tipovi s horizontalnim
granama, posebno oni sa širokom krošnjom, imaju drvnu masu koja
prema upotrebljivosti daje najveći financijski efekt. Prema tim istraživanjima tip
običnog bora sa širokom krošnjom i horizontalnim granama je najpoželjniji genotip.


Ta istraživanja ukazuju da oplemenjivači moraju kod postavljanja cilja oplemenjivanja
voditi još više računa o ekonomskom efektu. Smatramo da bi bilo potrebno
da se takva istraživanja prodube i prošire na druge vrste šumskog drveća.
Kad kod nas u Jugoslaviji poduzeća koja prerađuju hrastovinu preuzimaju stabla
u šumi, smatraju kvalitetnijima (tj. da donose bolji financijski efekt) ona stabla
koja nemaju vrlo dugo deblo, ali imaju jednu jaku rašlju odmah na početku krošnje,
a krošnja im je prilično velika.


Razumljivo je da takvo promatranje drveća ima svojih reperkusija i na izbor
plus stabala. Postavlja se pitanje da li su prava plus stabla ona koja imaju vrlo
lijepu, usku i malu krošnju s finim i tankim granama ili ne.


5. NASLJEDNOST I OKOLINA
Kod izbora plus stabala treba imati u vidu i faktore okoline. Ona u mnogome
utječe na formiranje habitusa i prirast stabla. Kiellande r (19) je ustanovio za
običnu smrču da su dimenzije materinskih stabala u mnogo većoj mjeri, nego što
se pretpostavljalo, rezultat činilaca sredine, a manje činilaca nasljeđa. Najbolja
stabla evropskog ariša nađena su u Engleskoj na veoma dobrim tlima. Tamo gdje
jedan faktor ograničuje, stabla imaju tendenciju da se svode na taj faktor što ide
na uštrb drugih faktora (26). Wild e (39) naglašava da kod izbora plus stabala treba
imati u vidu i produktivnu sposobnost tla. Matthew s (24) donosi da kod izbora
plus stabala treba obratiti pažnju i na klimatske prilike, starost, porijeklo i
historiju stabla ili čitave populacije.


Važno je da se obrati pažnja i na uzgojne zahvate koji su vršeni, na mikroklimatske
kao i na mikroedafske prilike. Jovančevi ć (18) preporučuje u vezi s time
da je kod izbora plus stabala ponekad potrebno voditi brigu i o prizemnoj flori odnosno
o najnižim fitocenološkim jedinicama (facies), što nam može poslužiti i kao
indikator za mikroekološke prilike, budući da se na takvim lokalitetima mogu naći
i lokalne rase šumskog drveća. Smatramo da će nam i određivanje biljne zajednice
u prirodnim sastojinama gdje stablo dolazi dati indikacije c ekološkim prilikama
populacije. Uglavnom, treba dobro poznavati vanjske uvjete pod kojima stablo raste
kako bi se moglo što bolje ocijeniti pojedino stablo.


Ako poznajemo vanjske uvjete pod kojima je stablo raslo kao i samu biologiju
dotične vrste, bit ćemo u mogućnosti da — iako i ne poznajemo u punoj mjeri nasljednost
važnijih svojstava — približno ocijenimo u kojoj je mjeri promatrano svojstvo
odraz nasljednih faktora, a u kojoj mjeri odraz okoline.


6. IZBOR STABALA U PLANTACIJAMA
Prema Langner u (21) kod odabiranja plus stabala iz umjetno podignutih
sastojina izbor se može vršiti ako takve sastojine predstavljaju potomstvo jedne jedinstvene
populacije. Međutim, ako takva kultura predstavlja individue iz više različitih
populacija u k>ju su uključeni mnogi različiti genotipovi nepoznatog poriiekla,
selekcija plus stabala ne može se vršiti, to manje što su populacije različitijc.
Ova postavka se odnosi, kako i Langne r kaže, na izbor plus stabala koja bi se
koristila za sjemenske plantaže. Sigurno je da je u tom slučaju potreban oprez.
Međutim, smatramo da se za daljnje oplemenjivanje mogu koristiti i ovakva plus
stabla.