DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 4     <-- 4 -->        PDF

tablice samo za jelu i bukvu, tj. za skiofilne vrste drveća (sastojine prebornog
oblika gospodarenja). Isto tako kod određivanja debljinskog prirasta metodom
izvrtaka nije uzet u obzir prirast kore. U praksi se obično prirast kore zanemaruje
radi veće sigurnosti obračuna prirasta drvne mase. Međutim kod istraživačkih
radova, moramo uzeti u obzir i prirast kore, te se u tom slučaju
debljinski prirast množi s faktorom kore (D/d).


3. Interpolirane Šurićeve jednoulazne tablice izrađene su grafički. Između
Šurićevih visinskih i oblikovisinskih tarifnih nizova grafički su interpolirani
novi tarifni nizovi. Tako smo dobili po devet tarifnih nizova za svaku spomenutu
vrstu. Na grafikonu oblikovisina zapaženo je da tok trećeg niza oblikovisina
za jelu-smreku u dijelu od debljinskog stepena 32 do 42 cm odstupa
od oblika ostalih krivulja, te je u tom dijelu izvršena mala korektura, dok su
ostale Šurićeve krivulje ostale nepromijenjene. Sve potrebne vrijednosti visina
i oblikovisina očitane su sa grafikona. Za svaki debljinski stepen tabeliran
je raspon u kojem se kreću visine, za razliku od Šurićevih tablica u
kojima je tabelirana srednja visina. Tarifni nizovi drvnih masa izračunati su
na temelju promjera i oblikovisina (kao kod Šurića). Kako nam nisu poznati
analitički izrazi linija drvnih masa, tabelarnim deriviranjem izračunali smo
za svaki debljinski stepen pojedinog tarifnog niza iznose derivacija (dv/dd),
koje smo nakon grafičkog izjednačenja unijeli u tablice. Relativne vrijednosti
derivacija (c) izračunate su iz grafički izjednačenih vrijednosti derivacija i
srednje mase odgovarajućeg debljinskog stepena u tarifnom nizu (Emrović 2).
4. Radi bolje ilustracije interpoliranih Šurićevih tablica navodimo i jedan
primjer obračuna drvne mase i prirasta sastojine. Obračunati su podaci jele
na pokusnoj plohi »Jasle«, Gorski Kotar (Klepac D.: Rast i prirast šumskih
vrsta drveća i sastojina, str. 147, 148, 163). Na pokusnoj plohi »Jasle« (1,34
hektara) isklupirana su sva stabla i izmjerene visine.
4.1. Tarifni niz određujemo na osnovu visine srednje-plošnog stabla sastojine,
odnosno prema Wiedemannu centralno-plošnog stabla.
Iz podataka klupaže može se izračunati aritmetički srednja temeljnica,
tako da se ukupna temeljnica podijeli s brojem stabala. Promjer, koji odgovara
toj temeljnici je promjer srednje-plošnog stabla.


Bolji predstavnik sastojine je centralno-plošno stablo (vidi Laer-ove tablice,
izdanje Šumarskog društva Hrvatske). Debljinski stepen centralno-plošnog
stabla odgovara onom debljinskom stepenu, kod kojeg je suma temeljnica
tanjih jednaka sumi temeljnica jačih debljinskih stepena.


U našem primjeru ukupna temeljnica iznosi 50 m2, polovica 25 mä (tabela
4). Suma temeljnica od debljinskog stepena 15 do 40 cm iznosi 18,82 m-´, što
je manje od 25 m2, pribrojimo li tome temeljnicu debljinskog stepena 45 cm
dobit ćemo (18,82 + 8,75 = 27,57 m?) veći iznos od 25 m2, a to znači da se
naše centralno-plošno stablo nalazi u debljinskom stepenu d = 45 cm.


Izmjerili smo, na primjer, u tom debljinskom stepenu 9 visina (hi = 28,5;
hž = 28,5; h3 = 28,5; h4 = 28,5; h5 = 29,5; he = 32,0; h7 = 32,5; h8 = 33,5;
ho = 34,0) iz kojih bi mogli izračunati aritmetičku sredinu visina i odrediti
tarifni niz. Međutim ukoliko nam je uzorak visina premalen može se vrlo lako
dogoditi da odredimo krivi tarifni niz. Radi toga moramo najprije ustanoviti
da li nam je uzorak od 9 visina dovoljno velik.


186