DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
njeni značajni napori, potreban je brži porast ukupnog ulaganja u lični faktor proizvodnje: kvalificiranih radnika, veći lični dohoci, pojačano ulaganje i na pori u organiziranju društvenog standarda. Okrupnjavanje šumsko-privrednih područja u cilju ublažavanja razlika u prirodnim uslovima gospodarenja, teritorijalno — sirovinskog usklađivanja sa razvojem industrije za preradu drveta i stvaranju uslova ekonomskog partner stva šumarstva i industrije za preradu drveta predstavlja naš daljnji zadatak. Popravljanje ekonomskog položaja šumske privrede u novim uslovima i realizacija utvrđene koncepcije u narednom petogodišnjem planu, predstavlja i omogućuje šumarstvu Like, da uspješno nastavi sa realizacijom sveukupnih zadataka koji pred njima stoje. N. Maričić GOSPODARENJE SUMAMA LIKE NEKAD I DANAS U dalekoj prošlosti, cjelokupno ličko područje bilo je pokriveno bujnim prašumama. U dolinama bile su to uglavnom šume hrasta i graba, uz vodotoke šume joha i topola, a u brdima i planinama veličanstvene prašume bukve, jele i smreke. Na dijelu Kapele, u predjelu Komarnice, ostali su nam relikti pradavnih borovih šuma, koje su prkoseći vjekovima ostale tu i nakon povlačenja leda kao nijemi svjedoci iz zadnjeg glacijala. Prirodna bogatstva ovih krajeva privukla su ljude da se tu nasele i mi danas imamo sigurnih dokaza, da je Lika već u mlađem kamenom dobu bila naseljena. Prva ljudska naselja znače i prvo uništavanje šuma, njihovo spaljivanje i njihovo pustošenje. Nema više hrastovih i grabovih šuma u Lici. Sve te šume pretvorene su u poljoprivredna tla, a samo po gdjekoji hrast i grab kao i prizemno prateće grmlje kazuje nam koje je površine današnjih oranica prekrivao nekoć hrast i grab. Šuma se povukla u planine. Prolazili su vjekovi. Čovjek u dolini i šuma u planini održavali su se u nekakvoj međusobnoj ravnoteži sila. Niti je čovjek smetao šumi, niti je šuma smetala čovjeku. I tako je to bilo sve do pojave prvih početaka merkantilizma. Pojavom merkantilizma u XVII stoljeću, kod nas polako odumire naturalna proizvodnja. Proizvodnja poprima robno novčani karakter. Drvo iz naših šuma postaje tražena trgovačka roba. Traže ga Venecija i Beč. Gradovi, kao Senj, Rijeka i Bakar, naglo f.e ekonomski podižu i dobivaju značaj kakav nikada do tada nisu imali. Godine 1787, na primjer, Bakar je bio najveći grad u čitavoj Hrvatskoj i Slavoniji. Dok je Bakar tada imao 7356 stanovnika Rijeka je imala 5956, a Zagreb samo 2815. Još godine 1804. Bakar ima 7805 stanovnika, Rijeka 6655, a Zagreb 2793. U tom periodu i šume Like dobivaju naročit značaj za trgovinu i brodogradnju. One predstavljaju sirovinsku bazu prvoklasnog drva za potrebe brodogradnje i ostalih djelatnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 59 <-- 59 --> PDF |
U to vrijeme nastaje prvi pisani dokument o šumama Like, prva, danas bismo rekli, pisana gospodarska osnova. U godinama 1764. do 1766, dakle prije ravnih 200 godina, vršeni su prvi radovi na sastavljanju šumsko privredne osnove za Liku. Tom prilikom izvršeno je prvo kartiranje šuma i utvrđen drvni fond, u ukupnoj masi od 17,391.778 komada, od čega za sječu 4,629.709 komada. Izvršena je razdioba šuma na upravne cjeline, a svaka upravna cjelina razdijeljena je na niže jedinice, distrikte Osim toga, utvrđena je i politika iskorištavanja šuma: s obzirom na vrst drveta. na potrebe itd. Načinjen je i prijedlog izgradnje šumskih komunikacija (predlaže se izgradnja S putova od kojih bi neki izlazili na morske luke. Propisuju se i uzgojne mjere sječom starih stabala, kako kaže propis, ». . . koja smetaju razvoju mladika...