DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cftcana 5amac6toa SAVJETOVANJE PROFESORA UZGAJANJA SUMA PERIALPSKIH ZEMALJA U BAVARSKOJ I AUSTRIJI Od 6.—11. IX 1965. g. održano je u Bavarskoj i Austriji savjetovanje profesora uzgajanja šuma pcrialpskih zemalja. Prvi sastanak profesora uzgajanja šuma pcrialpskih zemalja održan je 1952. g. uŠvicarskoj. Poslije toga održani su sastanci u Francuskoj (1955.), Italiji (1959.) i Sloveniji (1962.). Na tim sastancima raspravljano je o aktualnim problemima iz oblasti uzgajanja šuma dotične zemlje. Prošlogodišnji sastanak organiziran je kao radna grupa Sekcije za uzgajanje šuma Internacionalne unije instituta za šumarska istraživanja na području Münchena u Bavarskoj i Beča u Austriji. Organizatori sastanka bili su prof, dr N. J. K fasti e r iz Miinchena i prof, dr M. Schreibe r iz Beča. Cilj je sastanka bio rasprava o aktualnim problemima iz oblasti njege mladih šumskih sastojina, kao i iz oblasti prirodnog pomlađivanja zrelih sastojina. Na savjetovanju su učestvovali: iz Zapadne Njemačke: prof, dr N. J. Köstle r i prof, dr H. S c h m i d t-V o g t, iz Austrije: prof, dr M. Schreiber i doc. dr H. Mayer, iz Švicarske: prof, dr H. L e i- b u n d g u t, iz Francuska: direktor ing. M. M a r t i n o t-L a g a r d e i iz Jugoslavije: prof, dr M. A n i ć i doc. dr D. M 1 i n š e k. Savjetovanje je otpočelo 6. IX u Institutu za uzgajanje šuma u Münchenu. Već je tom prilikom započeta diskusija o programu budućeg rada u sklopu Sekcije za uzgajanje šuma, gdje je potrebno raščistiti pitanje današnjeg položaja uzgajanja šuma. U diskusiji istaknut je i problem mehanizacije, koji je kod primjene uzgojnih zahvata postao veoma aktualan. Narednog dana otputovali su učesnici savjetovanja u šume u okolišu Nürnberga, gdje je u državnim šumama na području Direkcije šuma Nürnberg-Ost i Behringersdorf i u šumama Tvornice olovaka Fa- ber-Castell pregledano više mladih mješovitih sastojina četinjača i listača, koje su podignute nakon rata na uglavnom oskudnom pjeskovitom tlu. Pokazalo se da SEPTEMBRA 1965. GOD. razni načini obrade tla nisu imali utjecaja na razvoj mlade sastojine. Utvrđeno je da uspijevanje primiješanih vrsta, kao što su: kitnjak i lužnjak, crveni hrast, lipe, obični grab, crna joha, smrča i ariš, u odnosu prema običnom boru kao glavnoj vrsti ovisi prvenstveno o ekološkim prilikama. U mješavini bila bi povoljnija skupinska primjesa listača nego primjesa u redovima. U šumama kneza Öttingen-Wallersteina na području Direkcije šuma u Baldernu pregledane su također mlađe mješovite sastojine koje su, međutim, uzgojene na boljem tlu. Diskutirano je o najpovoljnijem načinu uzgojnih zahvata u pregledanim sastojinama s obzirom na što povoljniji cilj gospodarenja i što bolje očuvanje proizvodne sposobnosti šumskog tla. Pregledano je i nekoliko starih sastojina u kojima se vrši prirodno pomlađivanje u prugama, uz dodavanje sadnica lisnatog drveća. Dne 8. IX pregledane su šume grada Traunsteina, gdje se vodi uredno šumsko gospodarenje već od XV stoljeća. Stručni nadzor nad gospodarenjem tih šuma vrši prof. Köstler. U toj šumi koristi se površina od 170 ha za vježbe iz uređivanja šuma. Tamošnje sastojine nalaze se u optimalnim ekološkim uslovima alpskog prigorja. Šume služe kao primjer primjene podesnih šumsko-uzgojnih zahvata. Pregledan je veći broj sastojina u kojima se vrši prirodno pomlađivanje uz umjetno dodavanje sadnica listača, a pregledan je i veći broj mladih mješovitih sastojina četinjača i listača, u kojima se vrše uzgojni zahvati ili se nalaze pred početkom takvi h zahvata. Na prijelazu iz Bavarske u Austriju skrenuta je pozornost na šume u okolišu Ramsau i Salzburga, gdje se šumske sastojine tretiraju kao sastavni dio pejzaža u kraju koji se obilno koristi kao planinsko izletište i odmaralište. Narednog dana pregledano je više šumskih sastojina u državnim šumama Direkcije šuma Ort kod Grnundena u Austri |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1966 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ji. Tamošnji ekološki uvjeti vrlo su povoljni zbog obilja oborina i zračne vlage. U velikoj mjeri oni su slični ekološkim uvjetima u području Traunsteina. Posebna pozornost skrenuta je na mlade mješovite sastojine četinjača i listača, kao i na uzgojne