DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1966 str. 72     <-- 72 -->        PDF

zanost (stupanj nasljednosti) pojedinih ekonomski važnih svojstava. Testovi potomstva
osnivaju se uvijek u statističkim sistemima. Populacije u testovima potomstva
predstavljaju »half-sib« ili »fuli-sib« familije kojih je genetska varijabilnost
zato manja (za 12—25,|)/o, Falcone r 1960) od varijabilnosti slučajno oplođenih
(»random mating«) populacija. Ako imamo u vidu i svojstva na osnovi kojih su birana
roditeljska stabla potomstva u testovima onda ta smanjena varijabilnost, udružena
s micanjem cijeloga varijacijskog niza za određeni indeks selekcije ujedno znači
i poboljšanje prirodne »germ-plasme« koja će se čuvati u nasadu. S druge strane
taj momenat ide na štetu očuvanja prirodne varijabilnosti u testovima potomstva.


Klonski testovi su usporedni nasadi, osnovani u statističkim sistemima s vegetativno
razmnozenim materijalom izabranih genotipova u kojima se ispituje njihova
proizvodnost. Klonski testovi pružaju također i vrijedne podatke o nasljednoj prirodi
stabala i omogućuju da se otkriju velike individualne razlike koje čine osnovu
oplemenjivanja. U nasadima takvog tipa ograničena je mogućnost sačuvanja genofonđa.
Ograničenja se odnose kako na broj predstavnika (samo pojedinačni genotipovi)
tako i na izbor predstavnika (samo najbolji fenotipovi) te na ograničeno vrijeme
trajanja spomenutih nasada (gospodarska ophodnja).


S obzirom da je neophodno očuvati gensko bogatstvo naših prirodnih šuma za
sam rad na oplemenjivanju kao i izvor vrijednoga genskog bogatstva, potrebnoga za
buduća pokoljenja, smatramo da je potrebno da se što prije pristupi njegovoj zaštiti
i fiksaciji. Na osnovi izloženoga preporučujemo da se po mogućnosti izdvoji i
stavi pod tretman zaštite s posebnom namjenom što veći broj stabala i grupa stabala
iz prirodnih šuma kako bismo što bolje očuvali prirodno gensko bogatstvo.


Potrebno je dalje razrađivanje izloženih postavki kako bi se došlo do jedinstvenog
gledišta o metodi izdvajanja i načinu fiksaerje genofonda. Na taj način odabran
i fiksiran materijal predstavljao bi još veću vrijednost za oplemenjivanje budući da
bi se mogao međusobno bolje komparirati i koristiti u međunarodnoj razmjeni.


LITERATURE CITED


1.
Allar d R W. (1960): Principles of plant breeding. J. Wiley Inc., New York,
485 pp.
2.
Bouvare l P. (1958): Les repeuplements artificieles — consequences d´ ordre
genetique. Jour. Forets. Sci., 8/9, pp. 524—535.
3.
Callaha m R. Z. (1964): Provenance research: investigation of genetic diversity
associated with geography. Unasylva, 73—74 (18), pp. 40—50.
4.
Dobzhansk y T. (1951): Genetics and the origin of species. 3 ed., Columbia
Univ., New York, 364 pp.
5.
Falcone r D. S. (1960): Introduction to quantitative genetics. The Ronald Press
Comp., New York, 365 pp.
6.
GustafssonA . (1963): Quelques principes de Cytologie et de genetiques des
arbres. World Consultation on Forest Genetics and Tree Improvement, 1/0, Stockholm.
7.
HattemerH . H. (1963): Estimates of heritability published in forest tree breeding
research. World Consultation on Forest Genetics and Tree Improvement,
2a/3, Stockholm.
8.
L an g 1 e t O. (1936): Studien über physiologische Variabilität der Kiefer und
deren Zusammenhang mit der Klima. Beiträge zur Kenntnis der Ökotypen von
Pinus sylvestris. Medd. Stat. Skogsf Anst. 29, pp. 219—470.
9.
Langle t O. (1959): A cline or not cline: a question of Scots pine. Silvae Genet.,
8 (1), pp. 13—22.
10.
La r sen C. S. (1954): Provenance testing and forest tree breeding. Internat.
Union Forest Res. Organ. Cong. Proc., 11, pp. 467—473.
11.
L a r s e n C. S. (1956): Genetics in silviculture. Oliver — Boyd, London, 224 pp.
12.
La r se n C. S. (1958): Selection of stands and single trees for seed production
and breeding, by means of general inventory — original species and exotics.
Internat. Union Forest Res. Organ. Cong. Proc, 12 (vol. 1), pp. 289—292).
70