« Godine 1765. izdaje se dokumenat pod naslovom »Šumski red za krajiške šume karlovačkog generalata« prema nacrtima šumskog stručnjaka J. C. Franzonia. Prema tome Šumskom redu, koji je odraz šumsko gospodarske misli svoga vremena, imalo se u šumama graničarskih pukovnija Like potrajno gospodariti, čuvati šumu i štedjeti drvnu masu. Radi ilustracije šumsko gospodarske misli, citiramo nekoliko članova toga značajnog dokumenta vremena: — U cijelom se području generalata ne smije — kako je već bilo određeno u privremenom Šumskom redu, izdanom od General-Oberkomande — pod najstrožijom odgovornošću nadležnog komandanta pukovnije i pod prijetnjom najstrožije kazne za prestupnika, posjeći ni jedno svježe drvo, bilo ono maleno ili veliko, bilo u općinskim ili krajišnicima pripadnim šumama, a niti se smije zeelnom drvu guliti kora, vatrom ga podpaliti, niti se smije ozlijediti okresivanjem grana na prevršivanjem. Prema tome, krajišnici ne smiju izvoziti nikakvo drugo drvo za ogrev, nego samo izvale, odlomljene grane i leževinu. — Isto se tako ne smije iz krajiških i primorskih šuma u gradove Senj i Karlobag izvoziti za ogrev drvo osim navedene leževine i izvala, a i to stoga što je ionako strancima zabranjeno zalaziti u generalatske šume i što njih ako ih se uhvati u potajnoj sječi bilo kakvog drva, ionako moraju krajiški vojnici ili šumski čuvari odmah uhvatiti i predati naležnom komandantu pukovnije. — Tko ne čuva plotove i ograde na vrtovima i poljima, nego ih u toku zime potrga i izgori, ima se egzemplarno kazniti, jer tim rasipanjem drva nastaje potreba novog ograđivanja i uništavanja mlade šume. — Budući da se u području generalata već više puta zabranilo držanje koza, koje su vrlo štetne za mladu šumu, i budući da se uvidjela potreba takve zabrane, to se određuje da se u području generalata imaju u roku od 6 godili"» sve koze istrijebiti. Taj je dulji rok dan zbog toga što sada vlada glad, pa bi krajišnicima bilo teško kad bi im se mlijeko oduzelo najedamput. — Tek onda kada krajišinici iz šuma izvuku izvale i vjetrolome, neka im se doznačuje stojeće drveće za ogrev, građu i vinogradarsko kolje. Kod doznaka se ima paziti da se u prvom redu doznačuje oštećeno i prestaro stabalje kao i ono koje stoji u pomlatku te ga guši. Međutim, oni to drveće ne mogu uzimati sami gdje hoće, nego im ga imaju doznačivati šumarski organi po svojoj uviđavnosti, ondje gdje to već prema okolnostima pronađu za najshodnije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— Budući da se prilikom pregleda šuma opazilo da se vrlo neracionalno postupa s toliko vrijednom hrastovinom za brodogradnju, a do nje je vladaru zemlje najviše stalo — da se, od toga drveća odsjecaju grane i vršlke, a dapače, i cijela stabla za hranu koza, za ograđivanje zemljišta, za gradnju kuća i mostova, za ogradu stočnih nastambi, i za ogrev, to se u buduće bez naročite dozvole General-Oberkomande i šumske uprave nitko ne smije usuditi da upotrebi hrastovinu u koju drugu svrhu ili za koju vrstu spomenutih potreba. — Zapaženo je da se krajišnici ne zadovoljavaju s onim stablima koja im se doznače za cijepanje šindre i dužice, nego da običavaju španati druga nedoznačena stabla kako bi našli prikladnije drvo za svoje potrebe. Zbog toga je već tako reći jedna trećina svega stabalja oštećena i nagnjila