DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 20     <-- 20 -->        PDF

7. SELEKCIJA NA KVALITETU DRVA
Kod rada na oplemenjivanju sve se više pažnje pridaje i kvaliteti drva. Pod
kvalitetom u tom slučaju podrazumijevamo anatomska i fizikalna svojstva drva.
Prema Mitchel l (28) posebno važna svojstva su specifična težina drva, odnos
ranoga i kasnog drva u godu, broj godova na 1 cm, duljina i debljina vlakanaca,
orijentacija fibrila i pojava nekih abnormalnosti. Prema Mitchel l (27) ta anatomska
i fizikalna svojstva, a posebno položaj fibrila i specifična težina drva su pod
genetskom kontrolom. Zobe l (41) je još 1954. godine iznio mišljenje da je specifična
težina drva Pinus taeđa pod strogom genetskom kontrolom. Kasniji radovi
Zobe l a i njegovih suradnika na oplemenjivanju južnih borova u SAD s obzirom
na kvalitetu daju vrijedne informacije u tom pravcu. Zobe l (43) kaže općenito za
četinjače da su kod njih duljina traheida i specifična težina nasljednog karaktera.


Istraživanja su pokazala da isto tako postoji varijabilnost u anatomskim i fizikalnim
svojstvima kao što postoji varijabilnost u grananju, rastu, pravnosti debla
i drugim morfološkim karakteristikama. Zbog toga je kod oplemenjivanja na kvalitetu
drva moguće izlučiti individue sa željenim karakteristikama. Tako je npr. Dul fiel
d (11) ustanovio kod Pseudotsuga menziesii tipove kod kojih variraju duljine
traheida. Slični tipovi su nađeni među stablima unutar iste sastojine. Grafičkom
metodom mogu se procijeniti ekstremne plus ili minus varijante. Van Buijtene n


(5) utvrdio je signifikantne razlike u specifičnoj težini drva između klonova Pinus
taeda. On je također konstatirao razlike u specifičnoj težini drva i unutar potomstva
kontroliranog oprašivanja te vrste. Prema Mitchel l (28) dobro postavljen odnos
između specifične težine drva i sadržaja celuloze omogućuje procjenjivanje. Stabla
se mogu Masirati na ispod prosjeka, prosječna i na iznad prosjeka, ili opet takva
koja su naročite kvalitete. Vjerujemo da će se kod oplemenjivanja na kvalitetu najprije
ustanovit numerički indeksi koji će se koristiti kod izbora plus stabala. Kao
što smo spomenuli, taj se postupak već najavljuje.
LITERATURE CITED


1.
Anderss o n, E. (1963): Seed stands and seed orchards in the breeding of conifers.
World Consultation on Forest Genetics and Tree Improvement, 8/1, Stockholm.
2.
Bolland , G. (1960): Phänologische Beobachtungen und ihre Bedeutung für
die Samenplantagen. Forst u. Jagd, Sonderheft »Forstliche Semenplantagen II«,
pp. 17—24.
3.
Bo u va r el, P. (1955): La selection individuelle des arbres forestieres (resineux)
ä la Station de recherches et experiences forestieres. Rev. for. franc, 7 (11),
pp. 785—807.
4.
Brown, C. L. and Goddard, R. E. (1961): Silvical considerations in the selection
of plus phenotypes. J. For., 59 (6), pp. 420—426.
5.
Buijtene n J. P. van (1962): Heritability estimates of wood density in Loblolly
Pines. Tappi, 45 (7), pp. 602—605.
6.
Buijtenen , J. P. van (J964): Anatomical factors influencing wood specific
gravity of Slash Pines and the implications for the development of a high-quality
pulpwood. Tappi, 47 (7), pp. 401—404.
7.
Campbell , R. K. (1961): Phenotypic variation and some estimates of repeatability
in branching characteristics of Douglas-Fir. Silvae Genetica, 10 (4),
pp. 109—118.
8.
Cech, F. C. (1959): Superior tree selection-A comparison of grading systems.
Proc. 5th Sth. For. Tree Impr. Conf., pp. 49—52.
9.
Dorman , K. W. (1952): Hereditary variation as the basis for selecting superior
forest trees. Stheast. For. Exp. Sta., Asheville, Sta. Pap. No. 15, 88 pp.
10.
Douglass , W. R. (1961): A method of selecting Japanese Larch trees that are
superior in volume production. Proc. 8th Ntheast. For. Tree Impr. Conf. pp.
12—14.


11.
Duf field, J. W. (1964): Tracheid length variation patterns in Douglas-Fir and
selection of extreme variants. Tappi, 47 (2), pp. 122—124.
12.
Ehrenberg, C, Gustafsson, A., Plym For shell C. and Simak, M.
(1955): Seed quality and the principles of forest genetics. Hereditas, 41, pp.
291—366.