DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 43     <-- 43 -->        PDF

mogu uslijed ovog oštećivanja biti potpuno uništene. Kornjaši oštećuju koru
izgrizajući relativno malene, ali mnogobrojne rupice sve do bjelike i to kako
na debalcu, tako i na postranim grančicama. Ukoliko kora bude izgrižena unaokolo
stabalca — što je kod jakog napadaja redovit slučaj — prekida se provodni
sistem i biljka ugine (si. 2). Na taj način mogu biti uništene borove
kulture na velikim površinama.


Naročitoj su opasnosti izvrgnute kulture, podignute na novim sječinama.
Veliki broj svježih panjeva djeluje poput magneta na kornjaše, koji se ovdje
sa svih strana masovno sakupljaju jer nalaze optimalne prilike za svoj razvoj.
Kornjaši mnogo jače napadaju sađene biljke od samoniklih. Zbog toga su
umjetne kulture daleko jače ugrožene od prirodnog mladika.


S obzirom na razvoj generacija postoje dva glavna perioda oštećivanja
biljki: proljetni (u maju) i ljetni (u augustu). Međutim kako je već navedeno,
oštećenja nešto slabijeg intenziteta nastaju tokom čitavog vegetacijskog perioda,
a vrše ga uglavnom stari kornjaši.


SI. 2. Velika borova pipa. a) Kornjaši na mladom boru (iz Forestry Commission)
b) Stabalce oštećeno od kornjaša (iz Ecksteina).


SIMPTOMI NAPADAJA


Napadnute biljke kunjaju, iglice žute, stabalca se postepeno suše. Na
debalcu i postranim izbojcima nalaze se nepravilne ili okruglaste grizotine
veličine graška ili graha (si. 2b). Grizotina ima oblik lijevka, tj. od površine
prema unutra se sužava. Na rubovima grizotine curi smola. Oštećena mjesta