DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 48 <-- 48 --> PDF |
cftcano &umac6tac> UNOŠENJE ČETINJAČA U ŠUME LISTACA U NR BUGARSKOJ Ing. Hanzl Dragutin i ing. Vučetić Vladimir Po programu naučno tehničke saradnje SFR Jugoslavije i NR Bugarske proveli su autori ovog članka krajem 1964. g. G tjedana u NR Bugarskoj o temi unošenja četinjača u sastojine listača. Pošto je to materija koja je vrlo interesantna za podizanje proizvodnje — prirasta manje više u mnogim šumama Jugoslavije, to želimo upoznati naše šumarske stručnjake s velikim dostignućima, koja je u tom pogledu postigla naša susjedna prijateljska zemlja NR Bugarska. Posljednjih se godina odvija sve tješnja saradnja između naše dvije zemlje na ekonomskom, kulturnom i ostalim društveno političkim poljima, pa smatramo da bi izmjena iskustava na polju šumarstva bila također vrlo korisna za obje strane. Neki naši šumarski stručnjaci boravili su zadnje dvije — tri godine kraće ili duže vrijeme u Bugarskoj, a isto tako i bugarski stručnjaci u našoj zemlji, te je O1 tome bilo izvještaja i u našoj stručnoj štampi. Tako je u »Šumarskom listu« br. 11—12 od 1963. pisao Bura o šumarstvu i drvnoj industriji Bugarske, u br. 11—>12 od 1964. »Šumarstva« iznijeli su svoja zapažanja o Bugarskoj Aleksov i Dukić. U br. 9-10 od 1964. »Narodnog šumara « pisao je Hadžiahmetović o parkovima i park šumama u Bugarskoj. Upozoravamo stoga čitaoce »Šumarskog lista« na prednje članke, u kojima se govori općenito o šumarstvu i drvnoj industriji Bugarske, te se iznose podaci o šumskim površinama, klimatskim uslovima, drvnoj masi, prirastu šuma, organizaciji šumarstva i drvne industrije itd. Mi ćemo se ograničiti samo na onaj dio, koji se odnosi isključivo na temu uz koju je bio vezan naš boravak, dok će o svemu ostalom zainteresirani čitaoci moći da se informiraju u naprijed navedenim člancima. Naša izlaganja iznijet ćemo po Okružnim upravama (Okružno upravlenie po go- rite OUG) i šumskim gospodarstvima (Gorsko stopanstvo — GS), koje smo posjetili, a zatim ćemo na kraju navesti naše zaključke i prijedloge, o mjerama, koje bi se mogle primjeniti potpuno ili djelimično i u našim uslovima i našim prilikama. Na tom našem putu posjetili smo Okružne uprave za šumarstvo: Varna, Burgas i Sliven, te njihova područna šumska gospodarstva, a posebno smo još izvan tog područja obišli šumska gospodarstva: Kazanlk, Trojan, Cerni Osm, Ribarica, Cerni Vit, Borovec, Rila i Nevestino. 1. OKRUŽNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO VARNA Šume, koje se nalaze pod upravama Šumskih gospodarstava tog područja pretežno su hrastove: hrasta kitnjaka i sladuna (Quercus sessiliflora i Quercus conferta), te cerove (Quercus cerris) sa nešto sastojina istočne bukve (Fagus orientalis), graba, jasena i brijesta. To su šume većinom vrlo loše panjače, pretežno starosti 40—60 god. s malim prirastom od oko 1—3 m-Vha. To područje obuhvaća primorski pojas na zapadu od obale Crnog mora, nadmorske visine do 500 m. Na sjeveru graniči ta uprava s Podunavljem, okrug Tolbuhin, na jugu se nalazi okrug Burgas, a na zapadu okrug Kolarev grad. Godišnje oborine na tom području iznose 450—550 mm, a raspoređene su vrlo nepovoljno tokom vegetacije, tako da najviše oborina padne u zimskim mjesecima, a ljetni su mjeseci vrlo suhi. Tla su pretežno pjeskovita, podloge pretežno vapnenci, pa i to djeluje nepovoljno na vegetaciju, jer time drveće i grmlje ostaje bez dovoljno vlage, kad bi im to bilo najpotrebnije. Posljedica takovih klimatskih i pedoloških uslova jest da se ovdje po prirodi nalaze hrastove sastojine. Posljedica pak utjecaja čovjeka, koji je stotinama godina te šume sjekao, palio drveni ugalj i uzgajao ih kao niske šume panjače jest, da su to danas malovrijedne sastojine s malim prirastom. Te sastojine su razvrstane u dva tipa i to: jedno su sastojine za dobivanje rudnog drva, kojima se gospodari po metodi prof. inž. Mako Đakova (predsjednik Komiteta za šumarstvo i drvnu industriju) u skraćenoj op hodnji, a drugo su sastojine po kvaliteti lošije od prvih pretežno cera i sladuna, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 49 <-- 49 --> PDF |
slabog obrasta, koje se sijeku čistom sječom, a odmah nakon sječe te se površine pošumljavaju pretežno crnim borom (rekonstrukcije). Uz samu morsku obalu vrši se pošumljavanje radi ozelenjavanja iz posve turističkih razloga. Tako postoji posebna šumska uprava (lesopark) Zlatni Pjesci s oko 1200 ha, kojoj je zadatak da vrši sve radove u vezi s ozelenjavanjem turističkih objekata tog područja. To su inače i erozioni tereni, te se vrši izgradnja pregrada za sprečavanje bujica, gradnja pletera, unošenje sadnica s busenima itd. Od vrsta koje se ovdje sade spominjemo od četinjača čempres, cedar, duglaziju, borovac, grčku jelu, crni i obični bor, a od listača brezu, javore, crveni hrast, jorgovan, kao i razno drugo ukrasno grmlje. Iz turističkih razloga vrši se i arondacija poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Način sadnje. Kod redovnog pošumljavanja vrši se sadnja na terase. Terase su u smjeru izohipsa udaljene 1,2—2 m jedna od druge, a na njima se vrši obrada tla do dubine 25—35 cm na širini oko 40 cm. Terase su malo nagnute prema brdu, do 3´°A> radi bolje konzervacije vlage. U tako obrađeno tlo vrši se sadnja