DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 24 <-- 24 --> PDF |
RASPROSTRANJENJE, EKOLOGIJA I EKONOMSKI ZNAČAJ ZANOVIJETI (TILOVINE) PETTERIA RAMENTACEA U HERCEGOVINI Dr MILIVOJE NADAZDIN i ing. RADE ČURIC UVOD Oskudnost podataka i njihova kontradiktornost u našoj stručnoj literaturi o prirodnom arealu, ekonomskom značaju pa čak i toksičnosti zanovijeti bio je razlog našeg većeg interesa za ovu značajnu endemnu drvenastu vrstu nekih predjela našeg submediterana. Iz starijih prikaza vegetacije područja koja zahvata i zanovijet (1, 2, 3) vidljivo je da postoji neslaganje kod podataka o raširenju, fitocenoloskoj pripadnosti kao i njenom značaju bilo kao interesantnog predstavnika progresivnih stadija vegetacije na golom otvorenom kršu, ili kao korisne krmne i medonosne biljke. Pojedinačni podaci o geografskom raširenju ove vrste (6, 7, 8, 9, 10) najkompleksnije su obrađeni u radu P. Fukarek a (4) koji je kasnije dopunjen radovima R. Ć urica (5) te R. Ć urica i M. Nadaždina (6). Međutim, još i sada ne raspolažemo konačnim podacima o prirodnom arealu zanovijeti naročito na području submediteranskog crnogorsko-dalmatinskog Krša. S obzirom da je iz roda Cytisus koji je bogat vrstama (C. nigricans, C. procumbsus, C. hirsutus itd.), zanovijet izdvojena kao monotipni rod Petteria još 1844. godine, to se i dalje zadržalo mišljenje da i ova vrsta sadrži otrovne alkaloidne materije, a koje se zajedničkim imenom nazivaju cytizin i to samo zbog ranije pripadnosti ove vrste rodu Cytisus-a. Najvjerojatnije iz tog razloga u nekim čak i novijim stručnim prikazima (7 i 8) je vidljivo da se ova vrsta tretira kao vrlo otrovna te kao takva i štetna sa stočarsko - hranidbenog stanovišta. Neopravdanost ovoga tvrđenja empirijski je provjerena i dobro poznata poljoprivrednicima sa njenog areala koji ovu biljku smatraju najvrednijom krmom za male preživare (ovce i koze) posebno u jesensko-zimskom periodu (si. 1). Istina, postoje farmakodinamski nedeterminisane a vjerovatno i toksične materije u cijeloj biljci, međutim njihova kumulacija se znatno smanjuje odmicanjem vegetacijskog perioda, s tim da neki dijelovi biljke sadrže znatno više alkaloida (npr. plod) od drugih (list). Radi još neodređenog kemijskog stava alkaloidnih materija u zanovijeti, ostaje nam otvoreno pitanje i njihovog naziva pa iz toga proizlazi logičan zaključak da je jedino adekvatan naziv za ovu grupu alkaloida Peterin. Histoskopskim pregledom preko 30 uzoraka jetri (18) ovaca kojima je u toku 3—4 godine za 4—5 mjeseci svake godine list zanovijeti činio do 80% obroka |