DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cj)(9tnaea &tcučna lileeatuta Kovač e v i ć, J.: ATLAS FITOCENOLOGIJE TRAVNJAKA. I—II dio. Zagreb. 1965. (Crteža 1539, strana 680 i lit. podataka 222) — Skripta. »ATLAS FITOCENOLOGIJE TRAVNJAKA « ima prvenstveni cilj da upotpuni nastavu iz predmeta »Fitocenologija travnjaka«. Ovaj predmet je uvodni ili teoretski dio za »Travnjaštvo i krmne smjese na oranicama«. Kao teoretski predmet »Fitocenologija travnjaka« daje studentima osnove o poznavanju razvoja biljnih travnjačkih zajednica (postanak, razvoj, svojstva i t. d.), a iz toga proizlaze glavne smjernice za njihovo korištenje (njega, navodnjavanje, košnja, paša i t. d.). Ovaj »Atlas« je odličan priručnik za praktične vježbe na terenu različitih predjela naše zemlje. Ukupno 1539 preciznih crteža o ekologiji travnjaka (livada i pašnjaka) je razdijeljeno na 11 poglavlja. Pregled naslova obrađenih poglavlja najbolje prikazuje materiju koja se ovdje iznosi. I. Osnovi ekologije (43 crteža). Ovdje je zorno crtežima prikazano kruženje elemenata u prirodi, razni ekosistemi, problematika staništa i biocenoza šuma, travnjaka, obradivih površina i životinjskih zajednica. II. Morfologija (147 crteža). Ovdje se grafički dokumentira morfologija biljnih zajednica općenito sa naročitim osvrtom na travnjake. III. Klimatski faktori (76 crteža). Izneseni su klimadijagrami šuma i travnjaka. Zatim se obrazlažu utjecaji pojedinih elemenata klime na livadske i pašnjačke zajednice. IV. Edafski faktori (145 crteža). Veza biljka — tlo je prikazana u ovisnosti o tipu, sadržaju vlage, varijabilnosti reakcije i udjelu organske mase u pojedinim prelaznim fazama, nižim i višim sistematskim jedinicama pedološke klasifikacije. V. Orografski faktori (511 crteža). Utjecaj orografskih faktora je vrlo značajan za postanak i razvoj travnjačkih biljnih zajednica, a ovisi o plastici (reljefu), nadmorskim visinama, izloženosti (ekspoziciji) i nagibu (inklinaciji). VI. Biotski faktori (40 crteža). Za travnjake je presudan utjecaj čovjeka (Košnja, gnojidba i dr.) i ostalog živog svijeta (domaća stoka, divljač, gujavice i t. d.). VII. Životni oblici (18 crteža). Biljne zajednice travnjaka preživljuju zimu bilo u obliku sjemena ili gomolja, podanaka odnosno rozete, a neke su i niski grmići, što sve skupa zajedno u postocima izraženo predstavlja t. zv. »životni spektor«, koji je karakterističan za razne tipove travnjaka. Na brojnim crtežima su ovi odnosi zorno prikazani. VIII. Rasprostranjenje i osjemenjivanje bilja (12 crteža). Za pojedine biljne vrste i njihove odnose u tipovima travnjaka je karakteristično rasprostranjenje i osjemenjivanje. IX. Alelopatija (2 crteža). Između biljaka uopće pa i travnjačkih postoji karakterističan odnos, koji je uvjetovan fenomenima. Nazvani su alelopatski odnosi. Tako na pr. mrazovac dolazi samo na livadi, a ne u kulturi. X. Singenetika (105 crteža). Travnjačke biljne zajednice se mijenjaju pod utjecajem sredine (staništa) i čovjeka. Močvarni pašnjaci odvodnjom prelaze u mezofilne, a još daljim isušivanjem u kserofilno. Ovaj dinamizam je prikazan vrlo prikladno u crtežima. XI. Geografija (440 crteža). Geografska rasprostranjenost je prikazana vrlo brojnim crtežima ne samo za travnjačke biljne vrste, nego i za tipove travnjaka. Prikazujući navedenu problematiku autor se nije usko ograničio samo na travnjake. On je uzeo u obzir biljni svijet u cjelini, kao putokaz u definiranju i rješavanju poljoprivrednih, a naročito travnjačkih problema. Osnovni cilj objavljivanja ovoga »Atlasa« je da dade uvid u dublju povezanost zbivanja, koja utječu na promjenjivost i sastav biljnog svijeta agrosfere ,a naročiti travnjaka. S toga stanovišta je ovaj »Atlas« vrlo interesantan kako za studente, tako i za stručnjake u širokoj praksi agronoma i šumara. »Atlas« se može nabaviti uz cijenu od 27,25 N. Din. na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu kod Josipa Siketića. Dr Ivo Kovačević 255 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 74 <-- 74 --> PDF |
