DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 58     <-- 58 -->        PDF

njeni značajni napori, potreban je brži porast ukupnog ulaganja u lični faktor


proizvodnje: kvalificiranih radnika, veći lični dohoci, pojačano ulaganje i na


pori u organiziranju društvenog standarda.


Okrupnjavanje šumsko-privrednih područja u cilju ublažavanja razlika u


prirodnim uslovima gospodarenja, teritorijalno — sirovinskog usklađivanja sa


razvojem industrije za preradu drveta i stvaranju uslova ekonomskog partner


stva šumarstva i industrije za preradu drveta predstavlja naš daljnji zadatak.


Popravljanje ekonomskog položaja šumske privrede u novim uslovima i


realizacija utvrđene koncepcije u narednom petogodišnjem planu, predstavlja


i omogućuje šumarstvu Like, da uspješno nastavi sa realizacijom sveukupnih


zadataka koji pred njima stoje.


N. Maričić
GOSPODARENJE SUMAMA LIKE NEKAD I DANAS


U dalekoj prošlosti, cjelokupno ličko područje bilo je pokriveno bujnim
prašumama. U dolinama bile su to uglavnom šume hrasta i graba, uz vodotoke
šume joha i topola, a u brdima i planinama veličanstvene prašume bukve,
jele i smreke. Na dijelu Kapele, u predjelu Komarnice, ostali su nam relikti
pradavnih borovih šuma, koje su prkoseći vjekovima ostale tu i nakon povlačenja
leda kao nijemi svjedoci iz zadnjeg glacijala.


Prirodna bogatstva ovih krajeva privukla su ljude da se tu nasele i mi danas
imamo sigurnih dokaza, da je Lika već u mlađem kamenom dobu bila
naseljena.


Prva ljudska naselja znače i prvo uništavanje šuma, njihovo spaljivanje
i njihovo pustošenje.


Nema više hrastovih i grabovih šuma u Lici. Sve te šume pretvorene su
u poljoprivredna tla, a samo po gdjekoji hrast i grab kao i prizemno prateće
grmlje kazuje nam koje je površine današnjih oranica prekrivao nekoć hrast
i grab.


Šuma se povukla u planine. Prolazili su vjekovi. Čovjek u dolini i šuma
u planini održavali su se u nekakvoj međusobnoj ravnoteži sila. Niti je čovjek
smetao šumi, niti je šuma smetala čovjeku. I tako je to bilo sve do pojave
prvih početaka merkantilizma.


Pojavom merkantilizma u XVII stoljeću, kod nas polako odumire naturalna
proizvodnja. Proizvodnja poprima robno novčani karakter. Drvo iz naših
šuma postaje tražena trgovačka roba. Traže ga Venecija i Beč. Gradovi, kao
Senj, Rijeka i Bakar, naglo f.e ekonomski podižu i dobivaju značaj kakav nikada
do tada nisu imali.


Godine 1787, na primjer, Bakar je bio najveći grad u čitavoj Hrvatskoj i
Slavoniji. Dok je Bakar tada imao 7356 stanovnika Rijeka je imala 5956, a Zagreb
samo 2815. Još godine 1804. Bakar ima 7805 stanovnika, Rijeka 6655, a
Zagreb 2793.


U tom periodu i šume Like dobivaju naročit značaj za trgovinu i brodogradnju.
One predstavljaju sirovinsku bazu prvoklasnog drva za potrebe brodogradnje
i ostalih djelatnosti.