dvogodišnjih sadnica s mačem Kolesova na razmak od 0,7—1,5 m tj. u prosjeku 6000—8000 sadnica po 1 ha. Kod sadnje iz turističkih ciljeva, kao i kod sadnje koja ima za cilj da ukrasi okolicu oko cesta, puteva, staza i ostalih turističkih objekata, vrši se sadnja starijim stabalcima uz posebnu obradu tla. Svi se radovi izvode po normi i tako se i plaćaju. Međutim na oko 30°/o po- Sl. 1. Šumska uprava »Zlatni Pjesci«. vršina za pošumljavanje u blizini većih gradova (Varna.Burgas) daje se zemljište na korištenje zainteresiranim građanima kroz 3—5 godina (površine su veličine 1000—3000 m2). Korisnik dobije sadnice od Šumskog gospodarstva te ih je dužan posaditi i okopavati 3—5 godina, a površinu između sadnica može koristiti za sadnju povrća ili nekih drugih okopavina. Nakon 3—5 god. kad su se sadnice dovoljno razvile, napušta korisnik dobivenu površinu i predaje je Šum. gospodarstvu. Na taj način su šumska gospodarstva bez velikih troškova uspjela pošumiti stotine hektara. Potražnja za tim površinama za obradu je vrlo velika, a korisnici vode opet računa, da se sadnice kod obrade ne oštećuju. Međutim i organi šum. gospodarstava vode kontrolu o načinu rada. Pojedini veći kompleksi daju se za sadnju poljoprivrednih proizvoda i nekim zadrugama. 1,1. Šumsko gospodarstvo Varna ima oko 23.000 ha šuma, a godišnje siječe oko 21.000 m3. Sastojine su pretežno starosti 35—40 godina i to najviše cera, bijelog graba, hrasta sladuna i kitnjaka. Godišnji planovi pošumljavanja iznose oko 400 ha a u god. 1950.—1952. je na površinu živog pijeska od oko 1500 ha zasađen bagrem. Ti su pijesci sada smireni. Na površini od 5 ha sađena je u proljeće 1963. duglazija, a panjevi cera i bijelog graba tretirani su herbicidima »Tributon«. Na toj površini su 1963. vršena dva okapanja, a u 1964. jedno. Sadnja je vršena s 1 i 2 godišnjim biljkama duglazije (nepikiranim). Uspjeh radova je vrlo dobar. .´. Unošenje breze i jorgovana iz turističkih loga Foto: Ing. Hanzl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 50 <-- 50 --> PDF |
1.2. Šumsko gospodarstvo Staro Orehovo. Tu smo vidjeli pomlađivanje hrasta sladuna i kitnjaka sječom na krugove. To šum. gospodarstvo ima površinu oko 13.000 ha sa godišnjom sječom od oko 20.000 m3 Vrše i rekonstrukcije tj. čiste sječe s unošenjem četinjača. 1.3. Šumsko gospodarstvo Goren Čiflik. Ima površinu od oko 10.000 ha, a siječe go površine unosi se pretežno crni bor na terase u razmacima 200 x 80 cm. Uz crni bor miješa se i lipa. Mjestimično se ostavljaju i pojedina hrastova stabla, koja se naknadno posijeku. Neka od tih u međuvremenu rode sjemenom pa nastaje smjesa četinjača, lipe, hrasta, i cera grupimično i stablimično. Izvjesne površine ograđene su i drvenim ogradama radi zaštite od je iv SI. 2. Okružna uprava za šumarstvo Varna.Kultura običnog bora na Crnomorskoj o bali (starost 5 g. vegetacija od sjemena) Foto: Ing. Hanzl dišnje oko 35.000 m3. Vrše se također re lenske divljači, koja se nalazi ovdje u ve konstrukcije, tj. sječe oko 20 godina starih ćem broju, a pridolazi iz susjednog lovnog sastojma panjača Quercus ceriš, a na te gospodarstva. SI. 3. Lovno gospodarstvo Šerba. Lovačka kuća. Foto: Ing. Hanzl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Na izvjesne šumske površine iako bi odgovarale za uzgoj četinjača, a što je postavljeno ´kao perspektivni plan gospodarenja, ne unose se četinjače zbog šteta od jelenske divljači. U cilju pomlađenja bukovih sastojina unosi se vještački sjeme žira i bukvice. No međutim i taj pomladak hrasta, kao i prirodni pomladak javora, a isto tako i unesene sadnice javora, stradavaju od jelenske divljači. Jedino medvjeđu lijesiku ne napada jelenska divljač. 1,4. Lovno gospodarstvo Šerba. U njemu se uzgaja jelenska divljač, a postoji i fazanerija iz koje se uzgojeni fazani puštaju u druga lovišta. Postoji osnovni fond od oko 400 komada fazana, od kojih se uzgoji godišnje oko 4.000 komada fazanskih pilića, koji se, kad odrastu transportiraju na druge terene. Fond jelenske divljači iznosi oko 700 komada. No vrši se vrlo umjeren odstrel, te prijeti opasnost, da se uslijed povećanja brojnog stanja povećaju i štete od te divljači u šumama, a i na susjednim poljoprivrednim površinama. U sklopu tog gospodarstva izgrađena je moderna lovačka kuća s ciljem da se koristi u svrhu lovnog turizma. 1,5. Rasadnik Topolite ima 25 ha, a osnovan je 1954. g. U njemu se uzgajaju sadnice za dekorativne nasade kao stablašice, vrši se pikiranje na razmak od 30 x 30 do 50 x 50 cm, već prema tome, da li se želi uzgojiti veće ili manje stablašice, no taj razmak ovisi i o vrsti. U tom rasadniku se ne upotrebljava ni mineralno ni stajsko gnojivo, nego samo zelena gno jidba. Mehanizacije u rasadniku nema nikakove ,osim donekle kod same sjetve, a drugo sve se vrši ručno. Okapanje sadnica vrši se 2—3 puta godišnje, a uslijed suhe klime ne razvija se niti korov. 1,6. Rasadnik Čajka ima površinu od 25 ha. U njemu smo vidjeli 4 milijuna sadnica crnog bora starosti 2 god. zatim sadnice duglazije, cedra, tuje, smrče, borovca, običnog bora, ariša itd. 2. OKRUŽNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO BURGAS Kod ove smo boravili na području šumskih gospodarstava Kosti, Gramatikovo, Zvezdec, Novo Pančarjevo i Grudovo, te pregledali rasadnike: Otmanli, Kaćul i Grudovo. Okrug Burgas prostire se na jug od okruga Varne, te se širi na jug do granice Turske, a na zapadu graniči s okruzima Sliven i Jambol, dok mu je istočna granica Crno more. Po svojim klimatskim i pedološkim u slovima, a isto tako i po kvalitetu i vrsti šuma vrlo je sličan prilikama koje su o pisane kod okruga Varne, stoga ovaj op ći prikaz nećemo ponavljati. 