DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 56 <-- 56 --> PDF |
nje i pristupa u gospodarenju šumama. Najoštriji problem u proteklom pe riodu, pa i sada, predstavlja otvaranje šuma — izgradnja šumskih komunika cija. Poslije Oslobođenja imali smo svega 78,6 km. izgrađenih šumskih cesta na površini od cea 250.000 ha šuma u Lici. Izgradnja komunipacija počinje 1948. godine. Najveći obim radova izvršen je 1955., kada je izgrađeno 44,0 km. i 1961. godine 41,7 km. šumskih cesta. Od 1948. do 1960. godine, izgrađeno je 385,5, a 1961. do 1965. godine 118,8 km. ili ukupno u proteklih 20 godina 174,3 km. šumskih cesta i kamionskih vlaka, što iznosi (uključujući i stanje 1945. godine) 2,1 km na 1.000 ha na ukupnoj povr šini ili 5,8 km na 1.000 ha ekonomskih šuma. Kada bismo uzeli cijene iz 1965. godine prema kojima su troškovi za 1 km u prosjeku iznosili 15,0 mld, onda ukupna ulaganja za izgrađene ceste iznose 7,115,0 mld. O eksploataciji šuma za prve dvije godine (1945—46) nemamo pouzdane podatke. Međutim, iz raspoloživih analiza se vidi da je plan sječa (etat) oscilirao od 77.000 m3 1945. da bi dostigao 500.000 ms 1955. godine, a 1966. planom je predviđena sječa 430.000 m3 bruto mase. U proteklom periodu, posječeno je ukupno 6,813.534 m3 drvne mase, liščara i četinara, a prosječni godišnji plan iznosio je 324.406 m3 S obzirom da je tek 1953./54. godine, utvrđen drvni fond, a ne i prirast, to je plan sječa nekoliko puta mijenjan, pa su radi toga etati bili ponekad i preniski. Racionalnije iskorištavanje sirovinske mase na bazi plana od 430.000 m;! u narednom periodu, treba dobiti odgovarajuće mjesto i još veći značaj. Šumsko uzgojni radovi, predstavljaju centralni zadatak u cjelokupnoj aktivnosti šumarstva. Tempo ovih radova nije bio u adekvatnom odnosu sa eksploatacijom šuma i potencijalnim mogućnostima. U prvom periodu ovi radovi odvijali su se bez dugoročnih ciljeva, postavljajući administrativne planove uz pretežno organiziranje dobrovoljnih radnih akcija za njihovo ostvarenje. Od 1945. i dalje do 1960. godine ovi radovi imali su karakter masovnih akcija, koje nisu dale očekivane rezultate Od 7.097 ha tretiranih površina danas ima dobro sklopljenih mladih borovih kultura 4.474 ha ili 63%. Problemima očetinjavanja i njege sastojina (meliorativne sječe), prilazi se tek u 1955. godini. Ovi radovi, do 1960. godine izvedeni su prvi na površini 4.335 ha, a drugi na površini od 8.141 ha. Osnivanjem Šumskog gospodarstva ovom problemu prilazi se studioznije i sa stanovišta dugoročnijih ciljeva i zadataka. Izgrađene su studije i planovi za podizanje brzorastućih kultura četinara, prilazi se većim uzgojnim zahvatima u postojećim šumama, a radovi se izvode sa više stručnosti i na povoljnijim lokacijama i uz primjenu mehanizacije. U proteklih pet godina ukupno je pošumljeno 1.150 ha, njega sastojina (prorijeda) izvršena je na površini od 6.400 ha i meliorativni radovi u degradiranim šumama i šikarama na 6.000 ha. Osim toga u tom periodu podignuto je 598 ha plantaža i kultura brzog rasta četinara. Također su povećani napori i na proširenju rasadničke proizvodnje. S obzirom na potencijalne mogućnosti i sve veće potrebe za drvnom masom, opseg ovih radqva treba ubuduće povećati. Tehnička opremljenost ima bitan utjecaj, za razvoj šumske proizvodnje. U eksploataciji šume radovi su mehanizirani: |