DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 43 <-- 43 --> PDF |
mogu uslijed ovog oštećivanja biti potpuno uništene. Kornjaši oštećuju koru izgrizajući relativno malene, ali mnogobrojne rupice sve do bjelike i to kako na debalcu, tako i na postranim grančicama. Ukoliko kora bude izgrižena unaokolo stabalca — što je kod jakog napadaja redovit slučaj — prekida se provodni sistem i biljka ugine (si. 2). Na taj način mogu biti uništene borove kulture na velikim površinama. Naročitoj su opasnosti izvrgnute kulture, podignute na novim sječinama. Veliki broj svježih panjeva djeluje poput magneta na kornjaše, koji se ovdje sa svih strana masovno sakupljaju jer nalaze optimalne prilike za svoj razvoj. Kornjaši mnogo jače napadaju sađene biljke od samoniklih. Zbog toga su umjetne kulture daleko jače ugrožene od prirodnog mladika. S obzirom na razvoj generacija postoje dva glavna perioda oštećivanja biljki: proljetni (u maju) i ljetni (u augustu). Međutim kako je već navedeno, oštećenja nešto slabijeg intenziteta nastaju tokom čitavog vegetacijskog perioda, a vrše ga uglavnom stari kornjaši. SI. 2. Velika borova pipa. a) Kornjaši na mladom boru (iz Forestry Commission) b) Stabalce oštećeno od kornjaša (iz Ecksteina). SIMPTOMI NAPADAJA Napadnute biljke kunjaju, iglice žute, stabalca se postepeno suše. Na debalcu i postranim izbojcima nalaze se nepravilne ili okruglaste grizotine veličine graška ili graha (si. 2b). Grizotina ima oblik lijevka, tj. od površine prema unutra se sužava. Na rubovima grizotine curi smola. Oštećena mjesta |