2.1 Šumsko gospodarstvo Kosti ima površinu od oko 15.000 ha s godišnjom sječom od oko 60.000 m8. Godišnje se pošumljava oko 300 ha, od čega oko 200 ha četinjačama, a 100 ha iistačama. Od četinjača otpada 70°/» na crni bor, a 30% na obični bor, duglaziju i smreku. U šumskom predjelu Brajanovo pregledali smo sadnju duglazije, smreke i običnog bora u »kotlove« — gnijezda, promje- Sl. 4. Šumsko gospodarstvo Kosti. Povremeni rasadnik u terasama Foto: Ing. Hanzl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ra 10—30 m. Sadnje su vršene u 1959. g. a visina biljaka danas je 2,5—3 m, no ima ih i do 4 m visokih. Sadnje su vršene dvogodišnjim nepikiranim sadnicama. Duglazija i obični bor napreduju vrlo dobro, a smreka nešto slabije. To su nadmorske visine oko 250 m. Na području tog gospodarstva nalazi se i rezervat Quercus pedunculatae var. Strandžensis, čije drvo je slabije kvalitete. 2.2. Šumsko gospodarstvo Gramatikovo ima površinu od oko 19.600 ha a godišnje sječe oko 120.000 m3, no za 19G5. i slijedeće godine se plan smanjuje na cea 80.000 m:i. Pregledali smo mladike hrasta kitnjaka, sladuna i cera u kojima je vršena njega. Godišnje se pošumljava oko 250 ha, a od toga 70:7o četinjačama i 30/o listačama. Na postavljenim pokusnim plohama u 1959. g. unesene su 1-godišnje sadnice običnog bora, koji je danas (nakon 5 vegetacionih perioda) visine 2,5—3 m. Sadnja je vršena u rupe sa 3—4.000 sadnica po" i ha. Na sve površine nakon izvršenog dovršnog sijeka u hrastovim i bukovim sastojinama unose se radi popunjavanja sadnice četinjača: običnog i crnog bora, smreke i duglazije. Na području tog šum. gospodarstva vidjeli smo i sjemensku bazu hrasta kitnjäka površine 12,6 ha. Starost hrasta je 130—150 god., a srednji prsni promjer je 40 cm i visina 25 m. Radi suhog tla i prirast je razmjerno malen. U predjelu Tranliva Poljana, odjel 8i nalazi se pokusna ploha smjese hrasta kitnjaka saaenog 1952. g. i crnog bora sadenog 1954. g. Visina bora je 5—7 m, a hrasta je znatno manja. 2.3. Šumsko gospodarstvo Zvezđec i na području tog gospodarstva unosi se crni bor na veće površine. 2.4. Šumsko gospodarstvo Novo Pančarjevo ima površinu od oko 11.560 ha, a siječe se godišnje 45.000 m3. Pošumljava se prosječno 160 ha godišnje, a od toga 70´J/u četinjačama. U šumskom predjelu Bjelata Prs vidjeli smo na 200 ha kulture crnog bora, starosti 1—6 godina, nastale rekonstrukcijom, tj. sječom rijetke šume sladuna, cera i bjelograbića. Te su kulture 3—4 m visoke s vrlo dobrim prirastom. Vrši se i sadnja duglazije i običnog bora na odgovarajuće stanište s vrlo dobrim uspjehom, naročito nakon sječe na staništa Fagus orientalis. 2.5. Šumsko gospodarstvo Gruđova ima površinu od 28.000 ha a siječe godišnje oko 30.000 m3. Godišnje pošumljava oko 50— 100 ha, a najviše od toga su rekonstrukcije. Pregledan je kompleks od 500 ha crnog bora u šumskom predjelu Buhala i kompleks od 700 ha u šumskom predjelu Pančevo. To su pretežno kulture crnog bora starosti 2—7 godina, a visinski prirast u god. 1962.—1964. iznosi prosječno 60—70 cm godišnje. To su sve rekonstrukcije, izvršene na površinama tipa pašnjaka s drvnom masom od 50—100 m3 prije sječe, po 1 ha, nakon sječe kitnjaka, sladuna i cera starosti 60—80 god. 2.6. Rasadnik Otmanli ima površinu oko 10 ha, a u njemu se uzgajaju i listače i četinjače za redovno pošumljavanje kao i za parkiranje. Primorski bor postigne već u SI. 5. Šumsko gospodarstvo Novo Pančarjevo. .Strandža — rekonstrukcije na velikim površinama — 5-godišnja kultura crnog bora Foto: Ing. Hanzl jednoj vegetaciji takav porast, da se na teren sade 1-godišnje sadnice i to s vrlo dobrim uspjehom. U tom rasadniku ima oko 1 milijun sadnica crnog bora. Za poboljšanje strukture tla ovog rasadnika miješa se stajsko gnojivo i pijesak. Od četinjača se uzgajaju: primorski bor, crni bor, obični bor, smreka, čempres, cedar, grčka jela i borovac, a od listača: platana, breza, crveni hrast, lipa, jorgovan i pitomi orah. Jednogodišnje biljke oraha se oplemenjuju kalamljenjem s plemkama odabranih stabala, koja daju kvalitetan |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 53 <-- 53 --> PDF |