tako da će za 10 godina sagnjiti. Zato se jednom za svagda pod prijetnjom najstrože kazne zabranjuje takvo špananje stabala, na koje osobito moraju paziti šumarski organi preko svojih lugara i čuvara ali i nastojati da kod doznake stabla za šindru i dužicu doznačuju krajišnicima takva stabla koja se za šindru i dužice zaista daju cijepati, ne kvrgava ili usukana. Nađe li se u šumi kakvo španano stablo, onda ga ima šumarski organ doznačiti. — Radi zaštite podmlatka zabranjuje se bespotrebno izvoženje kolima kroz podmladak, a ima li se kroz mladik proći s drvom, onda se ono ne smije izvoziti kolima, nego zbog zaštite podmlatka ili izvlačiti pomoću ručnih saonica ili iznositi pomoću ljudske snage. Kod toga se mora paziti da se ne bi za vlačice, tj. za privor volova potrebno prednje rudo uzimala hrastova, jelova ili smrekova stabalca, nego samo ili veće grane ili bukovina. A rezultati? Oni su potpuno izostali. Svi ti šumski redovi, sve te gospodarske osnove i ostali propisi, koji su formalno podigli šumarstvo Like na rang tada naprednijeg šumskog gospodarenja, ostali su mrtvo slovo na papiru, anemična birokratska konstrukcija Nagli uspon kapitalizma, kod nas, sa svim karakteristikama provincijalizma i primitivizma, kolonijalna i polukoloni jalna eksploatacija prirodnih bogatstava, učinili su svoje i u šumama Like. Jačanje trgovine drvetom, korumpirani birokratski službenički aparat kao i totalno osiromašenje naših sela iscrpljenih dugogodišnjim ratovima (Napoleonski ratovi, talijanska kampanja 1848, okupacija Bosne) dovelo je do masovnog uništavanja bogatstava naših šuma. Trgovac i nakupac u spekulativne svrhe, zatim seljak, da održi svoj goli opstanak, u blizini naselja i uz postojeće komunikacije posjekli su skoro sve šume. U spekulativne svrhe šume su bile čak i paljene (Marković Rudine) kako bi pilanari došli do velikih količina jeftinog nagorjelog drvnog materijala. Šume su se palile i radi stvaranja povoljnijih usleva za napasivanje stoke i bolji urod šumskih plodina (malina). Sve do Oslobođenja situacija u šumarstvu Like ostala je skoro nepromijenjena a dominantan problem tadanjeg šumarstva bio je problem šumskih šteta, problem kojega je rodilo društvo i kojega tadanje društvo nije moglo riješiti. Radi ilustracije navodimo nekoliko podataka iz originalnih dokumenata toga vremena. U STATISTIČKOM IZVJEŠĆU Otočke Imovinske Općine, za period 1879— 1895. godine nalazimo podatak da je u periodu od 15 godina samo na teritoriji |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 61 <-- 61 --> PDF |
današnje Šumarije Otočac prijavljeno 141.401 slučaj šumskih šteta u ukupnoj vrijednosti od 222.350 forinti, ili godišnji prosjek od 7.950 prijava u vrijednosti od 12.390 forinti. Pisac toga statističkog opisa kaže doslovice: ». .. Brza i čutljiva presuda šumsko kvarnih prijavnica, te stoga ovrha dosuđene naknade, tad bi se morala provađati ako se misli slučajeve kako umanjiti ili bar na sadanjem držati stanju — protivno oni će rasti, kako to do sada posteepno biva . ..« (Podcrtano autor) »Potraživanje I. O. Otočke krajem 1935. godine iznosilo, je za šumske štete, 13,409.600 d na drugo mjesto.« Na drugom mjestu prilikom sastavljanja uređaj nog zapisnika za gospodarsku jedinicu Crno Jezero — godine 1909. stručnjak utvrđujući prirast pomoću svrdla i nakon preračunavanja brojčanih podataka o visini prirasta, za koji tvrdi da odgovara prirastu iz šuma Gorskog Kotara dodaje ovo: ». . . Uslied, ili bolje rekući radi ogromnih šumskih šteta snižen je taj prirast prigodom izračunavanja godišnjeg prihoda za 50% . ..