DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 31 <-- 31 --> PDF |
UTJECAJ PLODNOSTI TLA NA RAST OBIČNE SMREKE U KULTURI »VRELO« KOD JASTREBARSKOG Mr ing. NIKOLA KOMLENOVIC Mr ing. JAKOB MARTINOViC UVOD U prigorskim šumama kod Jastrebarskog na domeni Jugoslavenskog instituta za četinjače unatrag nekoliko godina intenzivnije se radi na podizanju kultura četinjača pretežno u zoni bukovih šuma. Ovi su radovi u uskoj vezi sa osnovnim zadacima Instituta na planu istraživanja i unapređenja proizvodnje četinjača u našoj zemlji. Smatra se (Savezna privredna komora Jugoslavije 1965) da kod nas postoje objektivne mogućnosti za podizanje proizvodnosti i ekonomske vrijednosti šumskog fonda introdukcijom četinjača u postojeće listopadne šume. Primjenom ovih mjera očekuje se u fizičkim pokazateljima povećanje proizvodnje drveta za cea 8 mil. m3 godišnje na površini od 4 mil. ha. Podignute kulture četinjača na području Jastrebarskog objekt su naših svestranih istraživanja od kojih zajedno sa istraživanjima na drugim područjima očekujemo temeljne podatke o stvarnim mogućnostima očetinjavanja nekih naših šuma. U ovom radu bit će prikazani rezultati naših istraživanja u kulturi obične smreke »Vrelo«. Nasad je podignut u jesen 1957. godine sadnjom 4.500/ha sadnica obične smreke starih 2 + 1 godinu. Ova kultura predstavlja karakterističan primjer kako edafske prilike utječu na uspijevanje obične smreke. Naša se istraživanja odnose na rast, stanje mineralne ishrane i pedološke prilike istraživane kulture. Istraživanja u ovom smislu kod nas nisu vršena. Istraživana kultura se nalazi na ogranku Plešivice na 500 do 550 m nadmorske visine, sjeverozapadne ekspozicije. Najbliža meteorološka stanica Jastrebarsko udaljena je 10 km i nalazi se na nadmorskoj visini od 130 m. Srednja godišnja temperatura zraka (za period 1948—1960) kreće se oko 10,4° C i to u zimskim mjesecima oko 1,2´° C, proljetnim 10,3" C, ljetnim 19,1° C i jesenskim 10,8° C. Višegodišnji prosjek oborina iznosi 947 mm od čega otpada na zimu 189 mm, na proljeće 204 mm, ljeto 280 mm i jesen 274 mm. Geološku građu čine trijaske naslage vapnovitog dolomita (Kranjec 1965). Matična stijena je jako ispucani dolomit, prošaran kalcitnim žilicama. Trošenjem se osipa u dolomitni pijesak i šljunak. Tip tla je ilimerizirano smeđe tlo na vapnovitom dolomitu. Područje u kojem se nalazi istraživana kultura obične smreke nije fitocenološki istraživano. * Zahvaljujemo se Republičkom fondu za naučni rad, čijom su pomoći ova istraživanja vršena. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Na osnovu vlastitih istraživanja može se pretpostaviti da ovdje prirodnu vegetaciju čini neutrofilna montanska šuma obične bukve (Fagetum croaticum montanum Horvat). Stara bukova šuma je posječena oko 1925. godine i tada je na dijelovima istraživane površine paljen ugljen. Do podizanja smrekove kulture ove su površine iskorištavane kao sjenokoše. Naša su istraživanja vršena u kasnu jesen 1965. godine. SI. 1. Izgled kulture obične smreke na primjernoj plohi 1 ZADATAK ISTRAŽIVANJA I METODE RADA Kod rekognosciranja istraživane kulture konstatirane su okularno velike razlike u izgledu i dimenzijama stabalaca pojedinih dijelova kulture. Kako se te razlike nalaze na maloj površini zemljišta koje ima jednolike ektomorfološke osobine moglo se pretpostaviti da su pokazane razlike u uspijevanju kulture posljedica jedino različitih edafskih prilika, tim prije jer je kultura podignuta u isto vrijeme i istim sadnim materijalom. Polazeći od navedene pretpostavke |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 33 <-- 33 --> PDF |
postavili smo kao zadatak istraživanja detaljno proučavanje pedoloških i biljno hranidbenih prilika. Odmah navodimo, kako je i samo rekognosciranje terena pokazalo, tamo gdje je unutar istraživane kulture na manjim površinama zemljišta paljen drveni ugalj, da je upravo tu smreka najbolje uspijevala. U konkretnom slučaju radi se o tome da je plodnost tla u istraživanoj kulturi različita i da se to veoma jasno odražava na uspijevanje kulture. Nije kod toga bitno što je do razlika u plodnosti tla došlo paljenjem ugljena na njegovoj površini, jer se slični efekti u povećanju plodnosti tla mogu postići i primjenom agrotehničkih mjera (obrada i