DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— Budući da se prilikom pregleda šuma opazilo da se vrlo neracionalno postupa s toliko vrijednom hrastovinom za brodogradnju, a do nje je vladaru zemlje najviše stalo — da se, od toga drveća odsjecaju grane i vršlke, a dapače, i cijela stabla za hranu koza, za ograđivanje zemljišta, za gradnju kuća i mostova, za ogradu stočnih nastambi, i za ogrev, to se u buduće bez naročite dozvole General-Oberkomande i šumske uprave nitko ne smije usuditi da upotrebi hrastovinu u koju drugu svrhu ili za koju vrstu spomenutih potreba. — Zapaženo je da se krajišnici ne zadovoljavaju s onim stablima koja im se doznače za cijepanje šindre i dužice, nego da običavaju španati druga nedoznačena stabla kako bi našli prikladnije drvo za svoje potrebe. Zbog toga je već tako reći jedna trećina svega stabalja oštećena i nagnjila tako da će za 10 godina sagnjiti. Zato se jednom za svagda pod prijetnjom najstrože kazne zabranjuje takvo špananje stabala, na koje osobito moraju paziti šumarski organi preko svojih lugara i čuvara ali i nastojati da kod doznake stabla za šindru i dužicu doznačuju krajišnicima takva stabla koja se za šindru i dužice zaista daju cijepati, ne kvrgava ili usukana. Nađe li se u šumi kakvo španano stablo, onda ga ima šumarski organ doznačiti. — Radi zaštite podmlatka zabranjuje se bespotrebno izvoženje kolima kroz podmladak, a ima li se kroz mladik proći s drvom, onda se ono ne smije izvoziti kolima, nego zbog zaštite podmlatka ili izvlačiti pomoću ručnih saonica ili iznositi pomoću ljudske snage. Kod toga se mora paziti da se ne bi za vlačice, tj. za privor volova potrebno prednje rudo uzimala hrastova, jelova ili smrekova stabalca, nego samo ili veće grane ili bukovina. A rezultati? Oni su potpuno izostali. Svi ti šumski redovi, sve te gospodarske osnove i ostali propisi, koji su formalno podigli šumarstvo Like na rang tada naprednijeg šumskog gospodarenja, ostali su mrtvo slovo na papiru, anemična birokratska konstrukcija Nagli uspon kapitalizma, kod nas, sa svim karakteristikama provincijalizma i primitivizma, kolonijalna i polukoloni jalna eksploatacija prirodnih bogatstava, učinili su svoje i u šumama Like. Jačanje trgovine drvetom, korumpirani birokratski službenički aparat kao i totalno osiromašenje naših sela iscrpljenih dugogodišnjim ratovima (Napoleonski ratovi, talijanska kampanja 1848, okupacija Bosne) dovelo je do masovnog uništavanja bogatstava naših šuma. Trgovac i nakupac u spekulativne svrhe, zatim seljak, da održi svoj goli opstanak, u blizini naselja i uz postojeće komunikacije posjekli su skoro sve šume. U spekulativne svrhe šume su bile čak i paljene (Marković Rudine) kako bi pilanari došli do velikih količina jeftinog nagorjelog drvnog materijala. Šume su se palile i radi stvaranja povoljnijih usleva za napasivanje stoke i bolji urod šumskih plodina (malina). Sve do Oslobođenja situacija u šumarstvu Like ostala je skoro nepromijenjena a dominantan problem tadanjeg šumarstva bio je problem šumskih šteta, problem kojega je rodilo društvo i kojega tadanje društvo nije moglo riješiti. Radi ilustracije navodimo nekoliko podataka iz originalnih dokumenata toga vremena. U STATISTIČKOM IZVJEŠĆU Otočke Imovinske Općine, za period 1879— 1895. godine nalazimo podatak da je u periodu od 15 godina samo na teritoriji |