DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 48 <-- 48 --> PDF |
cftcano &umac6tac> UNOŠENJE ČETINJAČA U ŠUME LISTACA U NR BUGARSKOJ Ing. Hanzl Dragutin i ing. Vučetić Vladimir Po programu naučno tehničke saradnje SFR Jugoslavije i NR Bugarske proveli su autori ovog članka krajem 1964. g. G tjedana u NR Bugarskoj o temi unošenja četinjača u sastojine listača. Pošto je to materija koja je vrlo interesantna za podizanje proizvodnje — prirasta manje više u mnogim šumama Jugoslavije, to želimo upoznati naše šumarske stručnjake s velikim dostignućima, koja je u tom pogledu postigla naša susjedna prijateljska zemlja NR Bugarska. Posljednjih se godina odvija sve tješnja saradnja između naše dvije zemlje na ekonomskom, kulturnom i ostalim društveno političkim poljima, pa smatramo da bi izmjena iskustava na polju šumarstva bila također vrlo korisna za obje strane. Neki naši šumarski stručnjaci boravili su zadnje dvije — tri godine kraće ili duže vrijeme u Bugarskoj, a isto tako i bugarski stručnjaci u našoj zemlji, te je O1 tome bilo izvještaja i u našoj stručnoj štampi. Tako je u »Šumarskom listu« br. 11—12 od 1963. pisao Bura o šumarstvu i drvnoj industriji Bugarske, u br. 11—>12 od 1964. »Šumarstva« iznijeli su svoja zapažanja o Bugarskoj Aleksov i Dukić. U br. 9-10 od 1964. »Narodnog šumara « pisao je Hadžiahmetović o parkovima i park šumama u Bugarskoj. Upozoravamo stoga čitaoce »Šumarskog lista« na prednje članke, u kojima se govori općenito o šumarstvu i drvnoj industriji Bugarske, te se iznose podaci o šumskim površinama, klimatskim uslovima, drvnoj masi, prirastu šuma, organizaciji šumarstva i drvne industrije itd. Mi ćemo se ograničiti samo na onaj dio, koji se odnosi isključivo na temu uz koju je bio vezan naš boravak, dok će o svemu ostalom zainteresirani čitaoci moći da se informiraju u naprijed navedenim člancima. Naša izlaganja iznijet ćemo po Okružnim upravama (Okružno upravlenie po go- rite OUG) i šumskim gospodarstvima (Gorsko stopanstvo — GS), koje smo posjetili, a zatim ćemo na kraju navesti naše zaključke i prijedloge, o mjerama, koje bi se mogle primjeniti potpuno ili djelimično i u našim uslovima i našim prilikama. Na tom našem putu posjetili smo Okružne uprave za šumarstvo: Varna, Burgas i Sliven, te njihova područna šumska gospodarstva, a posebno smo još izvan tog područja obišli šumska gospodarstva: Kazanlk, Trojan, Cerni Osm, Ribarica, Cerni Vit, Borovec, Rila i Nevestino. 1. OKRUŽNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO VARNA Šume, koje se nalaze pod upravama Šumskih gospodarstava tog područja pretežno su hrastove: hrasta kitnjaka i sladuna (Quercus sessiliflora i Quercus conferta), te cerove (Quercus cerris) sa nešto sastojina istočne bukve (Fagus orientalis), graba, jasena i brijesta. To su šume većinom vrlo loše panjače, pretežno starosti 40—60 god. s malim prirastom od oko 1—3 m-Vha. To područje obuhvaća primorski pojas na zapadu od obale Crnog mora, nadmorske visine do 500 m. Na sjeveru graniči ta uprava s Podunavljem, okrug Tolbuhin, na jugu se nalazi okrug Burgas, a na zapadu okrug Kolarev grad. Godišnje oborine na tom području iznose 450—550 mm, a raspoređene su vrlo nepovoljno tokom vegetacije, tako da najviše oborina padne u zimskim mjesecima, a ljetni su mjeseci vrlo suhi. Tla su pretežno pjeskovita, podloge pretežno vapnenci, pa i to djeluje nepovoljno na vegetaciju, jer time drveće i grmlje ostaje bez dovoljno vlage, kad bi im to bilo najpotrebnije. Posljedica takovih klimatskih i pedoloških uslova jest da se ovdje po prirodi nalaze hrastove sastojine. Posljedica pak utjecaja čovjeka, koji je stotinama godina te šume sjekao, palio drveni ugalj i uzgajao ih kao niske šume panjače jest, da su to danas malovrijedne sastojine s malim prirastom. Te sastojine su razvrstane u dva tipa i to: jedno su sastojine za dobivanje rudnog drva, kojima se gospodari po metodi prof. inž. Mako Đakova (predsjednik Komiteta za šumarstvo i drvnu industriju) u skraćenoj op hodnji, a drugo su sastojine po kvaliteti lošije od prvih pretežno cera i sladuna, |