zahvate u njima. Pregledane su odrasle smrčeve i jelove sastojine, koje se nastoje prirodnim putem pomladiti, ali uz dodavanje sadnica listača. Usput pregledana je 75-godišnja sastojina zelene duglazije, koja se tretira kao pokusna ploha Instituta za šumarska istraživanja u Mariabrunnu. Ploha je velika 1 ha, sa drvnom masom od 650 m!. Putem njegovanja izvađeno je iz nje dosad 505 m:). U Ebensee-u pregledana je državna trušnica Direkcije šuma Steinkogel. Trušnica je izgrađena u silosistemu. U njoj je provedena u potpunoj mjeri mehanizacija. Pregledan je i tamošnji način uzgoja jednogodišnjih četinjavih sadnica u sanducima veličine 0,25 ni-. Sanduci su smješteni na dugačke nogare u visini 1 m iznad tla, a ispunjeni trulinom od četinjka. Uzgoj sadnica vrlo je uspješan i racionalan. Dne 10. IX otputovali su učesnici iz Beča na područje Direkcije šuma Ottenstein u Kamptalu, gdje je prodiskutiran problem opsežnih pošumljivanja tamošnjih razgoljenih terena, koji su dosad služili kao vojničko vježbalište. Poseban interes pobudila je pokusna ploha na kojoj prof. M. Schreiber proučava ariše raznih provenijencija. Posjetili smo smrčeve i borove mješovite sastojine, koje se tretiraju u skupinskom gospodarenju. Pregledano je više zrelih sastojina koje su oštećene u toku prošlog rata i diskutirano o najpodesnijim načinima njihove obnove, odnosno daljnjeg tretmana. Narednog dana pregledane su pokusne plohe lužnjakovih nasada razne provenijencije. Plohe se nalaze u državnoj šumi Mühlleiten kod Beča. Pregledan je i šumski vrt Visoke škole za kulturu tla, koji su osnovali 1885. g. tadanji poznati profesori Hempel, Cieslar, Wilhelm i dr. na površini od 8,5 ha. Šumski vrt nalazi se na periferiji 13. kvarta Beča. Objekt se odlikuje bogatim arboretumom i brojnim vrlo interesantnim kulturama stranih vrsta drveća. Istoga dana održan je u Visokoj školi za kulturu tla u Beču zaključni sastanak, gdje su profesori iznijeli svoje poglede o opažanjima na terenu. S obzirom na mjesto i ulogu uzgajanja šuma u šumarskoj nauci i praksi konstati rano je da praksa dosta zaostaje iza naučnih dostignuća. Praktične ustanove razmjerno malo i sporo primjenjuju novije naučne rezultate. U vezi s time istaknuta je potreba veće suradnje s ustanovama u praksi. Od važnosti je da se instituti za uzgajanje šuma što bolje osposobe za rad i da se u njima podiže što solidniji stručni kadar. Učesnici su naglasili potrebu proširenja i produbljenja proučavanja ekoloških i bioloških svojstava šumskog drveća, ekoloških uslova obnove sastojina, kao i uslova jačanja produktivnosti sastojina i šumskog staništa. Naglasili smo da bi ekološko i biološko proučavanje šumskog drveća i šuma trebalo i kod nas što više pomoći i razviti. S obzirom na ekološka istraživanja potrebno je omogućiti da se postavi što prije i što više mikroklimatskih stanica, te da se započne prikupljanjem podataka. I biološkim istraživanjima šumskog drveća treba kod nas dati prednost, kako bi se što bolje upoznao osnovni materijal s kojim operiramo u našim šumama. U programu budućeg rada trebat će obuhvatiti proširena istraživanja korijenja šumskog drveća. Tu ima toliko problema da bi se njima mogao pozabaviti poseban oveći institut. Kod monografijskih studija potrebno je obratiti pažnju proučavanju ekoloških i bioloških svojstava drveća po pojedinim, užim područjima. U vezi s uzgojnim problemima od važnosti su i tehnološka svojstva drva. Na sastanku je naglašeno da bi program budućih savjetovanja trebao biti potpuniji, kako bi učesnici mogli prikupiti slične podatke iz svojih zemalja. Naredno savjetovanje namjerava se održati 1968. u Švicarskoj. Težište rada bilo bi na problemima pošumljivanja u različitim nadmorskim visinama. Sastanak je bio vrlo koristan i instruktivan Pokazao je da su i u područje srednjoevropskih četinjavih mononkultura proširene nove metode podizanja mješovitih sastojina četinjavog i lisnatog drveća kojima je gospodarski cilj u polučenju što veće ekonomske koristi, ali ujedno i u što boljem očuvanju proizvodne sposobnosti šumskog tla. O novim sastojinama vodi se računa ne samo sa ekonomskog nego i sa biološkog gledišta. Pregledani objekti pokazali su do kako se visokog stepena mora tehnika uzgajama šuma oslanjati na ekološke i biološke osnove. Prof. dr M. Anić 259 |