DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 70 <-- 70 --> PDF |
čije«, a u ime Koordinacionog odbora šumskih gospodarstava Dalmacije ing. Davor Prgin pod naslovom »Položaj šumskoprivrednih organizacija na području Dalmacije «. Referat je dopunio ing. Žarko Vrdoljak. U diskusiji sudjelovali su prof, dr Potočić, ing. A. Šobat, Ivo Dragičević, ing. I. Visković, ing. D. Žeravica, ing. H. Budimir, ing. Š. Meštrović, ing. M. Popović, ing. M. Simunović, ing. I. Čolović i dr. Dogovoreno je da se na osnovi referata i diskusija donesu zaključci. ađ II 1. Predsjednik Saveza prof, dr Z. Potočić analizirao je rad u proteklom periodu koji se odvijao prema zaključcima Plenuma Saveza održanog u Bjelovaru. ađ. 2. Izvještaj o završnom računu za 18S5. godinu podnio je blagajnik Saveza ing. Viktor Bajić. Plenum je prihvatio izvještaj i zaključio da se radnicima-službenicima Saveza isplati razlika osobnih dohodaka u brutto iznosu od 2.810,59 n.d. u vrijednosti bodova osobnih dohodaka za 19G5. godinu koja proizlazi iz razlike od isplaćenih brutto osobnih dohodaka do ukupno osiguranih i odobrenih po financijskom planu i završnom računu za 1965. godinu. Tajnik: inž. Branimir Prpić, v. r. ad. 3. O sadržaju izvještaja Nadzornog odbora obavijestio je Plenum predsjednik Saveza usmeno, s time da se pismeni izvještaj dostavi naknadno društvima na uvid. ađ. 4. U diskusiji o izvještajima sudjelovali su ing. V. Hibler, ing. Tot, ing. S. Srnić, ing. S. Bevelakva, ing. J. Kulaš, ing. M. Blažević, ing. L. Vujić, ing. D. Jedlovski, ing. I. Čolović i dr. Izvještaje navedene pod ad. 1., 2 i 3. Plenum je prihvatio. Zaključeno je da bi trebalo ostvariti bolju suradnju između društava na terenu i Saveza. ađ. 5. Prijedlog proračuna prihoda i rashoda Saveza za 1966. godinu podnio je blagajnik Saveza ing. V. Bajić. Predloženo je, kao i usvojeno od Plenuma da pretplata za Šumarski list od 1. 1. 1966. godine iznosi: a) za članove Saveza 20,00 n. d. b) za studente i učenike 5,00 n. d. c) za organizacije 100,00 n. d. ađ. 6. Predloženo je i zaključeno da se godišnja skupština Saveza održi krajem lipnja o. g. u Gospiću i da se u stručnom dijelu raspravi o ulozi šumarstva i drvne industrije u privredi Like. Predsjednik: dr Zvonimir Potočić, v. ,r. ZAKLJUČCI sa savjetovanja o šumarstvu Dalmacije, Šume i šumska zemljišta u Dalmaciji zauzimaju cea 70l3/o cjelokupne površine. Površina obrasla drvolikom vegetacijom iznosi oko 460.000 ha, dcik je oko 350.000 ha neobraslo. Određeni je dio tih šuma i šumskih zemljišta postao u posljednje vrijeme izvanredno važan ne samo za pojedine privredne grane kao što su turizam, elektroprivreda, poljoprivreda, saobraćaj, i si., i ne samo za uža, lokalna područja, nego i za ekonomiku republike, pa i cijele zemlje. Međutim, stanje šumske vegetacijo i njeno rasprostranjenje ne odgovara ni blizu zadacima koje bi ona trebala da vrši. Upravo ondje, gdje je značenje šumske vegetacije danas izbilo svom svojom oštrinom (priobalna područja, magistrala), ondje je ima najmanje; ondje gdje ona treba da štiti tlo od erozije i da regulira režim voda , ondje je njeno stanje ili sasvim loše (šikaraste formacije), ili je — uopće nema. Postojeći vodotoci su ili klasične bujice, ili imaju bujični karakter (Cetina ima oscila održanom u Splitu 22. travnja 1966. god. čiju´ od 8 m3/sec. ljeti do 1.20O m3 zimi). Dvije trećine postojećih šuma su degradirane šume, šikare i makije. Stanje nije ništa povoljnije ni u Hrvatskom primorju pa ni u Istri. Briga za održavanje šumske vegetacije i njeno unapređenje povjerena je šumskoprivrednim organizacijama; njihovi radni kolektivi treba da gospodare tim oskudnim šumama i praznim šumskim zemljištem onako kako to društvo od njih očekuje, i uz to da tom svojom aktivnošću uzdržavaju sebe i svoje radne organizacije. Može se slobodno reći, da su šumskoprivredne organizacije na području Krša u postojećim uvjetima privređivanja ekonomski preslabe, da bi mogle izvršavati navedene zadatke. Desetak, naime šumsko-privrednih organizacija u Dalmaciji realiziralo je u 1965. god. ukupan prihod od cea 500 mil. (starih) dinara (raspon od 14 mil. do 100 mil.!). U fondove je izdvojeno oko 17 mil. din., amortizaeija osnovnih sredstava iznosila je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 71 <-- 71 --> PDF |