plod. Tako dobivene sadnice nakon jedne godine imaju visinu od 1—2 m i presađuju se u plantaže u razmak 10 x 10 m uz medurednu obradu tih površina, koje se iskorišćuju za poljoprivredne kulture. To je vrlo rentabilan način za dobivanje orahovog ploda, koji se može dobro unovčiti. Kalamljeni orasi rode pomalo već od 4—5 godine. Sam rasadnik je tako reći na morskoj obali. Rasadnikom rukovodi 1 rasadničar sa 2-godišnjom školom i ima 10 stalnih radnika. 2.7. Rasadnik Kaćul nalazi se također blizu morske obale, a ima površinu od oko 4,5 ha. On služi pretežno za uzgajanje stranih vrsta četinjača i listača. U njemu smo vidjeli oko 600.000 biljaka duglazije 1 + 0, oko 700.000 biljaka duglazije 2 + 0, te borovca oko 600.000 biljaka 1 + 0, zatim se uzgaja kavkaska jela, grčka jela, čempres i crveni hrast. Sadnice se u tom rasadniku pikiraju zbog parkiranja. 2.8. Rasadnik Grudovo ima 15 ha a u njemu se uzgajaju i klonovi topola: 1—214, vernirubens i robusta. Godišnji plan sadnica za 1964. g. iznosio je 2,150.000 komada. Na području OUG Burgas ima osim spomenutih rasadnika gotovo kod svakog šumskog gospodarstva još po 2—3 manja rasadnika povremenog karaktera u šumi, veličine 0,3—1 ha u kojima se uzgajaju uglavnom 2-godišnje nepikirane sadnice za sadnju u blizini površina, koje će se pošumljavati, tj. gdje se vrše rekonstrukcije ili druga pošumljavanja. Šume naprijed spomenutih gospodarstava protežu se — na području planine Strandza, srednje nadmorske visine 200—450 m, a pod utjecajem klime Crnog mora. Pretežno su to sastojine hrasta kitnjaka, sladuna i cera iz panja. Za to područje su karakteristične biljke: Rhododendron ponticum-strandžensis (koji naročito onemogućava prirodno pomlađenje bukovih šuma — Fagus orientalis), zatim Erica arborea, Calamagroslis sp., Epimedium sp., Pteridium aquilinum, Vaccinium myrthillis pandarski i dr. Šumske površine pod Okružnom upravom za šumarstvo Burgas iznose oko 300.000 ha, a godišnji je etat oko 600.000 m3. U 10 godina je pošumljeno oko 65.000 ha, a sadašnji godišnji plan iznosi 5000— 6000 ha, od čega 70%> četinjačama. 3. OKRUŽNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO SLIVEN Pod tom upravom nalaze se šume na području dva okruga i to okruga Sliven i okruga Jambol s ukupnom šumskom površinom od oko 200.000 ha. Ta dva okruga se nala:-e zapadno od okruga Burgas. Šumska površina okruga Jambol je manja od one okruga Sliven. Dok Jambol obuhvaća dio nizinskog područja, dotle se Sliven nalazi na južnim padinama gorja Balkan (Stara Planina). Utjecaj Crnog mora je ovdje oslabljen, a znatne nadmorske visine Balkana daju tom području više kontinentalni karakter klime, s većom količinom godišnjih oborina, pogotovo na nadmorskim visinama od 800 m na više. Godišnje oborine iznose ovdje i do 800 mm, SI. 6. Okružna uprava za šumarstvo Burgas Rasadnik Kaćul s 2 milijuna sadnica crnog bora Foto: Ing. Hanzl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 54 <-- 54 --> PDF |
SI. 7. Okružna uprava za šumarstvo Burgas. Rasadnik s kalamljenim orahom u prvoj vegetaciji Foto: Ing. Hanzl te cijelo područje ima više planinski karakter. Geološka podloga su vapnenci, na kojima se stvara vrlo dobro šumsko tlo. No niži dijelovi bliže selima i naseljima su potpuno degradirani. Mjestimice se nalaze gotovo gole stijene, a mjestimice tlo obraslo lošom panjačom kitnjaka, cera, graba, crnog jasena i raznog grmlja. To je nastalo utjecajem čovjeka kroz stotine godina kao posljedica paše krupne i sitne stoke, te sječe stabala za podmirenje potreba čovjeka, kao i požara. Idući prema većim nadmorskim visinama odnosno prema centralnom dijelu Balkana bivaju sastojine sve bolje, da u većim visinama pređu u čistu bukovu šumu (Fagetum). Iznad granice šume, kao i unutar pojedinih šumskih kompleksa, nalaze se planinski pašnjaci, koji su iskorišteni u najvećem dijelu za ispašu stoke, ponajviše ovaca. Na području te okružne uprave pregledali smo radove kod šumskih gospodarstava Jambol, Sliven i Tvrdice. 3.1. Šumsko gospodarstvo Jambol nalazi se najvećim dijelom u nizini i na pribrežju Balkana na nadmorskoj visini prosječno 200—250 m. Sječom izdanačkih hrastovih šuma dobivaju se površine na koje se unose odgovarajuće vrste. U šumskom predjelu Elenska unesen je na površinu od oko 60 ha kalamljeni orah na razmak 5x 5 do 10 x 10 m, a u međuredovima se uzgajaju poljoprivredne kulture. Ovo gospodarstvo ima i plantažu topola i to oko 2.000 ha. Tu postoje i pokusi postavljeni po Institutu iz Sofije, da se utvrdi klon, koji će biti najpovoljniji za ta staništa. Za sada su pokazali najbolji uspjeh klonovi 1-214, vernirubens i robusta. Pokusi su postavljeni prije 6 godina. U rasadn´.ku kod Jambola uzgajaju se i četinjače. 3.2. Šumsko gospodarstvo Sliven ima površinu od oko 43.600 ha. Izračunat je etat sa oko 45.000 m:i, ali se siječe oko 70.0JO m3. Od 1952.—1964. na tom području je pošumljeno 4.513 ha od čega 801´/» četinjačama. Budući godišnji plan posumljavanja iznosit će 300—350 ha. Ukupna površina rasadnika iznosi 25 ha, a svake se godine u njima proizvodi oko 7 milijuna sadnica. I ovdje se vidi, da su dijelovi bliže gradu i selima gotovo potpuno uništeni, a dalje od ljudskih naselja su sastojine ipak bolje uščuvane. Bukva se javlja od 700 m n. m. Kod rekonstrukcija uneseni su obični bor, duglazija, smreka i borovac. Radovi su započeti u većem obimu od 1957. g., tako da su to sada kulture 2—7 godina stare. Kod duglazije je zapažen visinski prirast za 3 godine od 150—200 cm. Ona se unosi pretežno na južne ekspozicije, ali ima i mnogo oštećenja, odnosno uništenih sadnica od jelenske divljači, te postoji opasnost, da će čitava kultura, koja vrlo lijepo napreduje, biti potpuno uništena od te divljači. Unošenje četinjača vrši se i na čistine i nedovoljno prirodno pomlađene dijelove sastojina nakon ubrzanog dovršnog sijeka. U šumskom predjelu Pregrade na 900 m n. m. zapaženo je unošenje breze i duglazije. Ta kultura stara je 5 godina a ima već visinu 3—4 m. Ovdje se nalazi rasadnik, velik 5 ha, u kojem se uzgaja obični bor, borovac, smreka, duglazija, breza i bukva. 3.3. Šumsko gospodarstvo Tvrdice nalazi se zapadno od Šumskog gospodarstva Sliven. Površina mu je oko 14.000 ha, a izračunati godišnji etat iznosi 42.000´ m3, no siječe se i 60.000 m3. Godišnje se vrši pošumljavanje i do 500 ha. Unošenje četinjača vrši se kod oplodne sječe nakon dovršnog sijeka, zatim se vrše sječe u »kotlovima«. na kulise, kao i potpune rekonstrukcije. Obrađa tla vrši se danas u najvećem dijelu na terase, na koje se tada unose četinjače i to uz sadnju s mačem Kolesova. Vrše se također i sadnje u rupe, dok su prve sad |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 55 <-- 55 --> PDF |