CDomaći 6tcućni čaćapuH ŠUMARSTVO — Beograd 3/5 — 1965. Ivko v R.: Značaj tehnike rada u pošumljavanju golih terena. — Popovi ć V.: Primena linearnog programiranja na probleme iz ekonomike šumarstva. — Kora ć M.: Pančićeva omorika i jonizujuće zračenje. — Durkovi ć M.: Neka razmatranja o stanju i mogućnosti obnove i podizanja produktivnosti šuma u SR Crnoj Gori. — Jeremić M.: Raspodela prema radu kod lugarskog osoblja. — Vasi ć M.: Važniji problemi šumske privrede. — Jovan čević M.: Međunarodno savetovanje o šumskoj genetici u Francuskoj i Jugoslaviji. 68 — 1965. Su čević M.: Položaj šumarstva u novoj privrednoj reformi. — Tucović A.; Nikolić D.: Uticaj zračenja semena nekih lišćara termalnim neutronima na promenc fenotipskih osobina i razvoj jednogodišnjih sadnica. — Tri funovi ć D.: Istraživanja debljine kore i njenog učešća u zapremini stabla crnog bora zapadnog dela SR Srbije. — Popni kol a N.: Oplemenjivanje belog bora u Sov. Savezu. — Radulović S.: O nekim rezutatima do kojih se u Bugarskoj došlo u proučavanju pitanja povećanja šumske proizvodnje. — Jankovi ć A.: Izračunavanja brzine vazduha i određivanje koncentracije smeše u proračunu pneumatskih transportnih uređaja za usitnjeno drvo. — Evtimov S.: Sedam decenija ponovnog očetinjavanja Krajišta. 9/10 — 1965. Stošić D.: Primena visokofrekventnih struja u tehnici lepljenja drveta. — J e v t i ć Lj.: Montažni armirano betonski pojas — novi oblik konsolidacije poprečne građevine u koritu. — Pnpo vi ć V.: Ispitivanje ekonomske efektivnosti ulaganja u antierozione radove na području sliva jednog vodotoka. — Šimu novi ć N.: Stanje rasadnika na području AP Vojvodine. — Radovanović 2.: Njega sastojina u različitim stadijima uzrasta — jedan od osnovnih načina podizanja prinosnih mogućnosti naših šuma. — Radovčić A.: Sume Alžira. 11/12 — 1965. Peno M., Popović J.: Viroza na Pinus nigra i Pinus silvestris. Bujukalić H., Beltram V.: Zaštita bukovih trupaca primjenom biološkog načina sušenja. — Gerzi ć D.: Prva iskustva u proređivanju sastojina crnog bora na Kremanskim kosama. — Radovčić A.: Šumske površine i seča šuma u svetu. Stanojkovic M.: O nekim elementima za projektovanje šumskih putova. — Jovančević M.: Rad međunarodnog savetovanja o šumarskoj genetici u Jugoslaviji (Zagreb). — Raičevi ć V.: Osnovana Zajednica tehničkih škola i školskih centara za šumarstvo i drvarsku industriju SFRJ. GOZDARSKI VJESNIK — Ljubljana 7/8 — 1965. Pipa n R.: O ekonomskim normama za intenzitet iskorišćavanja šuma. — Kne z A.: Šumarstvo i ekonomska reforma. — Deanković T.: Šume u Alžiru. LES — Ljubljana 9/10 — 1965. Svetlečič A.: O problemima harmoničnog razvitka šumarstva i drvarske industrije u Sloveniji. — B 1 a nkenstei n C.: Terminsko planiranje u drvarskoj industriji. — Blagotinšek S.: Uloga WIDIA alata u drvarskoj industriji — Bile k A.: Novosti na području konstrukcija za automatsko vrtanje. -- VTollmer: Najnoviji strojevi za pripremu lista testera. — Torwegge F.: Proizvodni program tvornice strojeva za obradu drva Torwegge. — S 1 o v n i k M.: O perspektivnom razvoju odgoja stručnog kadra u šumoprivredi Slovenije . DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 1/2 — 1965. B a đ u n S.: Fizička i mehanička svojstva hrastovine iz šumskog predjela Lubardenik, Lipovljani. — Kugle r M.: Linearno programiranje u proizvodnji piljenog drva. — Krpa n J.: Internacionalni simpozij u Minhenu o sorpciji i reologiji drva. 3/4 — 1965. Bojanin S.: Gubitak kod sječe i izrade hrasta lužnjaka s obzirom na učešće sortimenata. — Šalova c L: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Dokumentacija o stručnom i naučnom radu i njena primjena u drvarskoj industriji i šumarstvu. — Sa b ad i R.: Šume i drvarska privreda Etiopije. — Angelo v K.: Prerada drveta u SR Makedoniji do 1914. g. — Rašić M.: Laminati. 5/6 — 1965. Plavšić M. i Golub ović U.: Istraživanje ekonomičnosti u proizvodnji furnira i furnirskih trupaca poljskog jasena. — Ljulj ka B.: Ispitivanje obrade pločastih elemenata na cilindričnoj brusilici. — Ali ć O.: Sušenje nekih domaćih lakova za površinsku obradu drveta. — Tomanić S.: Pripreme za skraćenje radnog vremena u tvornici »TOZ´< u Zagrebu. — Šalova c I.: Bibliografska aktivnost Instituta za drvo i sastanak u Zagrebu o dokumentaciji u drvarskoj industriji i šumarstvu. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 9/10 — 1965. Murk o D.: Lišće domaćeg ruja kao sirovina za našu taninsku industriju. — Demi ć K.: Integracija mehaničke i hemijske prerade drveta. — P a- j i ć D.: Šumska privreda u reformi privrednog sistema. — SučevićM.: Položaj šumarstva u novoj privrednoj reformi. — Zegara c V.: Šumarstvo traži svoje mesto u privredi. — Š o 1 a j a V.: Teze za organizaciju šumarstva i industrije za preradu drva. — Luket a P.: Nova strujanja u mehanizovanju radova u šumarstvu. — Angelo v K.: Proučavanje organizacije prerade drveta na strugarama. — Fate je v N.: Suzbijanje štetočina drveta. — Kapetnanović N. i Girt D.: Primena filtera u fotografiji šuma. — Stručna savetovanja i konferencije. ŠUMAR — Beograd 1/3 — 1965. Uvodnik: Razgovor predsjednika Tita sa goranima Srbije — Da je potrebna stalna terenska služba u šumarstvu i kakva. — Društvo, njegovi članovi i Pokret gorana. — Deliblatska peščara, njen značaj i njena zaštita. — Koju metodu treba primeniti kod suzbijanja gubara. — O organizaciji seče i prerade drveta u šumi. — U seoskom građevinarstvu Srbije raste potrošnja drveta. — Zavojsko jezero i njegova zaštita. — Na koji način doći do efikasnije naplate šumskih šteta. — Šuma i lov u prošlosti. — Prva poljoprivredna škola u Srbiji. 4/6 — 1965. Nagrađivanje lugarskog osoblja prema radu. — Glavne vrste vrba. — U čemu je razlika između starog i novog Zakona o šumama. — Uređenje i iskorišćavanje prostora oko lugarice. — Neke uprošćene formule u dendrometriji. — Veštaćko pošumljavanje na šančeve. — Šuma i budućnost čovečanstva. BILTEN POSL. UDR. ŠUM. PRIVR. ORG. — Zagreb 9 — 1965. Odraz primjene novih privrednih mjera u šumarstvu. — Aviosuzbijanje gubara i ostalih štetnika u proljeće 1965. — Šume i šumska zemljišta kao osnovna sredstva šumskih gospodarstava. — II republičko takmičenje šumskih radnika sjekača SRH. 10 — 1965. Izvještaj o radovima o temama za I polugodište 1965. g. — Komisijski pregled radova nosioca izrade tema: Zapisnik iz Instituta za šum. istr. u Zagrebu. — Zapisnik iz Jugosl. instituta za četinjače u Jastrebarskom. — Zapisnik iz Zavoda za kontrolu šum. sjemena u Rijeci. — Lovostaja za zeca i fazana. 11 — 1965. Komparacija dizalica Coles Shalenger »C« i »S« s hidrauličnom Hydra Truck i Taylor Jumbo (Benić i Novaković). — Zapisnici sjednica i sastanaka. 12 — 1965. Neke novije metode uzgoja sadnog materijala četinjača. |