« Dakle, kako vidimo, cjelokupno gospodarenje u šumama Like bila je jalova borba sa špekulacijom, korupcijom, krizama i šumskim krađama.. Borba sa posljedicama opće privredne nerazvijenosti ličkog područja. Borba sa neimaštinom. A danas? Već u toku Narodno Oslobodilačkog rata a još više neposredno nakon Oslobođenja cijele naše zemlje, preuzimanjem vlasti od strane radnog naroda i nacionalizacijom svih prirodnih bogatstava zemlje, i u šumarstvu Like nastaje period rada i razvitka. Šume, dotada zapuštene, pljačkane i uništavane, postaju opće narodna imovina i trajni sirovinski potencijal za razvitak, dotada nerazvijene i u Lici skoro nepoznate, drvno prerađivačke industrije. Podižu se pilane i tvornice za preradu drva. Utvrđuju se osnovni elementi naprednog šumskog gospodarenja, a problematici šume i šumarstva prilazi se ozbiljno i sa puno odgovornosti. Osnivaju se organizacije za gospodarenje šumama Like, koje se povremeno mijenjaju prema promjenama u stepenu razvitka našeg društva. Godine 1961. dolazi do radničkog samoupravljanja u šumarstvu Like. Gospodarenje šumama povjerava se radnim ljudima. Šumarstvo Like time dobiva nove impulse za još brži razvitak a gospodarenje šumama dobiva novi kvalitet, sintezom ekonomskih i bioloških saznanja i spoznaja o značaju šume. Odbacuju se šablone za gospodarenje šumama. Kritički se preispituje vrijednost prebornog gospodarenja, naročito u čistim bukovim šumama. Prilazi se modernijem shvaćanju stojbine kao osnovnog nosioca produkcije najveće vrijednosti, a s tim, u vezi, polagano sazrijeva ideja o postupno grupimičnom gospodarenju sastojinama. Moderno gospodarenje šumama traži ceste. Ceste se grade u zavisnosti od raspoloživih cestara i do sada je izgrađeno 552^) km cesta u vrijednosti od 8.280 milijuna starih dinara. Moderno gospodarenje traži mehanizaciju svih radova u šumi. Pristupili smo mehanizaciji u svim fazama šumske proizvodnje i reprodukcije. Od godine 1961. pa do danas uloženo je u tu svrhu 560 mil/d (starih). Problem nepovoljnog omjera lišćara i četinara u našim šumama rješavamo očetinjavanjem u šumama bukve, konverzijom bukovih panjača a započeli smo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 62 <-- 62 --> PDF |
i podizanjem novih intenzivnih kultura četinara ubrzanog rasta na najsuvremenijoj tehnološkoj osnovi. Do sada je podignuto 390 ha intenzivnih kultura četinara ubrzanog rasta. A šumske štete? Ostale su, tu i tamo, kao odraz inercije jednog dijela poljoprivrednog stanovništva Like, ostale su kao ostatak starih »običaja«. Nema više individualnih trgovaca drvom, nema švercera a niti korumpiranog birokratskog službeničkog aparata. Nema ni šumskih šteta. Za ilustraciju i usporedbu iznosimo slijedeći podatak: Godine 1955. broj prijavljenih šumskih šteta na teritoriju Like iznosio je 2.449 slučajeva dok je taj broj pao u godini 1965. na 955 slučajeva. I kvalitet prijavljenih šumskih šteta potpuno je izmijenjen od onoga, iz vremena Austrougarske i bivše Jugoslavije. Od svih prijavljenih šumskih šteta radi se većinom o prijavi prisvajanja drva tanjih dimenzija iz šikara u blizini naselja i za vrijeme zimskog perioda. Prisvajanje stabla, a naročito četinara, većih dimenzija prava su rijetkost. Iz ovog kratkog prikaza vidimo da je i šumarstvo samo odraz društvenih prilika i da zdravo šumarstvo može da postoji samo u zdravim društvenim uslovima. Z. Bunjevčević |