7,7 mil., a sredstva za regeneraciju šuma oko 9 mil. din. Svemu ovome treba dodati, da je prosjek netto osobnih dohodaka iznosio svega 32.000 din mjesečno! Sredstva šumarskih organizacija nisu dovoljna ni za solidnu jednostavnu reprodukciju. Pašarina (najvažniji prihod) je niska, neekonomska (donose je skupštine općina). Ubrana pašarina nije dovoljna za bilo kakvo unapređenje pašnjačko šumskih površina ili izgradnju objekata (pojila). Cijena drveta je također određena na niskom nivou. Od ljekovitog bilja glavnu korist imaju zadruge koje njime trguju, umjesto organizacija koje treba da unapređuju proizvodnju ljekovitog bilja. Velike prihode od kampova u šumama ubiru turističke i druge organizacije, a sa šumama se stručno ne postupa, ne provodi se njihova zaštita od zaraza, ne vrši se njihova regeneracija itd. Nova se pošumljavanja svela na neznatne površine (godišnje oko 100 ha) nakon što je ukinut (republički) Fond za unapređenje šumarstva (do tada se pošumljavalo i po 2000 ha!). Premda se svagdje priznaje goruća nužnost pošumljavanja (sliva područja vodotoka i bujica, buduća turistička područja, poljozaštitni pojasevi i si.), ipak se na tome ne radi gotovo ništa. Nijedan interesent nema sredstava za te svrhe: ni vodoprivredne organizacije, ni hidrocentrale, ni saobraćaj ni turistička društva i organizacije, pa ni skupštine općina. Uložena sredstva u te svrhe ne obrću se brzo, ne može se postići niti uobičajeni kamatnjak, pa naš kreditni sistem nije zainteresiran za ta ulaganja. Plenum Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske razmotrio je nastalu situaciju, te nakon održanog stručnog savjetovanja donosi ove zaključke: 1. U predstojećem republičkom zakonu o šumama treba donijeti izričite prepiše koji će regulirati ekonomske odnose u vezi sa šumama i šumskim zemljištem na području krša Dalmacije, Hrv. primorja i Istre. Nacionalni interes zahtijeva, da se sa šumama kao dobrom od općeg interesa, slručno postupa, što je nadasve važno upravo na navedenom području, gdje se šuma lako uništi ali veoma teško ponovno podigne. Ova obaveza određenog stručnog postupka treba da se u pooštrenom obliku odnoti na sve šumovlasnike na područjima na kojima je uloga šume kao» ambijentalnog faktora naročito podvučena (turizam, odmorišta na magistrali, prirodno lijepi predjeli i si.). Zbog toga takve šume treba da budu date na upravljanje stručnim šumarskim organizacijama, a one ikoje su od njih oduzete, treba da im se vrate. 2. Republičkim zakonom treba donijeti propise o obaveznom uređenju slivnih područja rijeka republičkog značaja. Voda dolazi upravo iz tih slivnih područja o uredenju kojih Zakon o vodama ne govori ništa. Ovo je posebno važno za rijeke na području Dalmacije i Istre. Tim bi zakonom trebalo riješiti i pitanje financiranja tih radova. Republičkim zakonom o šumama trebalo bi regulirati gospodarenje i upravljanje šumama i šum&k´m zemljištem u navedenim slivnim područjima. 3. Republičkim zakonom o šumama treba donijeti propis o izradi generalne osnove o namjeni šuma i šumskih zemljišta na području krša (zaštitne šume, šume i šumska zemljišta namijenjena turizmu, šume za proizvodnju drveta, šume i šum. zemljišta namijenjena stočarstvu i si.), a sporazumno sa odgovarajućim interesentima. 