DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Služili smo se shemom strukture radnog vremena prema Iffa (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft, Reinbek). Djelomično smo tu shemu izmijenili, da bi se što neposrednije riješili postavljeni zadaci. Prema tome: — Pod neposrednim tehnološkim vremenom razumijevamo ovdje onaj dio čistog radnog vremena koji se neposredno troši na izvođenje tehnološkog procesa (piljenja). Dakle, to je dio radnog vremena u kojem se neposredno odvija obrada (piljenje). — Pod pomoćni m vremenom ovdje smatramo ono vrijeme rada koje je izravno vezano za neposredno tehnološko vrijeme. Bez tog vremena ne bi se moglo izvršiti ni neposredno tehnološko vrijeme (piljenja). — U opć e vrijeme ovdje ubrajamo utrošeno pripremno-završno vrijeme, vrijeme utrošeno na posluživanje radnog mjesta (vrijeme utrošeno na održavanje i manje popravke oruđa za rad, sipanje i donos goriva), na odmore, ostale osobne potrebe (i pušenje). Pomoćno i opće vrijeme ovdje ćemo zajednički obuhvatiti nazivom »p osredn o vrijeme«. OPIS ČINILACA RADA: a) Snimanja su vršena u sječinama Šumarije Samobor, u kojima se je tokom sječne sezone 1963/64. godine sjekao etat te Šumarije. Sjekle su se sastojine bukve. Od godišnjeg etata kod te Šumarije otpada na oplodnu sječu oko 80% drvne mase, a od oborene i izrađene drvne mase — prilikom snimanja — na oplodnu sječu otpada oko 81!%. Prilikom tih snimanja — oboreno je i izrađeno 325, 21 m3 drvne mase. Drvnu masu srednjih stabala unijeli smo u tablicu tor. 1. b) Sva piljenja obavljana su motornim pilama, i to: »Contra« i »Partner« — R 11. c) Prosječna starost i prosječni radni staž radnika ikoji su obavljali radove prilikom snimanja podjednaka je prosječnoj starosti i prosječnom radnom stažu radnika, koji rade na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju suma kod Šumarije Samobor. (Prosječna starost radnika iznosila je 31 godinu, a prosječni radni staž — 3,4 godina). Uvježbanost i zalaganje radnika bili su prosječni. Radilo se je u radnim grupama od po 5 radnika. Unutar radnih grupa postojala je elastična podjela rada, pri kojoj svaki radnik u grupi ima svoje stalno zaduženje, što ne ometa međusobno ispomaganje unutar radne grupe. |