DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 39     <-- 39 -->        PDF

depend upon which tree characters, and on, how many traits we are simultaneosly
selecting for. Plus trees — plus in respect of one or two desirable
properties — can be found in any type of stand. If we wish to find uninfected
trees in stands where infection is rife, we may perhaps have to seek out
affected stands regardless of location, crown density, and site (see D u f f i e 1 d,
1955). If we desire to select plus trees which are plus, e.g. in growth rate and
other characters influenced by competition, this selection can most readily be
made in stands where the trees have the best opportunity of revealing their
inherent constitution, i.e. in sparsely to normally stocked stands on good sites.
The effect of competition is, quite naturally, particularly strong in overstocked
stands. Consequently, because of competition, the expected gain from plus tree
selection, can either be low or quite insignificant in even-aged stands also. In
addition to these aspects of the choise of stands, plus tree selection should be
concentrated on seed stands or seed production areas (see Matthews , 1955,
1958 and 1963) which consist of plus stands and almost plus stands, and on
middle-aged stands which, in relation to age, site and climatic conditions, are
well-developed and show particularly good morphological features.


KRATKI SADRŽAJ


SELEKCIJA PLUS STABALA U ŠVEDSKOJ


Cilj oplemenjivanja šumskog drveća je identificiranje i umjetna proizvodnja
superiornih genotipova šumskog drveća za praktično korišćenje u šumarstvu. Umjetna
selekcija ima specijalnu svrhu da odabere osnovni materijal za sjemenske plantažo
te za dalju selekciju i oplemenjivanje ili za sabiranje odnosno uzgoj reproduktivnog
materijala. Selekcijska dobit ;e produkt selekcijskog diferencijala i aditivnog
dijela totalne genetske varijabilnosti u odnosu na fenotipsku varijabilnost.
Važno je da se fenotipska varijabdnost rastavi na njezine glavne komponente: genotipsku
komponentu i komponentu okoline. Populacije šumskog drveća i pored drugih
faktora predstavljaju i veliki rezervoar aditivnih genetskih faktora koji će donijeti
poboljšanje putem selekcije. Na osnovi toga zaključuje se: 1. selekcija je dovela
do velikog poboljšanja naših domaćih životinja i biljaka; 2. putem selekcije ne
mogu se proizvesti novi geni, već se mogu izolirati kultivari ili grupe individua koji
su nosioci željenih gena; 3. seickcija može biti uspješna ako mijenjamo genetsku
konstituciju populacije ili grupe individua tako da su genetske razlike grupe izražene
fenotipski.


Švedska je podijeljena u IG zona ili klimatskih područja (SI. 1) za obični bor,
a u 10 područja za običnu smrču (SI. 2). Za svako klimatsko područje šumsko sjeme
će se proizvoditi putem klonskih sjemenskih plantaža, a u nekim slučajevima na
sjeveru Švedske putem sjemenskih plataža uzgojenih iz sjemena. Veliki se zahtjevi
postavliaju na plus stabla. Ona moraju biti superiornija od drugih komparativnih
stabala u sastojini i to u odnosu na brojne važne ekonomske osobine kao što su: otpornost
na bolesti i nepoželjne faktore okoline, kvalitet drveta, brzinu rasta, oblik
debla, izgled grana, dobru sposobnost plodonošenja i visoka klijavost sjemena naročito
za sjeverna područja iznad 300 m nadmorske visine. Ocjenjivanje stabala vrši
jedna osoba. Kod inventarizacije stabala selekcionirana plus siabla predstavljaju ona
stabla koja u pozitivnom smislu odstupaju od komparativnih stabala u važnim karakteristikama,
a isto tako i od prosjeka sastojine. Pod komparativnim stablima podrazumijevaju
se 4 najveća dominantna stabla iste vrste i iste starosti kao i plus
stablo koja rastu pod jednakim ekološkim uvjetima u susjedstvu plus stabla. U
prebornim šumama razlika u starosti između plus stabala i komparativnih stabala
prelazi 10 godina samo u iznimnim slučajevima. Za ocjenu produkcije mase i izgleda
grana upotrebljava se sistem bodovanja (Tabela 1). Sličan sistem bodovanja kao