DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 39     <-- 39 -->        PDF

na niže dolazi do osjetne redukcije u rastu, dok je posljednji autor u mlađim
kulturama obične smreke u Bavarskoj konstatirao zadovoljavajući rast kad se
je koncentracija dušika u najmlađim iglicama kretala 1,32—1,54%. Ingesta d
(1959) je meuđtim, u svojim ogledima sa sadnicama obične smreke postigao
maksimalni rast tek kod koncentracije dušika u iglicama od 2%, a kod koncentracije
1,5% N 90% maksimalnog rasta.


Na osnovu vlastitih istraživanja i literaturnih podataka proizlazi da su
istraživana stabla obične smreke na plohi 1 dobro opskrbljena dušikom, kao
i da je smreka na plohi 2 na donjoj granici dobre opskrbljenosti ovim. biogenim
elementom. Različita opskrbljenost dušikom se očituje i u intenzivno zelenoj
boji iglica biljaka na prvoj plohi, nasuprot žutozelenoj boji iglica biljaka slabijeg
rasta.


Ustanovljeni sadržaj PäO;-> u jednogodišnjim iglicama pokazuje, da su biljke
intenzivnog rasta bolje opskrbljene fosforom, što se podudara sa rezultatima


o sadržaju P^O* u tlu dobivenog Al-metodom.
Dok koncentracija P2O5 u jednogodišnjim iglicama biljaka slabijeg rasta
leži znatno iznad one koncentracije kod koje se javlja umjereni nedostatak na
fosforu (St rebe l 1961), koncentracija P2O5 u istim iglicama biljaka intenzivnijeg
rasta premašuje i onu koncentraciju koju Ingesta d (1959) smatra
optimalnom. Dobru opskrbljenost fosforom indicira nam i vrijednost N/P kvocjenta.
Prema Strebel-u (1961) može se smatrati da je ishrana dušikom i
fosforom izjednačena kada se vrijednost ovog kvocjenta kreće 7—10. Rezultati
vlastitih istraživanja pokazuju nam da je ishrana dušikom relativno slabija
od ishrane fosforom i na plohi gdje smreka najbolje uspijeva.


Koncentracije kalija i kalcija daleko premašuju one koncentracije koje se
smatraju minimalnim (H e i b e r g-W h i t e 1951., Tamm 1956., Strebe 1
1961), što je u skladu sa rezultatima sadržaja ovih hraniva u tlu.


Dosadašnja istraživanja su pokazala da koncentracije mineralnih hraniva
u iglicama izražene u procentima ne daju često puta realnu sliku 0 stanju mineralne
ishrane istraživane vrste. Povoljniji uslovi rasta, uključujući bolju
opskrbljenost tla drugim, mineralnim hranivima, dovode do povećanja biljne
mase što se očituje u razblaživanju koncentracije nekog mineralnog hraniva
i ako su raspoložive količine biljci ostale neizmijenjene. Da bi se izbjegao utjecaj
efekta razblaživanja predložio je Zött l (1958) da se sadržaj mineralnih
hraniva ne izražava samo u njihovim koncentracijama nego i u apsolutnom
iznosu u određenom broju iglica. U tu svrhu smo i mi utvrdili težine 100 jednogodišnjih
iglica na istraživanim plohama i obračunali sadržaj pojedinih mineralnih
hraniva na 100 iglica. Ovi nam podaci još jače naglašavaju razlike
istraživanih ploha u prvom redu u pogledu ishrane dušikom i fosforom. Također
je i opskrbljenost kalijem i kalcijem većih biljaka bolja, samo što se ona
ne rezultira kroz višu koncentraciju u iglicama zbog toga jer se na plohi 1 producira
znatno veća količina biljne tvari. Navedene razlike o sadržaju hraniva
u 100 iglica na različitim plohama jasno se ističu u grafikonu 3.


3 Analiza rasta i prirasta, te bilans ishrane glavnim biogenim elementima


Na ovom mjestu prikazat ćemo rezultate analize rasta i prirasta obične
smreke, te obračun bilansa nekih hraniva na primjernim površinama. Ove smo


221