gnojidba tla). Radi izvršenja postavljenog zadatka istraživanja položili smo u istraživanoj kulturi 2 plohe i to plohu broj 1 u dijelu gdje smreka najbolje uspijeva i plohu broj 2 gdje smreka prosječno uspijeva. Na svakoj plohi otvoren je jedan glavni i 2 pomoćna profila tla, te izvršena genetsko morfološka analiza tla. Iz glavnih profila uzeto je 20 pojedinačnih uzoraka za određivanje fizikalnih i SI. 2. Izgled kulture obične smreke na primjernoj plohi 2 kemijskih osobina tla. Posebno su uzeti pojedinačni uzorci u slojevima od 10 cm za obračun količina hraniva do dubine od 60 cm. Rutinske analize uzoraka tla izvršene su po metodama opisanim u priručniku A. Škorića (1961). Strukturna agregatna analiza tla izvršena je po metodi Savinova (1959), modificirana s obzirom na gustoću raspoloživih sita. Konfiguracija, dužina i gustoća ukorijenjavanja ocijenjena je uzimanjem i analizom monolita tla, veličine 25 x 25 x 25 cm na rubu krošanja srednjih stabalaca. Analizirana su po dva monolita sa tri stabla na svakoj plohi. Količina vodorastvorljivih humusnih i mineralnih materija određena je po metodi M. Gračanina (1950). Za utvrđivanje stanja mineralne ishrane istraživane kulture sabrali smo na svakoj plohi iglice sa 30 stabala i sačinili 3 prosječna uzorka. U tu svrhu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 34 <-- 34 --> PDF |
uzimali smo samo jednogodišnje iglice sa postranih izbojaka drugog pršljena, koje smo sabrali po završetku vegetacijskog perioda u listopadu 1965. godine. Na položenim plohama izmjereni su promjeri na 0,3 m visine od tla i visine, te jednogodišnji visinski prirast svih stabala. Po tri stabla sa srednjim aritmetičkim promjerom su uzeta kao uzorci za laboratorijska istraživanja. Na tim stablima je utvrđen tok prirasta promjera na 0,3 m, te tok visinskog prirasta. Drvna masa po jedinici površine je utvrđena svrstavanjem izmjerenih stabala u visinske stepene od 20 cm, te određivanjem volumena reprezentativnih stabala sekcionom metodom. Podatke o količinama proizvedene svježe tvari po jedinici površine dobili smo iz podataka o drvnoj masi i podataka o svježoj tvari 6 analiziranih stabalaca. Suhu tvar utvrdili smo sušenjem uzoraka drveta na 105()C. Da dobijemo podatke o učešću pojedinih dijelova drveta u ukupnoj drvnoj masi kao i podatke o količini mineralnih hraniva koji se nalaze u njima rastavili smo analizirana drveta u korijen, deblo, grane i iglice. Od grana smo dalje odvojili ovogodišnje izbojke, a iglice razlučili na starije i ovogodišnje, kako bismo dobili podatke o količinama mineralnih hraniva koje se usvajaju od strane istraživane kulture u toku jedne vegetacije. Sadržaj dušika u biljnom materijalu odredili smo metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija i kalcija spaljivanjem biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ovog je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski a kalij i kalcij plamenfotometrijski. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 1 Tla u istraživanoj kulturi U pedološko sistematskom pogledu možemo na osnovu niže prikazanih fiziografskih osobina tla i u skladu sa postojećim pedogenetskim faktorima i procesima razlikovati: 1. smeđe ilimerizirano tlo na vapnenom dolomitu, zastupljeno u primjernoj površini 2 i 2. smeđe antropogeno tlo na vapnenom dolomitu zastupljeno u plohi 1. a) Morfologija istraživanih tala Istraživana kultura zaprema donji dio blage padine valovito udubljenog terena. Takav položaj uslovljava površinsko i bočno pritjecanje vode što povećava vlaženje tla, pa time ima znatnu ulogu u ekologiji istraživane kulture i tla. U vanjskoj morfologiji primjernih površina nema razlika, dok se unutarnja morfologija tla relativno mnogo razlikuje. Evo morfologije glavnog profila u jednoj i drugoj primjernoj plohi. Smeđe ilimerizirano tlo, profil 2, ploha 2. Ai 0—8—10 cm humozno siva sitno do krupno mrvičasta laka glina, prorasla korijenjem travnjačke vegetacije postepeno prelazi u (B)A3 11—38 žućkastu glinastu ilovaču, slabo izražene fragmentarnevičaste do orašaste strukture. Prelazi izrazito u mr( B)i 39—65 smeđu tešku glinu, oštrobridne sitnoorašaste strukture. Prelazi izrazito u orašaste do krupno (B) C 66—80 svjetlosmeđu ilovastu sitnicu sa medaljonima pijeska i šljunka koji potiče od rastrošenog matičnog supstrata, vapnenog dolomita. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Smeđe antropogeno tlo, profil 1, ploha 1. — 0—21 cm crno-siva mrvičaste strukture, porozna, praškasto glinasta ilovača prorasla korijenjem travnjačke vegetacije. Prelazi izrazito u — 21—42 žutosmeđu laku glinu slabo izražene strukture prošarane crno sivim proslojcima u kojima ima čestica drvenog ugljena. Prelazi izrazito u sloj — 42—-60 tamnosive praskaste gline orašaste strukture u kojoj ima primjesa drvenog ugljena. Prelazi izrazito u (B)A3 60—80 cm svježem stanju žuto smeđu praškasto glinastu ilovaču krup no orašaste strukture. Prelazi u B horizont koji na dubini od 110 cm leži na matičnoj stijeni, b) Neka fizikalna i kemijska svojstva tla Tekstura . Po mehaničkom sastavu (tabela 1) u prepariranom stanju ova su tla pretežno lake gline i glinaste ilovače. Ističe se visok sadržaj koloidnih čestica u B horizontu profila 2. U prirodnom stanju ova tla, izuzev B horizont profila 2, spadaju u lakše ilovače. Retencioni kapacitet tla za vodu je velik na obje istraživane površine. Tlo u plohi 2 je porozno, dok je u plohi 1 vrlo porozno. Kapacitet za zrak u profilu smeđeg antropogenog tla je optimalan i povoljniji nego kod smeđeg ilimeriziranog tla. U pogledu propusnosti za vodu i zbijenosti nema znatnijih razlika između istraživanih tala. Ona su u vlažnom stanju rahla i u nižem dijelu profila umjereno vodopropusna. Struktura . Odnos pojedinih kategorija strukturnih agregata prikazan je u tabeli 3. Karakteristično je da je u površinskom horizontu tala jako zastupljena mrvičasta struktura i to podjednako u zrako suhom stanju, kao i kod određivanja u vodi. Većina oštrobridnih orašastih agregata iz B horizonta smeđeg ilimeriziranog tla pokazala se nestabilna u vodi. Reakcija tla u profilu 2 je srednje do slabo kisela i kreće se od 5,7 do 6,8 pH (tabela 4). U profilu 1 samo je sloj tla od 0—10 cm slabo kiseo, dok niži slojevi tla imaju neutralnu do slabo alkalnu reakciju. S obzirom na pufernu sposobnost (tabela 4) oba tla možemo smatrati srednje pufernim. Tabela 1 MEHANIČKI SASTAV TLA Oc l r e đ i . v a n o u Broj profila Dubina u cm 0.4 2,0— 0,2 n Na 0,2— 0,02 pirofosfatu 0,02— 0,002 0,002 H2O 0,002 Ss Teksturna oznaka Hy o/o 2 0—8 10—18 20—35 40—60 1,0 0,4 0,4 0,2 28,2 35,8 27,1 18,5 41.3 41,5 47,7 31,8 29,5 22,3 24.7 49,5 4,5 7,6 7,5 15,9 85 66 70 68 Laka glina Glinasta ilovača Prašk. glinasta ilovača Teška glina 10,6 3,7 3,9 8,0 0—10 6,7 42,6 28,5 22,3 6.9 69 Glinasta ilovača 14,3 1 11—20 21—30 31—40 41—60 60—80 3,3 1,9 1,3 3,2 0.6 26,6 22,1 28,1 13.4 24.5 48.9 44,4 39.4 60,3 50,6 21,2 31,6 31,2 23,0 24,3 7,8 7.8 7,5 10,4 8,6 63 75 76 55 65 Prašk. glinastaLaka glina Laka glina Prašk. glinastaPrašk. glinasta ilovača ilovača ilovača 18,0 12,2 16,9 13.5 6,1 217 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1-1 03 CD CO CO CO --öS« o o o IM CD o +1 +1 +1 +1 +1 ja _°s CO CM T—I m c-H IO CO T-H t—I cT©~ J3 CO OS CO CD < i-* eg T-H t-OtDHtD co T-H io CD m Ä CO *^ ´ "* " CO ^ H CO H a" CD" to n T^H TH O CN CM CN T-H CO *—* COH NM O Ol E-s in co" co of eg" eg" ssas- o o T—( T-H CO +1 +[ +1 +1 +1 CO o o CO © o ©´ © © © © o © © O *H 13 TJ* cxi TH oi O C0r lO^ 00 CO o os" eg" co" oi eg" T—i in" r^" co" co" © CO CO co T-H T-H CM CO © E +[ +1 +1 +1 +1 NHH^ I ^tDCDOCOH CM tt> ^f c- o cp" ©" CO rH rH Ö S ÖS CO ^ IO CO t> -üfSSS O^MOOOi o o o o O +1 +1 +1 +1 +1 to g g o CM o oj en Ci OJ O ^ CO CO a] CO lOCO TH m CO I SA CD" rH CO t> c-r-HH co ^ co CM" CM" CM CM´ CM´ w < o T-H r^ CO -HH © co c-o ^ to co eg co in (p I> cc5 CO CO »o^ Ö o co" CM" r^" eg" ^ CD" ´t ^ LO IO t IH +1 +1 +1 +1 +1 Ol CD -^ i-H rJH C T-H oo co^ eg cp co< w -t t-C-t> oi -HH" o" aT o" co" CO CO IO * ^ rH w T-H o CM CO ^ OS H Ol t -CM CD IO L L ^FrH Ol CM rH « +1 +1 +1 +1 +1 ico" t-^ CO o " T-H eg" CD" in" CD" to" CM * CO CM T-H T-H T_( T-H T-H +J O w crj -H CO o: CM CO CO in CD CO 1> T-H 1) rH C a a a ,-H T-H" CM CM i—1 rH i-H ,_( rH CM Iß OS T-H OS "3~s o PH CM CM T-H r~i o +1 +1 41 +1 o t>oo --loo ^ Ol IO [> CD "HH +1 CO CO CO T-H >T in m" co co" co" CD" t> I> t> I> a o o o IO IO CO 9 a an U co CM co^ os lOr OS ^ Irt CO^ 60 an" Tf" -*" .-)<" o" in" co" co" co* in" Ö 1 T W 2.