DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 49 <-- 49 --> PDF |
BIOLOGIJA Biologija navedenih vrsta hrušteva u osnovi je podjednaka. Razlike postoje uglavnom u trajanju razvoja i vremenu pojave imaga. Melolontha melolontha i M. hippocastani pojavljuju se sredinom ili već početkom aprila, što ovisi o vremenskim prilikama. Rojenje traje prosječno do sredine maja, ali i ono može prestati ranije ili kasnije. Ženka odloži u zemlju 40—80 jaja i to obično u dvije skupine po 20—40 komada. Kroz mjesec dana iz jaja se izlegu larve, koje se hrane sitnim korjenčićima. Pred jesen one se zavuku dublje u tlo gdje prezime, a u proljeće se vraćaju u zonu korjenja i nastavljaju brstenje. S uzrastom grčica rastu i štete. Pred jesen se ponovno zavlače u dublje slojeve tla. U proljeće treće godine one ponovno nastavljaju s izgrizanjem korjenja te brste do sredine ljeta, kada se zavuku u dublje slojeve i tu se zakukulje. Krajem ljeta razvije se imago, koji međutim prezimi u tlu i pojavljuje se u proljeće četvrte godine. Kod šumskog hrušta, koji je kod nas mnogo rjeđi od običnog, razvoj grčica traje godinu dana duže t. j . imaga se pojavljuju svake pete godine. Prema tome obični hrušt ima u našim klimatskim uslovima trogodišnju, a šumski hrušt četverogodišnju generaciju. Godine, u kojima se pojavljuje imago, zovu se letne godine. Ukoliko na određenom području postoji samo jedna Melolontha-linija, onda su letne godine svake četvrte godine. Cesto se paralelno razvijaju dvije ili više linija pa su letne godine češće. S obzirom na suzbijanje važno je znati kako se grčice kreću u vertikalnom i horizontalnom pravcu. Za vrijeme vegetacijskih mjeseci one se nalaze u zoni korjenja t. j . na dubini od 5—20 cm. Pred jesen zavlače se dublje u tlo te prezimljuju na dubini od 30—100 cm, najčešće u sloju između 40—80 cm. U horizontalnom pravcu grčice se kreću relativno vrlo malo. Tokom čitavog svog višegodišnjeg razvoja one se udalje svega 1,5—4,5 m od mjesta, gdje su se izlegle iz jaja. Amphimallus solstitialis roji se polovinom juna (junski hrušt) i u pravilu ima trogodišnju generaciju. Polyphylla jullo se roji u julu (julski hrušt) i ima petogodišnju generaciju. EKOLOGIJA Kornjaši običnog i šumskog hrušta izlaze iz zemlje kada minimalne temperature tla na dubini od 8 cm nisu niže od 11° C. U jesen grčice se povlače dublje u tlo kada se temperatura gornjih slojeva snizi na 10—11° C, a u proljeće se vraćaju u zonu korijenja kada se temperatura sloja, u kom su prezimile, popne na 7—10° C. Polyphylla fullo (kao i neke Anoxia, Anomala i Anisoplia vrste) pridolazi isključivo na pješčanim terenima. Prema tome ova je vrsta naročito štetna za kulture, kojima su pošumljeni pijesci. Melolontha vrste i Amplumallus solstitialis (kao i Rhizotrogus aequinoctialis), naprotiv, nikada ne dolaze na pijescima, iako i ove vrste preferiraju laka, rahla tla. Melolontha vrste naročito se rado razvijaju u obrađenim tlima, dok Amph. solstitialis, naprotiv, izbjegava obrađena tla i najčešće se razvija u napuštenim oranicama odnosno u neobrađenim, zakorovijenim tlima. 231 |