DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— Mada smo usvojili orijentaciju na slobodno djelovanje tržišta i ekonomske cijene, iluzija je da Zajednica ne treba da djeluje na odnose u prodaji. Međutim, Zajednica neće ići na određivanje cijena, već će svoj usmjeravajući utjecaj vršiti putem carina, olakšica, poreza i omogućenjem uvoza robe. Što se tiče carinskih zaštita, usvojen je kurs da se one (kao i druge olakšice) stalno snizuju držeći se toga, da carine i olakšice ne mogu služiti za pokrivanje niske produktivnosti rada. Slijedom toga carine su neophodne onda, kada se branimo od tuđe carine. * U okviru tih osnovnih smjernica, koje pred Zajednicu postavlja privredna reforma, treba da i inženjeri i tehničari odigraju odgovarajuću ulogu. Od njihova uspješna djelovanja ovisi ubrzano ostvarivanje ciljeva reforme, pa i učešća inženjera i tehničara u raspodjeli, njihov ugled i utjecaj na privredni i društveni život. Diskusija, koja je u vezi toga vođena, ukazala je kako na čitav niz problema ,koji sputavaju uspješno djelovanje inženjera i tehničara tako i na njihove mogućnosti da kroz veću inicijativu i uporniji rad na primjeni savremene tehnologije i organizacije ubrzaju privredni razvoj. Tu ćemo posebno istaći probleme, koji su važni za rad i buduće djelovanje inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva. Najprije je ukazano na to, da je u današnjoj situaciji neophodno jedinstvo stavova po stručnim pitanjima, pri čemu inženjeri i tehničari treba da su svjesni toga, da samo u usklađenosti i jedinstvu jugoslavenske privrede treba nalaziti izlaz za racionalno privređivanje, brz razvoj i uklapanje u međunarodnu podjelu rada. Za šumarstvo i industriju za preradu drva od izuzetnog je značaja jedinstvo stavova u pogledu rješavanja stručne nastave i istraživačkog rada. Mi se već sada susrećemo sa problemom prevelikog broja fakulteta i nezaposlenošću inženjera, sa neujednačenim nastavnim programima, kao i neujednačenom kvalitetom predavača i stručnjaka, koji izlaze iz tih škola. Ako se u tom pravcu nešto ne poduzme, čeka nas ozbiljan problem kuda s inženjerima koje smo školovali i koje privreda neće biti u stanju da prihvati i zaposli. Što se istraživačkog rada tiče, tu nas čeka rješenje problema integracije instituta i njihove međusobne podjele rada, racionalnog ulaganja i korištenja opreme, kao i neriješeno pitanje financiranja. Ukazano je također na to, da na tehničke škole dolaze predavači direktno iz škola bez prethodne prakse. Nije onda čudo, da iz takvih tehničkih škola izlaze ljudi bez dovoljno znanja i bez dovoljno spreme za kasniji rad u poduzećima. Postavlja se kao važno da društvo, a posebno inženjeri i tehničari treba da imaju veći utjecaj na osnivanje i rad tih škola. Neujednačenost kriterija, nivoa nastave i programa u stručnim školama jednakog nivoa, nosi u sebi opasnost, da om koji izađu iz tih škola ne dobiju izjednačenu izobrazbu potrebnu za vršenje stručnog posla na području čitave Jugoslavije. Iz škola u kojima je nivo nastave ispod nivoa i u kojima se lako dolazi do diplome, izlaze stručnjaci sa nedovoljno stručnog znanja. Zato treba poduzeti potrebne mjere, da se odgovarajuće stručne škole osnivaju tamo i u onim slučajevima, kada je odgovarajućom opremom i kvalitetnim predavačima moguće osigurati i normalnu nastavu. Jedinstven stav treba da inženjeri i tehničari zauzimaju po pitanju građenja prerađivačke industrije, vodeći računa da to bude u skladu sa sirovin |