-. CO irt o © CD © o © o IO CO CO T-H CO CD T-H eg co -HH co co -S E III! III! TT đ CJ Q3 3-r-, CN T*T O ,-T-H T-H T-H O © o o TH HH eg co ** co o pq |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Tabela 3 ODNOS KATEGORIJA STRUKTURNIH AGREGATA U TLU Tlo iz Sadržai agregata u tež. ´Vo, \ ´el. u mm Oznaka tla dubine 03 0.3—0.6 0.6—1.0 1.0—2.0 2.0—4.0 4.0 u cm određeno u zrako-subom stanju Smeđe ilim. tlo profil 2 0—12 9.3 6.3 11.4 15.3 22.9 34.6 Smeđe ilim. tlo profil 2 45—65 2.6 2.1 4.7 7.7 13,8 68.9 Smeđe antrop. tlo profil 1 0—12 11.8 7.9 15.9 21.7 24.9 17.8 određeno u vodi Smeđe ilim. tlo profil 2 0—12 13.9 6.3 14.7 14.4 20.3 30.4 Smeđe ilim. tlo profil 2 45—65 18.1 8.8 11.6 12.4 28.5 20.6 Smeđe antrop. tlo profil 1 0—12 28.7 6.0 5.0 13.2 23.2 23.9 Tabela 5 KOLIČINA HUMUSA, DUŠIKA I PRISTUPAČNOG P2O5 I K2O U TLU Po Al-metodi Oznaka tla Humus Dušik P2O.-, K2O Iskazano u T/ha za sloj tla 0—60 cm dubine Smeđe ilim. tlo profil 2 190.0 8.35 0.014 0.431 Smeđe antrop tlo profil 1 584.6 12.09 0.144 0.454 Tabela 6 PODACI O RAZVIJENOSTI KORJENOVE MREŽE OBIČNE SMREKE Prosjek za monolit tla veličine 25 X 25 X 25 cm 3 I cm a 3 u (U « ´-´ CS % 0 L q o Joe 5 c1´L´| a N ´u 3. X, a Cl JZ O a a a o E-i t> ;5o a 3 t> -a x V Ö "tf CO A Ploha 1 16.7 1479.8 2073 1214 645 45 51 51 22 14 6 26 ± 4.6 ± 171.1 Ploha 2 6.2 930.6 1199 660 365 61 39 13 11 9 7 19 ± 1.5 ± 243.7 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Kapacitet i stanje zasićenosti adsorpcijskcg kompleks a tl a razlikuje se u istraživanim tlima (tabela 4). Smeđe ilimerizirano tlo ima srednju zasićenost adsorpcijskog kompleksa, dok je smeđe antropogeno tlo izrazito zasićeno bazama. Suma za zamjenu sposobnih baza kod smeđeg antropogenog tla nekoliko je puta veća nego kod smeđeg ilimeriziranog tla. Humus i hraniva u tlu. Prema sadržaju humusa (tabela 4 i 5) možemo smeđe ilimerizirano tlo smatrati srednje humoznim, a smeđe antropogeno humoznim do jako humoznim. Ovdje treba napomenuti da vjerojatno jedan dio ugljika preračunat na humus u profilu 1 pripada česticama drvenog ugljena na što upućuje i neuobičajeno širok C:N odnos u ovom profilu. Oba istraživana profila pokazuju velike zalihe ukupnog dušika. U pogledu sadržaja fosfora i kalija analizirani profili pokazuju dobru opskrbljenost istraživanog tla kalijem te izvjesnu deficitarnost smeđeg ilimeriziranog tla fosforom. Podaci o lako rastvorivim solima tla i humusnim tvarima pokazuju, kao i mnogi napred navedeni podaci, da se još uvijek jako osjećaju posljedice unošenja drvenog ugljena u tlo. Podaci za profil 2 i naročito za profil 1 pokazuju da su ova tla veoma bogata vodotopivim spojevima. Korjenov sistem prema podacima u tabeli 6 po masi je znatno razvijeniji u smeđem antropogenom tlu nego u smeđem ilimeriziranom tlu. Na osnovu ukupne dužine i zastupljenosti pojedinih kategorija korijenja zaključujemo da u smeđem antropogenom tlu korjenov sistem obične smreke ima povoljnije uslove za razvoj, intenzivnije raste i intenzivnije prorašćuje masu tla, te znatnije utječe na fiziografske osobine tla nego u smeđem ilimeriziranom tlu. 2 Rezultati folijarne analize Da bismo dobili potpuniju i precizniju sliku o stanju mineralne ishrane istraživane kulture pored istraživanja tla proveli smo i analitička istraživanja jednogodišnjih iglica smreke opisanim metodama. Rezultati tih istraživanja izneseni su u tabeli 7. Tabela 7 SADRŽAJ MINERALNIH HRANIVA U IGLICAMA OBIČNE SMREKE OznakaplcheTežina 100 iglicag Sadržaj mineralnih hraniva u jednogod. iglicama % suhe tvariN PL´OÖ K2O CaO Odnos N/P Sadržaj mineralnih hraniva u 100 iglica u mg N P2Os K2O CaO _ Ploha 1 0.33 1.52 0.53 0.72 0.70 6.6 5.0 1.7 2.4 2.3 Ploha 2 0.21 1.31 0.43 0.70 0.80 6.9 2.8 0.9 1.5 1.7 Iz podataka o koncentracijama mineralnih hraniva jasno se uočava da su koncentracije N i P2O5 više u iglicama smreke sa plohe 1. Koncentracija K2O je podjednaka, dok je koncentracija CaO čak niža kod biljaka na plohi 1. Da dobijemo sliku o tome kakvo značenje imaju naši rezultati poslužit ćemo se nekim podacima iz literature. Tako prema istraživanjima T a m m-a (1956) i Strebel-a (1960) kod sadržaja dušika u jednogodišnjim iglicama od 1,3% |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 39 <-- 39 --> PDF |