nje vršene na ploče (sa 3—5 sadnica na 1 m-), ali je to danas već u cijelosti napušteno. Prosječne nadmorske visine su 700— 1000 m. U prosjeku se unosilo oko 70°/i> običnog bora, 2CL"o smreke i lG´Vo jele, duglazije, ariša i breze. Takvih kultura ima oko 1200 ha, starosti 2—7 godina. Pregledali smo rasadnike: Livatka, Blagornica, Gornake i Čućura. Ž.4. Rasadnik Gornake nalazi se na 600 m n. m., na južnoj ekspoziciji i u njemu se uzgaja pretežno crni bor, koji se, čim na tim južnim stranama okopni, vadi i prenosi na niže položaje za pošumljavanje. 3.5. Rasadnik Čućura nalazi se na 950 m n. m., a sadnice se uzgajaju na terasama. Uzgajaju se 2-godišnje sadnice običnog i crnog bora, duglazije i ariša, 3-godišnje smreke i 4-godišnje jele, nakon čega se odmah prenose na teren. Važno je da se na površini, na kojoj su stabla posječena, odmah izvrši priprema tla i sadnja. Sadnice se u prvoj godini nakon sadnje redovno 3 puta okopaju, da bi se zaštitile od korova, a u drugoj se okapaju 2 puta, dok u trećoj jednom ili nijednom, već prema tome, koliko su napredovale i koliki je korov. Važno je naime da zasađene sadnice ne budu zasjenjene od korova. ´" U šumskom predjelu Čućura izvršena je rekonstrukcija na 150 ha i to čistom sječom u dvije godine. I na tu površinu unesene su naprijed spomenute vrste opisanim načinom rada. Te su kulture stare 5 godina i pokazuju vrlo dobar porast. Na isti način rađeno je i u šumskom predjelu Gornake, gdje smo vidjeli odjele 24—26, 28, 29, 10 i 11 s ukupnom površinom od 406 ha a kulture su starosti 2—6 godina. U šumskom predjelu Zadna Polana, odjel 14, vidjeli srno štete od jelenske divljači na o- bičnom boru i smreki. Na tim površinama vršeno je nekoliko godina uzastopce popunjavanje, no biljke neprekidno stradavaju od jelenske divljači, koja se u zimskim mjesecima koncentrira na te površine, jer su to položaji, s kojih najprije nestane snijega. 4. Šumsko gospodarstvo Kazanlk u upravnom pogledu spada pod Okružnu upravu za šumarstvo Stara Zagora, a nalazi se zapadno od Tvrdica. Rasadnička površina je -34 ha. Godišnje se siječe 44.000 m3 oblovine i 41.000 prm prostornog drva. U posljednjih 20 godina pošumljeno je 7.500 ha. Pregledali smo rasadnike, pošumljavanja, sjemenske sastojine i drugo. SI. 8. Šumsko gospodarstvo Kazanlk. Brana za hidrocentralu »Georgi Dimitrov« SI. 9. Šumsko gospodarstvo Kazanlk. — protupožarna osmatračnica Prirodno pomlađivanje duglazije Foto: Ing. Hanzl Foto: Ing. Hanzl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Kod šumskog gospodarstva nalazi se kabinet za obrazovanje radnika, koji ima manju zbirku šumskog sjemenja, entomološku i fitopatološku zbirku, eksponate za anatomiju drveća, iskorištavanje šuma, zoologiju, higijensko tehničku zaštitu rada i propagandu. Ima i manju stručnu biblioteku. Šumski rasadnik Buzovgrad ima površinu od 4 ha. U njemu se proizvode sadnice za sadnju u nižim položajima do 500 m n. m. Proizvode sadnice crnog bora, breze i oplemenjenog oraha. S oplemenjenim orahom rade tek posljednje dvije godine. Oko akumulacionog jezera (jazovir) »Georgi Dimitrov« izvršeno je uređivanje i učvršćivanje bujice, te pošumljavanje u slivnom području na površini od 1.200 ha. U početku vršeno je pošumljavanje dvogodišnjim sadnicama crnog bora i jednogodišnjim sadnicama bagrema u području bujica. Kasnije je vršeno pošumljavanje običnim borom te u manjim količinama brezom i javorom. U šumskom parku u okolini brane sađene su i druge sadnice. Sadnja je vršena u jame s Kolesovim sadiljem i to u proljeće. Osim radova na pošumljavanju izgrađeno je 2974 m3 pregrada. 769 m3 pregrada u suhozidu, 8800 m2 pregrada od pletera, 1770 m2 pletera u terasama, 10668 m fašina za smirenje kosina. Park šume ima 200 ha. Svi radovi izvršeni su u periodu od 1955.—1962. g. istovremeno s izgradnjom glavne brane akumulacionog jezera i drugih postrojenja. Uspjeh sadnje je potpun, a prirast sadnica, napose visinski, dobar. Rekonstrukcija cerove niske sastojine u blizini brane akumulacionog jezera. Djelomično je izvršena sječa svih stabala i izvršeno je pošumljavanje 2-godišnjim sadnicama običnog bora. Izbojci iz cerovih panjeva su ostavljeni i oni brzo rastu u visinu. Na taj način dobit će se mješovita sastojina. Na drugim površinama izvršena je rekonstrukcija sječom niske šume na malim površinama, na koje je onda izvršena sadnja 2-gođišnjih borovih sadnica. Kasnije će se te površine proširivati. Taj je teren u glavnom ravan, pa se je moglo smjelije ići odmah na veće površine, odnosno cijelu površinu obuhvatiti rekonstrukcijom. Objekt »Baba dobra«, ima pjeskovitu podlogu na granitu. Izvršeno je pošumljavanje u užem bujicnom