DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagoðeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 34 <-- 34 --> PDF |
uzimali smo samo jednogodišnje iglice sa postranih izbojaka drugog pršljena, koje smo sabrali po završetku vegetacijskog perioda u listopadu 1965. godine. Na položenim plohama izmjereni su promjeri na 0,3 m visine od tla i visine, te jednogodišnji visinski prirast svih stabala. Po tri stabla sa srednjim aritmetièkim promjerom su uzeta kao uzorci za laboratorijska istraživanja. Na tim stablima je utvrðen tok prirasta promjera na 0,3 m, te tok visinskog prirasta. Drvna masa po jedinici površine je utvrðena svrstavanjem izmjerenih stabala u visinske stepene od 20 cm, te odreðivanjem volumena reprezentativnih stabala sekcionom metodom. Podatke o kolièinama proizvedene svježe tvari po jedinici površine dobili smo iz podataka o drvnoj masi i podataka o svježoj tvari 6 analiziranih stabalaca. Suhu tvar utvrdili smo sušenjem uzoraka drveta na 105()C. Da dobijemo podatke o uèešæu pojedinih dijelova drveta u ukupnoj drvnoj masi kao i podatke o kolièini mineralnih hraniva koji se nalaze u njima rastavili smo analizirana drveta u korijen, deblo, grane i iglice. Od grana smo dalje odvojili ovogodišnje izbojke, a iglice razluèili na starije i ovogodišnje, kako bismo dobili podatke o kolièinama mineralnih hraniva koje se usvajaju od strane istraživane kulture u toku jedne vegetacije. Sadržaj dušika u biljnom materijalu odredili smo metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija i kalcija spaljivanjem biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ovog je ekstrakta odreðen fosfor kolorimetrijski a kalij i kalcij plamenfotometrijski. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 1 Tla u istraživanoj kulturi U pedološko sistematskom pogledu možemo na osnovu niže prikazanih fiziografskih osobina tla i u skladu sa postojeæim pedogenetskim faktorima i procesima razlikovati: 1. smeðe ilimerizirano tlo na vapnenom dolomitu, zastupljeno u primjernoj površini 2 i 2. smeðe antropogeno tlo na vapnenom dolomitu zastupljeno u plohi 1. a) Morfologija istraživanih tala Istraživana kultura zaprema donji dio blage padine valovito udubljenog terena. Takav položaj uslovljava površinsko i boèno pritjecanje vode što poveæava vlaženje tla, pa time ima znatnu ulogu u ekologiji istraživane kulture i tla. U vanjskoj morfologiji primjernih površina nema razlika, dok se unutarnja morfologija tla relativno mnogo razlikuje. Evo morfologije glavnog profila u jednoj i drugoj primjernoj plohi. Smeðe ilimerizirano tlo, profil 2, ploha 2. Ai 0—8—10 cm humozno siva sitno do krupno mrvièasta laka glina, prorasla korijenjem travnjaèke vegetacije postepeno prelazi u (B)A3 11—38 žuækastu glinastu ilovaèu, slabo izražene fragmentarnevièaste do orašaste strukture. Prelazi izrazito u mr( B)i 39—65 smeðu tešku glinu, oštrobridne sitnoorašaste strukture. Prelazi izrazito u orašaste do krupno (B) C 66—80 svjetlosmeðu ilovastu sitnicu sa medaljonima pijeska i šljunka koji potièe od rastrošenog matiènog supstrata, vapnenog dolomita. |