DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Istaknuto je također, da kod nas postoji krajnja neujednačenost u propisima. Ono što se zabranjuje u jednoj, dozvoljava se u drugoj republici. U mnoštvu propisa deformiše se uloga šumarskih stručnjaka i oni su često svedeni na puke realizatore propisa. Treba se boriti za to, da stručnjak-biolog mora imati odrešene ruke u primjenjivanju naučnih saznanja. Jednako tako, kao što se tretira ljekar u odnosu na ljudsko zdravlje i šumarskom stručnjaku treba da bude povjeren šumski objekat na gospodarenje, liječenje i ozdravljenje. Šumarski kadrovi su neravnomjerno raspoređeni. Što je naselje ili grad veći, to je u pravilu veća i koncentracija stručnih kadrova. Iskusni stručnjaci bježe iz neposredne proizvodnje, tamo ostaju početnici ili ljudi bez dovoljno iskustva. Posljedica: — privredni efekti su nezadovoljavajući; — rukovodeća radna mjesta u tim izrazito stručnim radnim organizacijama (jer nema uglednih i iskusnih stručnjaka) služe za rotaciju društveno političkih radnika. U cilju poboljšanja stanja, Savez treba da djeluje: — da se rukovodeća radna mjesta u šumskim gazdinstvima i šumarijama popunjavaju prvenstveno sa inženjerima; — da se inženjeri i tehničari nagrađuju prema uspjehu u poslu i prema uslovima pod kojima rade. * U industriji za preradu drva (namještaj) postavlja se važan zadatak, da se ostvari specijalizovana proizvodnja i kroz to snize troškovi. Ali se pri tom često polazi od pogrešne pretpostavke, da samo velika poduzeća mogu biti nosioci specijalizovane proizvodnje. Zaboravlja se na to, da je trgovina onaj faktor koji treba utirati put specijalizaciji, pripremiti joj uslove i materijalnu bazu. Samo kroz razvijenu trgovačku mrežu i mnoštvo kupaca mogu se osigurati velike narudžbe jednog artikla, a bez toga je specijalizacija nemoguća. Tada mogu da organiziraju specijaliziranu proizvodnju i velika i mala poduzeća. U rješavanju tih problema, nužna je prisna saradnja između stručnih saveza inženjera i tehničara i privrednih komora i poslovnih udruženja. Kako je to istakao predsjednik Savezne privredne komore drug Bole, ta saradnja je do sada bila nedovoljno sistematska i premalo efikasna. Iz te saradnje treba da proizađe jedinstveno mišljenje i solidarnost, ali ne samo u deklaracijama, već i pri samom sprovođenju zajedničkih dogovora i akcija. U tom pogledu Savez inženjera i tehničara je u mogućnosti da upostavi bolju poslovnu saradnju sa Komorom i da sudjeluje u izradbi elaborata i raznih stručnih prijedloga. Kroz takovu saradnju povećala bi se stručna objektivnost u privrednim ulaganjima, dok bi si Savez osigurao novi izvor sredstava za daljnje razvijanje svoje društvene aktivnosti. U rješavanju problema republičkog značaja, sudjelovao bi republički savez, probleme jugoslavenskog značaja mogao bi rješavati Savez Jugoslavije, dok bi probleme komuna moglo rješavati općinsko ili gradsko društvo. |