na niže dolazi do osjetne redukcije u rastu, dok je posljednji autor u mlađim kulturama obične smreke u Bavarskoj konstatirao zadovoljavajući rast kad se je koncentracija dušika u najmlađim iglicama kretala 1,32—1,54%. Ingesta d (1959) je meuđtim, u svojim ogledima sa sadnicama obične smreke postigao maksimalni rast tek kod koncentracije dušika u iglicama od 2%, a kod koncentracije 1,5% N 90% maksimalnog rasta. Na osnovu vlastitih istraživanja i literaturnih podataka proizlazi da su istraživana stabla obične smreke na plohi 1 dobro opskrbljena dušikom, kao i da je smreka na plohi 2 na donjoj granici dobre opskrbljenosti ovim. biogenim elementom. Različita opskrbljenost dušikom se očituje i u intenzivno zelenoj boji iglica biljaka na prvoj plohi, nasuprot žutozelenoj boji iglica biljaka slabijeg rasta. Ustanovljeni sadržaj PäO;-> u jednogodišnjim iglicama pokazuje, da su biljke intenzivnog rasta bolje opskrbljene fosforom, što se podudara sa rezultatima o sadržaju P^O* u tlu dobivenog Al-metodom. Dok koncentracija P2O5 u jednogodišnjim iglicama biljaka slabijeg rasta leži znatno iznad one koncentracije kod koje se javlja umjereni nedostatak na fosforu (St rebe l 1961), koncentracija P2O5 u istim iglicama biljaka intenzivnijeg rasta premašuje i onu koncentraciju koju Ingesta d (1959) smatra optimalnom. Dobru opskrbljenost fosforom indicira nam i vrijednost N/P kvocjenta. Prema Strebel-u (1961) može se smatrati da je ishrana dušikom i fosforom izjednačena kada se vrijednost ovog kvocjenta kreće 7—10. Rezultati vlastitih istraživanja pokazuju nam da je ishrana dušikom relativno slabija od ishrane fosforom i na plohi gdje smreka najbolje uspijeva. Koncentracije kalija i kalcija daleko premašuju one koncentracije koje se smatraju minimalnim (H e i b e r g-W h i t e 1951., Tamm 1956., Strebe 1 1961), što je u skladu sa rezultatima sadržaja ovih hraniva u tlu. Dosadašnja istraživanja su pokazala da koncentracije mineralnih hraniva u iglicama izražene u procentima ne daju često puta realnu sliku 0 stanju mineralne ishrane istraživane vrste. Povoljniji uslovi rasta, uključujući bolju opskrbljenost tla drugim, mineralnim hranivima, dovode do povećanja biljne mase što se očituje u razblaživanju koncentracije nekog mineralnog hraniva i ako su raspoložive količine biljci ostale neizmijenjene. Da bi se izbjegao utjecaj efekta razblaživanja predložio je Zött l (1958) da se sadržaj mineralnih hraniva ne izražava samo u njihovim koncentracijama nego i u apsolutnom iznosu u određenom broju iglica. U tu svrhu smo i mi utvrdili težine 100 jednogodišnjih iglica na istraživanim plohama i obračunali sadržaj pojedinih mineralnih hraniva na 100 iglica. Ovi nam podaci još jače naglašavaju razlike istraživanih ploha u prvom redu u pogledu ishrane dušikom i fosforom. Također je i opskrbljenost kalijem i kalcijem većih biljaka bolja, samo što se ona ne rezultira kroz višu koncentraciju u iglicama zbog toga jer se na plohi 1 producira znatno veća količina biljne tvari. Navedene razlike o sadržaju hraniva u 100 iglica na različitim plohama jasno se ističu u grafikonu 3. 3 Analiza rasta i prirasta, te bilans ishrane glavnim biogenim elementima Na ovom mjestu prikazat ćemo rezultate analize rasta i prirasta obične smreke, te obračun bilansa nekih hraniva na primjernim površinama. Ove smo 221 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 40 <-- 40 --> PDF |
analize izvršili s namjerom da precizno utvrdimo razlike u uspijevanju smreke koje se po našem mišljenju imaju pripisati razlikama u nivcu plodnosti tla. Neke od dobivenih rezultata donosimo u tabeli 8. Tabela 8 NEKI ELEMENTI RASTA I PRIRASTA OBIČNE SMREKE Prosječna Prosječni viUkupna Ukupna Oznaka visina sinski prirast Zapremina svježa suha plohe stabala u 1965. deblovine tvar tvar em cm m3/ha kg /ha kg/ha Ploha 1 279,5 57,6 12,41 38.386 15.821 Ploha 2 159,3 33,1 2,88 14.524 5.959 Navedeni nam podaci jasno prikazuju da je prosječna visina obične smreke, te prosječni visinski prirast posljednje vegetacijske periode skoro dvostruko veći na plohi 1 u uporedbi sa biljkama na plohi 2. Zapremina deblovine po jedinici površine čak je oko četiri puta veća na prvoj plohi, dok količina svježe, odnosno suhe tvari premašuje one količine na plohi 2 za oko 2,5 puta. Kao ilustracija razlika u intenzitetu debljinskog