4. Izvršenje prednjih zadataka zavisi o određenim sredstvima. U tu svrhu je nužno poboljšati uvjete privređivanja šumskoprivrednih organizacija. Ovo će se postići dosljednijom primjenom ekonomskog principa sređivanjem ekonomskih odnosa između šumskeprivrednih organizacija i ostalih interesenata. Korisnici šuma, ili dijelova šuma i šumskih zemljišta treba da snose i odgovarajuće troškove u vidu ekonomskih cijena za drvo, pašu, ljekovito bilje, najamninu za kampiranje, cijene za druge usluge itd. 5. Privatne šume koje sa društvenim šumama tvore jednu ekonomsku cjelinu, u smislu zakonskih propisa predati na gospodarenje šumsko privrednim organizacijama 6. U cilju unapređenja lovnog turizma osnivati privredna lovišta i dati ih na upravljanje radnim privrednim organizacijama, u prvom redu šumskim gospodarstvima, koja su za ovo i najpozvanija. 7. Šumska gospodarstva treba da na tom, području koriste sve mogućnosti za razvijanje poslova, bilo u proizvodnji drveta za tržište gdje za to postoje uvjeti, bilo otkupom i trgovinom ljekovitog bilja i si., a osebito uključivanjem u stvaranje drvolike vegetacije (parkovi, šume uz obale za turističke svrhe, ozelenjavanje mjesta i pojedinih objekata) pa i uređivanje šuma i šumskih kultura za kampove itd. 8. Brige za melioraciju krša i za stvaranje boljih uvjeta za život i rad na tim područjima nije i ne može biti samo stvar i opterećenje organizacija na terenu. Pomoć treba da dade i šira zajednica, bilo donošenjem odgovarajućih zakonskih propisa za reguliranje još nedovoljno sređe253 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 72 <-- 72 --> PDF |
nih ekonomskih odnosa, bilo stvaranjem mogućnosti za pribavljanje materijalnih sredstava za radove koji po svojem značenju i opsegu prelaze ekonomsku snagu ili neposredan interes privrednih organizacija i komuna (uspostavljanje šumske vegetacije radi reguliranja vodnog režima, zatim uz saobraćajnice, pa pravovremeno oblikovanje prostora za buduća turistička područja i naselja). Sredstva akumulirana iz različitih izvora treba da pritječu ravnomjerno kao namjenska sredstva za izvršenje pojedinih konkretnih radova, a prema dogovorno izrađenom, planu i prioritetu. U tu svrhu treba predvidjeti u predstojećem republičkom Zakonu o šumama osnivanje Fonda za unapređenje šuma na Kršu. Fond bi se formirao iz: 1. Naplaćene novčane kazne za prekršaje propisane Osnovnim i republičkim Zakonom o šumama; 2. Novca od prodaje zaplijenjenog materijala ili oruđa po postupcima o prekršajima Zakona o šumama; 3. Polovice republičkog učešća u saveznom porezu na promet proizvoda eksploatacije šuma, drvarske industrije i industrije celuloze i papira; 4. Sredstava koje Republika izdvoji iz svojih općih prihoda; 5. Zajmova; 6. Dotacija, poklona i dr. 9. Šumarstvo na području krša treba da uzme na sebe zadatak da podiže rekreativne centre, parkove, drvorede i zelene površine namijenje turizmu i turističkoj djelatnosti i da njima upravlja. Zbog toga ireba zadržati postojeći Centar za izobrazbu kadrova u šumarstvu u Splitu i omogućiti mu da pripremi kadrove, kako KV radnike, tako isto VKV i šumsko pejsažne tehničare, koji će moći ispunjavati zadatke iz gore navedenih djelatnosti šumarske operative. Šumarska operativa treba da pomogne moralno i materijalno da takav centar izvrši svoj zadatak. ŠUMSKO GOSPODARSTVO GOSPIĆ proslavilo je 22 januara ove godine dvadesetogodišnjicu šumarstva Like i petogodišnjicu postojanja ovog poduzeća. U okviru proslave održana je svečana sjednica Radničkog savjeta na kojoj su u- ručene spomenice devedesetčetvorici najstarijih radnika i posebno je nagrađeno 50 najistaknutijih radnika gospodarstva. Rukovodioci i stručnjaci Gospodarstva izradili su za tu prigodu uspjeli dokumentarni referat — ediciju o razvoju šumarstva Like od 1945. godine do danas, a izdan je i posebni svečani broj SlD-a informativnog biltena šumarstva i drvne industrije Like. Svečanost je završena uspješnom šumarskom zabavom. Ovoj proslavi prisustvovali su brojni uzvanici republičkih, kotarskih i općinskih društvenih i političkih institucija kao i poslovni prijatelji, saradnici i veliki dio šumarskog osoblja iz cijele Like. |