DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 55     <-- 55 -->        PDF

cfaopćcnja


20 GODINA ŠUMARSTVA LIKE


Razvoj šumarstva Like u proteklom 20-godišnjem periodu bio je uvjetovan
prije svega objektivnim položajem i uslovima privređivanja, njegovom tehničkom
bazom, uslovima i razvijenošću preradbenih kapaciteta, a zatim materijalnim
i potencijalnim mogućnostima.


Organizacija šumarstva proizlazila je iz organizacije uprave i vlasti i razvoja
privrede kao cjeline. Odmah poslije Oslobođenja, kod kotarskih NO-a
osnovani su odjeli za šumarstvo sa terenskim ispostavama (bivše šumarije), a
kod Okružnog odbora Odjel za šumarstvo, koji su vodili brigu oko snabdijevanja
lokalnih potreba na drvu, sastavljali planove za iskorištavanje šuma za
industrijsku preradu po poduzećima i za lokalne potrebe. Nakon toga osnovano
je Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatska (Zešumpoh). Ovo poduzeće vršilo je
samo iskorištavanje šuma, dok su mehaničku i kemijsku preradu vršila specijalizirana
poduzeća.


U jesen 1946. godine dolazi do reorganizacije šumarstva, ponovno su ukinute
šumarije, a osnovani reviri koji su neposredno podređeni KNO-a. Nove
promjene u organizaciji šumarstva nastaju 1947. god. Tom prilikom osnovano
je Šumsko gospodarstvo »Kapela« u Gospiću sa izvršnim organima šumarijama
na terenu koje su se dijelile na rajone. Šumsko gospodarstvo bavilo se poslovima
uzgajanja i iskorištavanja šuma, te mehaničkom preradom drveta (pilane).


U 1951. godini šumska gospodarstva umjesto privrednih poduzeća postaju
ustanove sa samostalnim financiranjem s tim da vrše nadzor nad privatnim
i zadružnim šumama. U 1954. godini dolazi do reorganizacije šumarske službe
u NRH. Dokidaju se šumska gospodarstva, te umjesto njih Narodni odbori kotara
osnivaju šumarije za neposredno upravljanje šumama kao ustanove sa
samostalnim financiranjem. Zadatak šumarija je uzgajanje i zaštita šuma, a
tek u manjoj mjeri eksploatacija.


Krajem 1960. godine umjesto šumarija osnovano je šumsko gospodarstvo
kao privredna organizacija. Umjesto društvenog upravljanja kod ranijih šumarija,
uvedeno je po prvi put radničko samoupravljanje. Česte promjene u
organizaciji šumarstva bile su nužne i opravdane. Međutim, šumarstvo kao
privredna grana sa dugoročnom proizvodnjom mora bazirati na dugoročnoj
razvojnoj orijentaciji, pa su zbog toga česte a i nedovoljno pripremljene promjene
u organizaciji imale odraza i reperkusije kako na sam razvoj, tako i na
poslovnu politiku.


Način, tempo i veličina plana iskorištavanja šuma zavisio je od otvorenosti
šuma, razvijenosti kapaciteta drv. industrije, mehaniziranosti proizvod