i visinskog rasta smreke na istraživanim plohama mogu nam poslužiti i podaci o dinamici rasta površine presjeka stabala sa srednjim promjerom na 0,3 od tla, te podaci o intenzitetu visinskog rasta istih stabala (grafikon 1 i 2). Iz grafikona jasno proizlazi da su promatrane veličine kod podizanja kulture bile podjednake na istraživanim plohama, a narednih godina došlo je do razlika koje se konstantno povećavaju. Zanimljiv podatak predstavlja i činjenica da su se razlike najprije očitovale u visinskom, a znatno kasnije u pogledu debljinskog prirašćivanja. Na temelju podataka o količinama proizvedene suhe tvari po jedinici površine (tabela 8), zastupljenosti pojedinih dijelova drveta u njoj (tabela 9), te podataka o sadržaju mineralnih hraniva (tabela 10), obračunali smo bilans glavnih biogenih elemenata na istraživanim plohama (tabela 11). i Tabela 9´ PODACI O ZASTUPLJENOSTI POJEDINIH DIJELOVA DRVA U CJELOKUPNOJ MASI Oznaka Količina suhe tvari (105°C) po pojedinim dijelovima drveta plohe u */o od cjelokupne mase Jedno- Više- Jedno- Višegodišnji godišnje godišnje godišnji dijelovi Koiglice iglice izbojci krošnje Deblo rijen Ploha 1 12,1 14,4 5,1 14,2 31,4 22,8 Ploha 2 11,6 17,7 5,9 17,1 25,9 21,6 222 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ßorfl///}o fisef/´e*° mm 2 ff´Ofl fZoo /OOO / geo / 600 / / / / / / loo / / / / 200 -/ **´ r— T~ i i n 1 —i /SSS. /959, /960. /SS/. /$62. /.963. /964. #65. $oe/. fa/no cm ,, &"of* 250 2öcy /50 -— P/oho i - — ß/oha 2 /9S9. /960. /96/. /S62. /96b /St*. /265. LOC/. Grafikon 1. Tok prirašćivanja površine presjeka na 0,3 m od tla stabala sa srednjim promjerom Grafikon 2. Tcik prirašćivanja visine stabala sa srednjim promjerom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Tabela 10 PODACI O PROCENTUALNOM SADRŽAJU MINERALNIH HRANIVA U POJEDINIM DIJELOVIMA DRVETA Oznaka Mineralno Sadržaj mineralnih hraniva u i;l/o suhe tvari plohe hranivo u pojedinim dijelovima drveta Jedno- Više- Jedno- Višegod. godišnje godišnje godišnji dijelovi Deblo Deblo iglice iglice izbojci krošnje drvo kora Korijen N 1,34 1,22 0,57 0,49 0,13 0.60 0,29 Ploha 1 PL-OS 0,53 0,46 0,32 0,15 0,05 0,31 0.12 K-O 0,72 0.59 0,57 0,22 0,06 0,46 0,14 CaO 1,03 1,90 1,00 0,68 0,29 1,41 0,33 N 1,21 1,14 0,66 0,53 0,13 0,68 0,25 Ploha 2 P;Os 0,43 0,23 0,22 0,15 0,06 0,23 0,10 KiO 0,67 0,57 0,52 0,31 0,05 0,40 0,11 CaO 0,99 1,95 0,45 0,69 0.24 1,00 0,4G Tabela 11 PODACI O UKUPNOM SADRŽAJU MINERALNIH HRANIVA U POJEDINIM DIJELOVIMA DRVETA Sadržaj mineralnih hraniva u pojedinim dijelovima Hranivo drveta ´7o ukupnog sadržaja Jedno- Više- Jedno- Više- Ukupni godišnje godišnje godišnji dijelovi Kori- sadržaj iglice iglice izbojci krošnje Debio ien u kg/ha N 28,6 31,1 5,1 12.3 11.2 11,7 89,46 P2O5 28,7 29,7 7,3 9,5 12,5 12,3 35,29 KÜO 28,8 28.2 9,6 10,4 12,5 10,5 47,74 CaO 16,1 36,5 6 6 12,5 18,6 9,7 122,42 N 23.4 34,1 6,6 15,1 11,8 9,0 35,63 P2O5 27,9 23,1 7,3 14,4 15,2 12,1 10,62 K>0 25,9 34,0 10,4 17,7 4.1 7.9 17,83 CaO 14,0 42,5 3,2 14,4 13,8 12,1 48,85 Iz podataka u tabeli 9 se uočava da najveća količina suhe tvari otpada na deblovinu, te korijen. Jednogodišnji dijelovi drveta (isključivši jednogodišnje dijelove debla, starijih dijelova krošnje i. korijena) učestvuju u ukupnoj količini suhe tvari sa oko 17,2% na plohi 1, a 17,5%> na plohi 2. Manje biljke imaju relativno jače razvijenu krošnju i više iglica, čemu je vjerojatno uzrok u tome, što se ti dijelovi kulture nisu još sklopili. Što se tiče sadržaja mineralnih hraniva u pojedinim dijelovima drveta jednogodišnje iglice sadrže relativno najviše dušika, fosfora i kalija, a starije iglice najviše kalcija. Mineralnim tvarima također su bogati jednogodišnji izbojci, stariji dijelovi krošnje i kora, dok je drvo debla najsiromašnije svim istraživanim tvarima. Relativno veći sadržaj mineralnih tvari u jednogodišnjim izbojcima i starijim dijelovima krošnje kod biljaka slabijeg rasta se može objasniti većim učešćem kore u ukupnoj masi u ovim dijelovima drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Podaci o količinama mineralnih hraniva ugrađenim u biljnu masu (tabela 11) se jako razlikuju s obzirom na istraživane plohe. Količina dušika je na plohi 1 skoro tri puta veća, a količina fosfora više od tri puta veća od