DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 50     <-- 50 -->        PDF

ŠTETE


Kornjaši M. melolontha i M. hippocastani hrane se lišćem mnogih vrsta
šumskog drveća i grmlja te voćaka. Kao biljke hraniteljke poznate su bukva,
hrast, grab, brijest, lipa, javor, breza, topola, joha, divlji kesten, zatim divlje
i kultivirane voćke, naročito trešnja te razno grmlje kao glog, crni trn, lijeska,
kalina, ruža i dr. Kao štetnici crnogoričnog drveća obični i šumski hrušt praktički
ne dolaze u obzir. Kornjaši naročito rado napadaju stabla na osami i u
progaljenoj šumi, dok je u šumi potpunog sklopa napadaj skoncentrlran na
rubna stabla.


Kornjaši Polyphylla fullo hrane se u prvom redu iglicama bora, a manje
lišćem hrasta, topole, bukve, bagrema i dr.
Amph. solstitialis je polifag, koji podjednako napada listače i četinjače,
Grčice svih navedenih vrsta još su veći polifagi od kornjaša. One izgrizaju
korijenje gotovo svih vrsta šumskog, voćnog, ratarskog, povrtnog i livadnog


SI. 3 — Grčica običnog hrušta.
Po Schwerdtfegeru.


bilja kao i vinove loze. Naročito su štetne u šumskim rasadnicima, ali mogu
načiniti velike štete i na odraslim biljkama u šumskim kulturama.
Štete od grčica ovise o:
1) starosti grčica. U prvoj godini razvoja grčica štete su u pravilu malene,
a kasnije s porastom grčica naglo se povećavaju;
2) razvijenosti korjenovog sistema. Mlade biljke slabo razvijenog korijenja
stradavaju mnogo jače nego starije biljke s dobro razvijenim korijenjem;