DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 21 <-- 21 --> PDF |
skih stepenova, nego što bi bila kod linearne primjene dobivenih podataka mjerenih stabala na stabla iste debljine (poklapanje mjerenih — bušenih i faktično istraženih promjera). Graf. 2. Ovo je značajno, jer promjene ne nastupaju jako očito, te treba pažljivo promatrati tok krivulje u cjelini, a posebno njen srednji dio i završetak, jer se baš tu može, kako je pokazano, samo uslijed lošeg tretiranja dobrih podataka doći do krivih zaključaka. Očito je da poistovjećivanjem bušenih i promatranih stepenova relativno kraća vremena prelaženja (desna polovina grafikona) nepravilno se primjenjuje na stepene u kojima su se ona već de facto produžila. Upotrebljavajući pak vremena prolaženja kao kriterij za utvrđivanje sječne zrelosti na taj način dolazimo do produžavanja sječne starosti stabala i njihovo čuvanje u sastojim iako ona već nemaju ekonomskog opravdanja. Tehnički se može pomoći, odnosno može se postići podudaranje podataka mjerenih i bušenih stabala na taj način da se za ispitivanje vremena prolaženja pomoću izvrtaka upotrebljava isključivo za taj posao upotrebljiva »prirasna promjerka«. Ta je promjerka kao i sve ostale samo su joj oznake pomaknute za 2,5 cm u desno, tako da između čvrstog kraka i početka brojeva ostane neobrojčan dio točno 2,5 cm. Iza toga se nastavlja na metričkom kraku normalna skala uređajnih stepenova. Kad je uređajna služba umjesto centimetarskih promjerki već prihvatila zaokružene, nema razloga da se i ova ne prihvati kao isključivi alat za utvrđivanje prirasta (slika 1.). Tabela 1. kolona 4 i 5 pokazuje razlike iz kolona 2 i 3. U slučaju primjene utvrđenog prirasta na stepene faktično mjerenih stabala dobiva se nešto niži — beznačajno niži — prirast što samo po sebi nema važnosti i može se uzeti kao faktor sigurnosti (Klepac). |