području i izgrađene su pregrade u suhozidu. Ostale su površine ostavljene za ispašu. U svrhu o- brane od erozije iskopani su kanali u smislu izohipsa tako, da su nasipi načinjeni nizvodno. Razmak između kanala je 30—50 m; na blažim nagibima je razmak veći, a na strmijima manji. U blizini naselja Šipka vidjeli smo vrlo interesantnu sastojinu duglazije, osnovanu na bujicnom području. U tim predjelima je g. 1889. došlo do katastrofalne poplave i nanosa bujica. Tražilo se načina za smirenje bujica. G. 1903. dolazi francuski šumar inž. Vožli i bude postavljen za šumarskog inspektora. G. 1905. počinje se sa stručnim pošumljavanjem. Prema svojstvima tla i ekspoziciji određuje se, gdje će se saditi koja vrsta drveća. Sadnja je izvršena duglazijom, običnim borom, crnim borom i borovcem. Kroz 7 godina tj. do kraja 1911. g. pošumljeno je 1.000 ha. Sadnice su dobavljene iz Austrije. Na površini od 4 ha imade 3 varijacije duglazije: zelena, plava i siva. Najbolje uspijeva zelena, slabije siva, a najslabije plava varijacija. Sada je to sastojina 60 godina starosti, srednja sastojinska visina je 29 m, srednji prsni promjer 35 cm. No ima stabala visokih do 35 m, srednjeg prsnog promjera 75 cm. Osnova tla su p ješko viti glinasti škriljevci, tlo je smeđe šumsko, na nižim i južnim položajima dublje, a na višim i istočnim plitko 10—15 cm, nagib je 30°. Duglazija je posađena na južnim ekspozicijama. Prirodni se pomladak vrlo dobro pojavljuje, ali pod krošnjama stabala propada uslijed pomanjkanja svjetla. Krošnje su jednostrano razvijene u smjeru ođakle dobivaju više svjetla. Na mjestima gdje su posječena pojedina stara stabla javlja se vrlo dobar prirodni pomladak u krugovima. To je ujedno i sjemenska baza, na kojoj Institut iz Sofije vrši istraživanja. Pinus strobus posađen je na površini od 2 ha. Srednja sastojinska visina je 22 m, srednji prsni promjer 27 cm. Sadnja je izvršena na zapadnim ekspozicijama 1905. g. Obični i crni bor sađeni su s dobrim uspjehom. Imade ponešto i smreke, koja također dobro uspijeva. Na grebenu je posađen hrast žirom, ali na tlu slabih svojstava, pa slabo uspijeva. Najbolji uspjeh, a i najveći prirast ima od svih spomenutih vrsta upravo duglazija. Kod Pavel banje vidjeli smo uređenje pritoka rijeke Tundže. Pošumljavanje je vršeno od ruba slivnog područja prema bujici. G. 1955. počelo se s pošumljavanjem i to sa crnim borom, a kasnije je sađen i obični bor, te nešto borovac. Pregrade su rađene u svim i najmanjim vododerinama. Sađeno je nešto bagrema i lipe u međuredove bora. U samom toku bujice između pregrada rađeni su plotovi od žive vrbe, od kojih su stvoreni nasadi vrba. Oni štite obale od djelovanja vode. U ni |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 57 <-- 57 --> PDF |
žim dijelovima iznad pregrada, nakon staloženog nanosa, sadene su vrlo gusto 2x 2 m domaće topole. Prilikom pošumljavanja šireg bujičnog područja vršene su i rekonstrukcije. Tu su ostavljeni izbojci iz panjeva cera i hrasta, da bi se dobila više mješovita sastojina. 11-godišnja sastojina crnog bora ima izvanredan prirast, najviša stabla imaju 7 m. Tlo je pjeskovito s nešto gline, slično našim crvenicama, ali bez ilovače. Jako je nestabilno i kod većih padavina dolazi do erozije. Zato je pošumljavanje smatrano prvorazrednim i prioritetnim radom. Kod tehničke sekcije Krečane obišli smo rasadnik, koji se nalazi na visini od 1.200 m n. m. Ima 3- i 4-godišnje jele, 2-godišnje smreke i 1-godišnje bukove sadnice. 1-godišnje smrekove sadnice pokrivaju preko zime slamom, da ne izmrznu. U bukovim sastojinama nije uspjelo prirodno naplođenje. Velike smetnje stvara zelenika — lovorvišnja — (Laurocerassus), koja pokriva i do 90D/o tla. Sada se vrši čista sječa i nakon toga se odmah vrši pošumljavanje 4- i 5-godišnjim nepikiranim sadnicama jele i smreke. Objekt Ravnala gora — odjel 1. Nakon sječe vjetroloma izvršeno je pošumljavanje smrekom, crnim i običnim borom. Javilo se nešto i prirodnog bukovog pomladka. Sadnja je izvršena pred 8 godina. U sadašnjoj mješovitoj sastojini vjerojatno bor neće izdržati konkurenciju smreke. Mjestimično je vršeno podsijavanje sjemena crnog bora u bukovoj sastojini na krpe i to prije 15 godina. Sada su to> male grupice srednjeg uzrasta. Ta je metoda napuštena. Na zaštićenim mjestima od sjevernih vjetrova pošumljavano je nešto i s duglazijom koja dobro uspijeva. Na ta mjesta ne vrše sadnju običnog bora, jer su tu jaki vjetrovi, naročito na bilu, pa smatraju, da isti ne bi uspio. U daljnja dva rasadnika proizvode se sadnice smreke. Na jednoj manjoj površini izvršeno je pošumljavanje duglazijom, koja dobro uspijeva, ali je oštećena od divljači. 