DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 19     <-- 19 -->        PDF

ISPITIVANJE I UTVRĐIVANJE VREMENA PROLAŽENJA*


Ing. Z. TOMAC


U gospodarskoj jedinici »Suho« ispitivan je prirast metodom izvrtaka.
Suho je preborna šuma jele i bukve na vapnencu, prosječno 1.200 m nadmorske
visine. Jedinica je velika 5.267,41 ha. Staništa su različita, te imade za
svaku vrstu različitih boniteta.
Ispitivanja prirasta su vršena za skupine odjela (gospodarske klase) istog
boniteta odvojeno. U ovom prikazu uzet je karakterističan slučaj. Takovih, a
još karakterističnijih imade u svima jedinicama gdje je prirast ispitivan.
Na izvrcima dužine 2,5 cm očitani su godovi, i izračunati prosječni medijani
(srednja vremena prolaženja). U tom je poslu uzeto da se rezultati odnose
na stabla tih promjera kako su u času bušenja izmjereni. Rezultati su
bušenja navedeni u tabeli 1 kol. 2. Dakle, uzeto je da se ispitana i utvrđena
vremena prolaženja odnose linearno na one debljinske stepene kojima su pripadala
ispitivana stabla u času ispitivanja. To je tako uzeto jednostavnosti radi,
no s obzirom na to da se godovi na izvrtku u stvari broje od nekog nižeg promjera
(unapred prema posljednjem godu) to se dobiva podatak:


— ne koliko je u prošlosti prirašćivalo stablo od današnjeg promjera, dakle
ne vremena prolaženja važeća za stabla današnjih (mjerenih) debljina,
— nego kako je prirašćivalo isto stablo od tog tanjeg promjera do današnjeg,
pa je očito da se izmjereni podaci na konkretnim stablima ne odnose na
isklupirane promjere već na tanje. To je poznato. Na to su upozorili francuski
i naši autori — Gazin, d´Alverny, Klepac, Miletić i dr.


Poznato je da se pomoću 2,5 cm dugog izvrtka dobijaju podaci za 5 cm
tanja stabla, odnosno ako želimo podatke za određeni promjer, to moramo
bušiti stabla za 5 cm deblja od tog promjera. Kako se kod traženja podataka
o vremenu prolaženja kolektiva kroz određeni stepen sredine (d+2,5) radi o


* Pod pojmom vremena prolaženja podrazumijeva se vrijeme potrebno da kolektiv
stabala prođe — proraste — kroz jedan taksacijski stepen, na primjer od (d — 2,5)
do (d + 2,5) cm. !
Klepac : vrijeme prijelaza T
Miletić : vreme zadržavanja Sd
Bourgenot: Temps de sejour S
(Prelaz, preći je pojam kratkotrajnog kretanja preko nečega, a označava sam tre


nutak prelaženja
na mjestu prelaza.
Zadržavanje uklapa u sebi izvjesnu statičnost, nepokretnost. Prolaženje je trajno
kretanje. Vlak prolazi od nekuda — kroz neko područje — nekamo. Dakle vremenski
dulje kretanje između stanica. Vlak je prošao. Po analogiji mi se čini da izraz
prolaženje više karakterizira sam pojam »kretanja« stabala u taksacijskom smislu,
a u duhu je našeg jezika, te ga upotrebljavam).