DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cftcana 5amac6toa SAVJETOVANJE PROFESORA UZGAJANJA SUMA PERIALPSKIH ZEMALJA U BAVARSKOJ I AUSTRIJI Od 6.—11. IX 1965. g. održano je u Bavarskoj i Austriji savjetovanje profesora uzgajanja šuma pcrialpskih zemalja. Prvi sastanak profesora uzgajanja šuma pcrialpskih zemalja održan je 1952. g. uŠvicarskoj. Poslije toga održani su sastanci u Francuskoj (1955.), Italiji (1959.) i Sloveniji (1962.). Na tim sastancima raspravljano je o aktualnim problemima iz oblasti uzgajanja šuma dotične zemlje. Prošlogodišnji sastanak organiziran je kao radna grupa Sekcije za uzgajanje šuma Internacionalne unije instituta za šumarska istraživanja na području Münchena u Bavarskoj i Beča u Austriji. Organizatori sastanka bili su prof, dr N. J. K fasti e r iz Miinchena i prof, dr M. Schreibe r iz Beča. Cilj je sastanka bio rasprava o aktualnim problemima iz oblasti njege mladih šumskih sastojina, kao i iz oblasti prirodnog pomlađivanja zrelih sastojina. Na savjetovanju su učestvovali: iz Zapadne Njemačke: prof, dr N. J. Köstle r i prof, dr H. S c h m i d t-V o g t, iz Austrije: prof, dr M. Schreiber i doc. dr H. Mayer, iz Švicarske: prof, dr H. L e i- b u n d g u t, iz Francuska: direktor ing. M. M a r t i n o t-L a g a r d e i iz Jugoslavije: prof, dr M. A n i ć i doc. dr D. M 1 i n š e k. Savjetovanje je otpočelo 6. IX u Institutu za uzgajanje šuma u Münchenu. Već je tom prilikom započeta diskusija o programu budućeg rada u sklopu Sekcije za uzgajanje šuma, gdje je potrebno raščistiti pitanje današnjeg položaja uzgajanja šuma. U diskusiji istaknut je i problem mehanizacije, koji je kod primjene uzgojnih zahvata postao veoma aktualan. Narednog dana otputovali su učesnici savjetovanja u šume u okolišu Nürnberga, gdje je u državnim šumama na području Direkcije šuma Nürnberg-Ost i Behringersdorf i u šumama Tvornice olovaka Fa- ber-Castell pregledano više mladih mješovitih sastojina četinjača i listača, koje su podignute nakon rata na uglavnom oskudnom pjeskovitom tlu. Pokazalo se da SEPTEMBRA 1965. GOD. razni načini obrade tla nisu imali utjecaja na razvoj mlade sastojine. Utvrđeno je da uspijevanje primiješanih vrsta, kao što su: kitnjak i lužnjak, crveni hrast, lipe, obični grab, crna joha, smrča i ariš, u odnosu prema običnom boru kao glavnoj vrsti ovisi prvenstveno o ekološkim prilikama. U mješavini bila bi povoljnija skupinska primjesa listača nego primjesa u redovima. U šumama kneza Öttingen-Wallersteina na području Direkcije šuma u Baldernu pregledane su također mlađe mješovite sastojine koje su, međutim, uzgojene na boljem tlu. Diskutirano je o najpovoljnijem načinu uzgojnih zahvata u pregledanim sastojinama s obzirom na što povoljniji cilj gospodarenja i što bolje očuvanje proizvodne sposobnosti šumskog tla. Pregledano je i nekoliko starih sastojina u kojima se vrši prirodno pomlađivanje u prugama, uz dodavanje sadnica lisnatog drveća. Dne 8. IX pregledane su šume grada Traunsteina, gdje se vodi uredno šumsko gospodarenje već od XV stoljeća. Stručni nadzor nad gospodarenjem tih šuma vrši prof. Köstler. U toj šumi koristi se površina od 170 ha za vježbe iz uređivanja šuma. Tamošnje sastojine nalaze se u optimalnim ekološkim uslovima alpskog prigorja. Šume služe kao primjer primjene podesnih šumsko-uzgojnih zahvata. Pregledan je veći broj sastojina u kojima se vrši prirodno pomlađivanje uz umjetno dodavanje sadnica listača, a pregledan je i veći broj mladih mješovitih sastojina četinjača i listača, u kojima se vrše uzgojni zahvati ili se nalaze pred početkom takvi h zahvata. Na prijelazu iz Bavarske u Austriju skrenuta je pozornost na šume u okolišu Ramsau i Salzburga, gdje se šumske sastojine tretiraju kao sastavni dio pejzaža u kraju koji se obilno koristi kao planinsko izletište i odmaralište. Narednog dana pregledano je više šumskih sastojina u državnim šumama Direkcije šuma Ort kod Grnundena u Austri |