5. Šumsko gospodarstvo Trojan nalazi se zapadno od Kasanlka, ali na sjevernoj strani od glavnog bila Stare Planine. Površina šuma je 17.000 ha a pored toga vodi nadzor nad 7.000 ha niskih i pašnjačkih šuma poljoprivrednih zadruga. Godišnji etat je obračunat sa 72.000 ms, a siječe se godišnje oko 120.000—130.000 m3. Posljednjih 10 godina pošumljeno je 4.000 ha od čega 2.000 ha nakon sječe za rekonstrukciju. U buduće se predviđa godišnje pošumljavati oko 300 ha. U rasadnicima na 10 ha proizvodi se godišnje oko 7 milijuna sadnica. Šumski predjel Gjuneto površine je 63,5 ha. Izvršena je rekonstrukcija niske šume, koja je bila stara 20 godina, smjese 0,5 graba, 0,3 cera i 0,2 hrasta, obrasta 0,7. E,ekonstrukcija je izvršena u 1960. g. 20 ha, u 1961. g. 23 ha i u 1962. g. 20,5 ha. Pošum- Ijavanje je izvršeno 403/o na terase, a 60a/c u jame i to 6Gl:l/o crnim borom, ZW/» običnim borom i 10B/o raznim listačama. Sađeno je oko 5000 sadnica po ha. Tlo je plitko do srednje duboko, suho, na krečnoj podlozi. Nadmorska je visina 420 m. Uz željezničku prugu na udaljenost od 30 m drži se čisti pojas 5 m širine obrađene površine bez ikakovog raslinja kao vatrobrani pojas. Primanje i uzrast sadnica je dobar. Šumski objekt — odsjek 186a. U jesen 1962. g. izvršena je sječa niske šume u svrhu rekonstrukcije. Površine je 8,5 ha. Odmah je iste jeseni (X—XII mjesec) izvršena priprema tla za pošumljavanje u terase, koje su okopane na dubinu od 30 cm. Sadnja je izvršena u proljeće 1963. g. sa 50°/o običnog bora, 2CB/o borovca, lO´.´o smreke, 5i:7o duglazije, 5|:l/c> kestena i 10°/» ostalog (ariš, javor itd.). Ariš pokazuje vrlo dobar prirast. SI. 10. Šumsko gospodarstvo Trojan Beklemeta — kultura običnog bora i ariša stara 6 godina Foto: Ing. Hanzl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Šumski predjel Zalno — odsjek 121/v ima površinu 15,5 ha. Izvršena je rekonstrukcija u kulisi dugačkoj 1,3 km, širine 100—160 m. Bilo je drvne mase 83 mVha, a sječa je izvršena 1958. g. Sadnja je izvršena u proljeće iduće godine u pojasima po izohipsama u terase i jame, 75i:l/o običnog bora i 25%> ariša. Nadmorska je visina 900—1000 m. U nižim položajima su bor i ariš iste visine, a na višim položajima ariš dostiže 4 m, a bor 2 m. U nižim položajima je maksimalna visina 5 m, a srednja 2,5—3 m. Sadnja je vršena u raznim razmacima radi pokusa. Dva rasadnika u Žalni imaju 0,5 i 1,1 ha. Sjeme breze sakupljeno je 10. VII i odmah posijano. Pokrivanje gredica vrše bukovim granama na žice 70 cm od tla. Nadmorska je visina 800 m. 2-godišnje sadnice duglazije imaju maksimalnu visinu 60 cm, a prosječnu 35 cm. Šumski predjel Strađža — odjel 118. Rekonstrukcija iz 1959. g. vršena je na površini od 43,6 ha. Sadnja je vršena na terase i jame sa 70Vo običnog bora, 20l3/o smreke, 3°/o ariša i 7°/o breze i trepetljike. Nadmorska je visina 900 m istočna i južna ekspozicija. Ariš je visine do> 3 m, a obični bor do1 2 m. Razmak je terasa 1,6 m, a sadnica u redovima 1 m. Prije sječe bilo je 98 m3,/ha graba i bukve. Sadnice su bile jednogodišnje običnog bora i 3-godišnje smreke. 6. Šumsko gospodarstvo Crni Osm. Pregledane su kulture bora, jako napadnute od jelenske divljači. Izgleda da je baš u tom predjelu stalno obitavalište i sklonište cea 150 komada jelena, koji unište gotovo svaku biljku. Tu nema mjesta četinjačama tako dugo, dok se ne riješi pitanje šteta od divljači. Šumsko gospodarstvo nije moglo do sada riješiti taj problem. 7. Šumsko gospodarstvo Ribarica. Odjel 23 — rekonstrukcija je izvršena 1956. g. sadnjom običnog bora na krpe. Odjel 30 — rekonstrukcija iz 1959. g. vršena je običnim borom i arišem. U ovom predjelu imade 600 ha izvršenih rekonstrukcija. Nadmorska je visina u prosjeku 700 m. Tlo je plitko na podlozi škriljevaca, pa je prirast ovdje nešto slabiji nego inače. Šumski predjel Debelštica. Dovršna sječa bukove sastojine sa pupunjavanjem mjestimičnih praznina. Odjel 41 — Rekonstrukcija iz 1957. g. vršena je 2-godišnjom smrekom i nešto običnim borom. Na sjevernoj ekspoziciji mjestimično su popunjavane praznine 2godišnjom duglazijom. Nadmorska je visina 900—1200 m. Tlo je duboko, pjeskovi ta glina na podlozi škriljevaca. Duglazija ima prosječnu visinu 4 m, a najviša stabla i do 6 m, srednji je prsni promjer oko 4 cm, maksimalni 7 cm, dakle prirast drvne mase za 9 godina staru sastojinu vrlo dobar. Sadnja je vršena na krpe 1 x 0,7, koje su bile 30 cm duboko prekopane. Pored toga vršena je sadnja i u jame. U prosjeku je posađeno 7.000 komada sadnica na 1 ha. Rasadnik Crna Reka ima površinu od 1 ha, a proizvodi se borovac, duglazija, smreka, jela. Nadmorska je visina 700 m. Jednogodišnju duglaziju preko zime pokrivaju slamom. 3-godišnja smreka je gusta, pa ima slabije razvijen korijen. Stoga je sade 3—4 cm dublje nego li je bila u rasadniku, da korijen dođe dublje do vlažnih slojeva. Jelove 3-godišnje sadnice visine su 30 cm. Ako jelovo sjeme sade u jesen, onda ne vrše zasjenjivanje biljčica, jer one ranije niču, dok sunce nema još jaku pripeku. Sije se 25 grama sjemena na 1 m2. 8. Šumsko gospodarstvo Crni Vit. U šumskom predjelu Svinjska Reka vršena je rekonstrukcija 1958. g. na površini od 10 ha običnim borom u jame sa mačem Kolesova, a 1 ha arišem uz pripremu tla. Nadmorska je visina 700 m. Sađeno je 6.000 biljaka na 1 ha. Obični bor ima visinu 3—4 m, a ariš 3—5 m. Poslije sadnje vršeno je dvije godine okapanje. Šumski predjel Anćuva bikćija ima nadmorsku visinu 1200 m. Rekonstrukcija je vršena 1960. g. na 20 ha. Sađeno je 5000 sadnica po ha. 9. Šumsko gospodarstvo Borovec nalazi se na području planine Rile. Ono ima ukupnu površinu od 18.000 ha. Od toga su 12l:i/o jezera i 2"/o nepošumljene površine. Nadmorska je visina ovog područja 650— 2290 m, a stere se na sjevernoj strani Rile. Od glavnih vrsta drveća ima smreke 32"/o, jele 12%, bukve 17´%», običnog bora lOVo, bijele mure 5Vo. Većinom se vodi preborni način gospodarenja, jer su sastojine zaštitnog i turističkog karaktera. Godišnji prirast je obračunat sa 42.00 m3, a siječe se godišnje oko 63.000 ms. Umjetno pošumljavanje vrši se godišnje na površini od 120 ha sa 800.000 sadnica od čega 75i;´/o otpada na četinjače. Tu smo pregledali sjemenske sastojine smreke i običnog bora. 10. Šumsko gospodarstvo Nevestino nalazi se u okrugu Kustendil u blizini granice prema SFRJ. Pregledali smo sjemensku bazu crnog bora »Grabr«. Uz put smo vidjeli izvršena pošumljavanja u slivnom području akumulacionog jezera Iskr. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI Na osnovi diskusija, pruženih podataka i viđenih objekata može se zaključiti, da su radovi na pošumljavanju, a naročito vrstama četinjača u NR Bugarskoj u posljednjih 20 godina vršeni u velikom obimu. Posebno je mnogo učinjeno u razdoblju od 1951.—1963. g. kad se prišlo vršenju rekonstrukcija — konverzija tada loših sastojina listača. Od ukupne šumske površine NR Bugarske (3,600.000 ha) 277» su sastojine bukve, 24% niske šume, 17% visoke šume hrasta, 12% ostale listače i 20%´ četinjače. To je vrlo loša struktura s obzirom na vrste drveća, kvalitet sastojina, a vrlo je nepovoljan i odnos dobnih razreda, u kojem prevladavaju prestare ili vrlo mlade sastojine. Prosječni prirast tih šuma se kreće od 1,88—2,86 m3 po 1 ha godišnje. Velike potrebe industrije za preradu drva i široke potrošnje omogućuju da se danas koriste i velike mase nekvalitetnih sastojina, a posječene površine pošumljavaju se pretežno četinjačama većeg prirasta prema odgovarajućim stanišnim uslovima. Manjim dijelom sastojina gospodari se preborno i to naročito u planinskim masivima, gdje to iziskuju ekološki uslovi i zaštita tla od erozije. No na velikim površinama u cilju smanjenja troškova eksploatacije vrše se uz prirodno pomlađivanje i čiste sječe u prugama, gnijezdima, krugovima, kulisama i na većim površinama uz unošenje četinjača na te površine odmah nakon sječe. Sadnje se vrše običnim borom, smrekom, crnim borom, arišem, duglazijom i borovcem. Uspjesi sadnje iznose 90—95%. Sadnje se vrše pretežno 2-godišnjim nepikiranim sadnicama na dobro obrađena tla i to od 4000—8000 komada po 1 ha. uz intenzivnu njegu kroz prve tri godine. NR Bugarska je u godinama od 1885.— 1944. pošumila površinu od 107.409 ha, dok je u 20-godišnjem periodu od 1944.—1964. pošumila oko 780.000 ha, odnosno prosječno oko 40.000 ha godišnje. Tu su usključena i pošumljavanja, koja imaju karakter ozelenjavanja u blizini turističkih objekata, gradova, naselja, hidromelioracija, te zaštite hidroenergetskih izvora. Kod svih pošumljavanja četinjače učestvuju prosječno sa 70%. Spomenuta pošumljavanja će znatno podići napred spomenuti dosadašnji prosječno vrlo mali godišnji prirast i omogućiti u skoroj budućnosti korištenje znatnih količina prorednog materijala četinjača. U NR Bugarskoj se vrši rekonstrukcija — konverzija u šumama slabog obrasta i malog prirasta kao posljedice ranijeg lošeg gospodarenja i pašarenja. Većinom su to hrastove i bukove sastojine razne starosti ali s drvnom masom 30—80 m3 po 1 ha, u glavnom sposobne za proizvodnju prostornog drva. U takvim šumama vrši se čista sječa. Odmah nakon zatnršene eksploatacije pristupa se pripravi tla za pošumljavanje i obavezno se slijedeće proljeće izvrši pošumljavanje na cijeloj površini sadnicama četinjača. Posljednjih godina se pridaje sve veća pažnja prirodnom pomlatku vrsta listača, kojeg uvijek ponešto ima, da bi se na taj način dobile grupimicno ili stablimicno mješovite sastojine četinjača i listača. Ovakvim načinom obnove loših sastojina postiže se: 1. skraćuje se vrijeme u oplodnoj sjeći, jer se ne čeka urod sjemena i prirodno pomlađenje, 2. iskorištavanje šuma moguće je u većem obimu bez opasnosti za budućnost šumskog fonda, 3. sječine su koncentrirane, a time i smanjeni troškovi eksploatacije, 4. Poboljšava se odnos četinjača prema listačama i povećava se produktivnost šuma i prirast. S obzirom na naprijed navedene radove na podizanju šuma četinjača vještačkim putem i na postignute rezultate moguće je i u našim uslovima ulaziti čistom sječom na mnoge šumske površine vodeći računa o opasnosti od erodiranja. Naročito se može uklanjati nekvalitetne sastojine prvenstveno osvajajući najbolja tla, te na ista unositi odgovarajuće vrste četinjača. Kod izbora vrsta drveća moramo voditi računa naročito o stanišnim i ostalim ekološkim uslovima, a pogotovo o mikrorelijefu i mikropedološkim uslovima, ekspoziciji i inklinaciji tako, da odgovarajuće vrste drveća maksimalno iskorišćuju stanišne us- love i fotosintezu. Posebno pak moramo imati u vidu da je potrebno da odmah n-ikon sadnje vodimo brigu o faktoru svjetla, time da se vrši okopavanje sadnica i uništavanje korova, tako da bi svaka zasađena biljka od prvog dana imala optimalne uslove za svoj razvoj, tj. da od prvog dana vodimo računa o maksimalnoj proizvodnji — prirastu svake pojedine sadnice, a time i ukupnom prirastu — proizvodnji po jedinici površine. To znači da odmah nakon sadnje treba vršiti njegu kultura. Tome treba dodati i to da sadnje treba kombinirati sa sječom tako, da bude što kraći period od uklanjanja stare sastojine tj. od sječe do vremena sadnje (jesen ili proljeće). Time će se i povoljna šumska struktura tla moći odmah maksimalno ko 321 |