količine dušika, odnosno fosfora na plohi 2. Slični odnosi vrijede za sadržaj kalija i kalcija. Ovi su podaci od osobite važnosti s obzirom na zahtjeve obične smreke na mineralna hraniva, jer nam oni jasno pokazuju da biljke koje se razvijaju pod povoljnim uslovima imaju daleko veće zahtjeve s obzirom na sadržaj hraniva u tlu. Općenito uzevši za sva istraživana mineralna hraniva je najkarakterističniji podatak da se najveće količine nalaze u iglicama, dok deblo koje je najviše zastupljeno u ukupnoj masi drveta sadrži vrlo male količine mineralnih tvari. Iz količina mineralnih hraniva koje se nalaze u jednogodišnjim iglicama i jednogodišnjim izbojcima mogli bismo dobiti podatak c približnoj godišnjoj potrošnji kulture. U sadašnjem razvojnom stadiju godišnje se troše slijedeće količine mineralnih hraniva po ha: grof. 5 mg 7 Ploho * P/oha ž Ca0 Co u P,°S 4° " "lCt *l° KOLIČINE MINERALNIH TVARI UU KG/HA JEDNOGODIŠNJIM DIJELTabelaOVIMA 12 Hranivo Ploha 1 Ploha 2 N 30,18 10,69 P2Os 12,69 3,75 K´JO 18.33 6,47 CaO 27,72 3,42 Ovim količinama treba dodati još one količine koje se usvajaju za izgradnju jednogodišnjih dijelova debla, korijena i starijih dijelova krošnje, te one količine koje koristi prizemna vegetacija. Ova poslednja komponenta igra na |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ročito važnu ulogu na plohi 2 zbog velikog priliva svjetla, budući da se kultura na ovom dijelu nije još sklopila. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na osnovu podataka sakupljenih u tekstu i tabelama mogu se učiniti slijedeća završna razmatranja i konstatacije: 1. Pedološka istraživanja primjernih površina pokazala su da je na primjernoj plohi 1 zastupljeno smeđe antropogeno tlo koje ima veoma povoljne ekološke osobine. To je duboka u prirodnom stanju lakša ilovača, veoma porozna, velikog kapaciteta za vodu, umjereno vodopropusna s optimalnim kapacitetom za zrak. Ima velike zalihe ukupnog dušika i humusa i zadovoljavajući nivo pristupačnog fosfora i kalija. Na osnovu navedenih svojstava proizlazi da ovo tlo ima visok nivo plodnosti, odnosno veoma povoljan vodozračni i hranidbeni režim. Na primjernoj plohi 2 zastupljeno je smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu. Ovo je srednje duboka ilovača povoljnih vodozračnih prilika. 2. Uporedbom podataka o sadržaju hraniva u tlu i sadržaju hraniva u iglicama smreke može se konstatirati dobro slaganje dobivenih vrijednosti. Viši sadržaj ukupnog dušika i pristupačnog fosfora u tlu odrazio se je i u višim koncentracijama u iglicama. Relativno velika zaliha dušika u tlu na primjernoj površini 2 (8 t/ha) ne odgovara njegovim koncentracijama u iglicama. Ta bi se pojava mogla pripisati sporijoj mineralizaciji dušika u tlu i većoj konkurenciji travnjačke vegetacije. Sadržaj fosfora u tlu iznosi na primjernoj površini 1 oko 5 mg/100 g tla po Al-metodi i dovoljan je za izvanredno uspijevanje mlade smrekove kulture u istraživanim ekološkim uslovima. Na primjernoj plohi 2 utvrđeno je da fiziološki aktivnog fosfora po Al-metodi ima oko 14 kg/ha. Ta količina bila je dovoljna za postojeći rast kulture smreke. Kako iz prednjih podataka proizlazi da bi se primjenom, dušičnih gnojiva na primjernoj površini 2 mogao očekivati povećani rast i prirast, to bi postojeće zalihe fosfora vjerojatno bile nedovoljne. Zbog toga bi pored primjene dušičnih gnojiva bilo potrebno dodavati i fosfor. Analize tla i iglica upućuju da je tlo u obe primjerne površine kultura smreke dobro opskrbljena kalijem. Za napomenuti je da je pristupačni P2O5 i K2O u tlu određen po Al-metodi. Ova metoda kac i većina kemijskih metoda nije kod nas u šumarstvu općenito ispitana. U konkretnom slučaju ova je metoda zadovoljila. Veoma zanimljiv podatak predstavljaju vrijednosti reakcije tla na primjernim površinama. U postojećim edafskim uslovima reakcija tla se nije nepovoljno odrazila na izvanredan rast smreke (ploha 1), premda je ona viša od one koja se smatra optimalnom za običnu smreku (M. Gračanin 1947.). 3. Dobiveni rezultati u pogledu uspijevanja istraživane kulture pokazuju da ona u veoma povoljnim edafskim i postojećim ekološkim prilikama može postići u starosti od 8 + 3 godina prosječnu visinu od oko 2,8 m i proizvesti oko 16 t ukupne suhe tvari. Analiza dosadašnjeg razvoja istraživane kulture nas upućuje da na istraživanom i sličnim staništima obična smreka može dobro uspijevati, pri čemu se primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera može u znatnoj mjeri utjecati na povećanje prirasta. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 45 <-- 45 --> PDF |
LITERATURA 1. G r a č a n i n, M.: Kalcifikacija tala, Poljoprivredni nakladni Zavod, Zagreb 1947. 2. G r ač a n i n, M.: Metodika ekoloških istraživanja tla, Priručnik za tipološko istraživanje vegetacije, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 1950. 3. Heiberg, S. O. — White, P. D.: Potassium deficiency of reforested pine and spruce stands in Northern New York, Proc. Soil. Sci. Soc. Amer. 15, 1951. 4. H o r v a t, I.: Biljne zajednice Hrvatske, Zagreb 1950. 5. Ingestad , T.: Studies on the nutrition of forest tree seedlings. II. Mineral nutrition of spruce. Physiol. Plant., 12, 1959. 6. Komi eno vić, N.: Koncentracija hraniva u iglicama američkog borovca kao indikator fertilizacije, Zagreb 1965. (rukopis). 7. K r a n j e c, V.: Geološki i litološki sastav područja Marija Gorice, Samobora, Plešivice, Draganića i Vukomeričkih Gorica, Zagreb 196465. (rukopis). 8. M a r t i n o v i ć, J.: Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P. strobus L.) u kulturi »Bučice« u Hrvatskom zagorju, Šumarski list br. 5/6 1965. 9. Pelišek , J.: Lisnicke puldoznanstvi, Praha 1964. 10. Savezna privredna komora, Zaključci radnog sastanka (savjetovanja) proširenog stručnog odbora za šumarstvo, Beograd 1965. 11. S a v v i n o v, H. N., prema: Počvenaja semka, Akademia Nauk SSSR Moskva 1959. 12. Stre b el, O.: Mineralstoff ernährung und Wuchsleistung von Fichtenbeständen (Picea Abies) in Bayern. Forstw. Cbl. 79, 17, 1960. 13. Strebel , O.: Nadelanalitische Untersuchungen an Fichten — Altständen sehr guter Wuchsleistung im bayerischen Alpenvorland. Forstw. Cbl. 11/12 1961. 14. Škorić , A.: Pedološka istraživanja, priručnik, Zagreb 1961. 15. T a m m, C. O.: Studies on the forest nutrition. III. The effects of supply of plant nutrients for a forest stand on a poor site. Medd. Skogsforskn. Inst, 46, Nr. 3, 1956. 16. T a m m, C. O.: Studies on forest nutrition. IV. The effects of supply of potassium and phosphorus to a poor stand on drained peat. Meed, Skogsforskn. Inst, 46, Nr. 3, 1956. 17. Weh r mann , J.: Nadelanalytische Untersuchung eines Fichtendüngungsversuches auf Hochmoor. Die Phosphorsäure 23, 4, 1963. 18. Z ö t 11, H : Ein Vergleich zwischen Ammoniakgas und Stickstoffsalz — Düngung in Kiefern und Fichtenbeständen Bayerns. Forstw. Obl. 77, 1/2, 1958. EFFECT OF SOIL FERTILITY ON THE GROWTH OF NORWAY SPRUCE IN THE CULTURE »VRELO« AT JASTREBARSKO Summary Investigated was an (8 + 3)-year-old planting of Norway Spruce in the grounds of the Yugoslav Institute for Conifers at Jastrebarsko near Zagreb. The culture was established on a brown illimerized soil on Triassic layers of calcareous dolomite, and it is situated within the area of the forest association Fagetum croaticum montanum Horv. It lies on a gentle slope of undulated ground, at an altitude of 500—550 m. with a south-facing aspect. About 40 years ago part of the area of culture was used for charcoal burning. In the soil of this part of area to a depth of 60 cm. 12 t./ha. of the total N, 144 kg./ha. of available PaOs and 454 kg./ha. of available K2O (Al-method were established. With this nutrient content in the soil the one-year-old needles of Norway Spruce contained 1.52»/o N, 0.53% P2O.-,, 0.72P/oKüO and 0.7Ö%> CaO. On the basis of these data the authors conclude that the investigated culture is well supplied with the chief nutritive substances. Under the existing circumstances the culture produced 16 t./ha. of absolute dry matter and achieved an average height of 2.8 m. It was found that under most favourable thriving this Norway Spruce culture contains per ha.: 89.5 kg. N, 35.3 kg. P2O5, 47.7 kg. K2O and 122.4 kg. CaO. An analysis of the hitherto achieved development of the culture in question indicates that on the investigated and similar sites Norway Spruce can grow well, and that by applying adequate agrotechnical measures it is possible to considerably influence the augmentation of increment. |