DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 49 <-- 49 --> PDF |
slabog obrasta, koje se sijeku čistom sječom, a odmah nakon sječe te se površine pošumljavaju pretežno crnim borom (rekonstrukcije). Uz samu morsku obalu vrši se pošumljavanje radi ozelenjavanja iz posve turističkih razloga. Tako postoji posebna šumska uprava (lesopark) Zlatni Pjesci s oko 1200 ha, kojoj je zadatak da vrši sve radove u vezi s ozelenjavanjem turističkih objekata tog područja. To su inače i erozioni tereni, te se vrši izgradnja pregrada za sprečavanje bujica, gradnja pletera, unošenje sadnica s busenima itd. Od vrsta koje se ovdje sade spominjemo od četinjača čempres, cedar, duglaziju, borovac, grčku jelu, crni i obični bor, a od listača brezu, javore, crveni hrast, jorgovan, kao i razno drugo ukrasno grmlje. Iz turističkih razloga vrši se i arondacija poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Način sadnje. Kod redovnog pošumljavanja vrši se sadnja na terase. Terase su u smjeru izohipsa udaljene 1,2—2 m jedna od druge, a na njima se vrši obrada tla do dubine 25—35 cm na širini oko 40 cm. Terase su malo nagnute prema brdu, do 3´°A> radi bolje konzervacije vlage. U tako obrađeno tlo vrši se sadnja dvogodišnjih sadnica s mačem Kolesova na razmak od 0,7—1,5 m tj. u prosjeku 6000—8000 sadnica po 1 ha. Kod sadnje iz turističkih ciljeva, kao i kod sadnje koja ima za cilj da ukrasi okolicu oko cesta, puteva, staza i ostalih turističkih objekata, vrši se sadnja starijim stabalcima uz posebnu obradu tla. Svi se radovi izvode po normi i tako se i plaćaju. Međutim na oko 30°/o po- Sl. 1. Šumska uprava »Zlatni Pjesci«. vršina za pošumljavanje u blizini većih gradova (Varna.Burgas) daje se zemljište na korištenje zainteresiranim građanima kroz 3—5 godina (površine su veličine 1000—3000 m2). Korisnik dobije sadnice od Šumskog gospodarstva te ih je dužan posaditi i okopavati 3—5 godina, a površinu između sadnica može koristiti za sadnju povrća ili nekih drugih okopavina. Nakon 3—5 god. kad su se sadnice dovoljno razvile, napušta korisnik dobivenu površinu i predaje je Šum. gospodarstvu. Na taj način su šumska gospodarstva bez velikih troškova uspjela pošumiti stotine hektara. Potražnja za tim površinama za obradu je vrlo velika, a korisnici vode opet računa, da se sadnice kod obrade ne oštećuju. Međutim i organi šum. gospodarstava vode kontrolu o načinu rada. Pojedini veći kompleksi daju se za sadnju poljoprivrednih proizvoda i nekim zadrugama. 1,1. Šumsko gospodarstvo Varna ima oko 23.000 ha šuma, a godišnje siječe oko 21.000 m3. Sastojine su pretežno starosti 35—40 godina i to najviše cera, bijelog graba, hrasta sladuna i kitnjaka. Godišnji planovi pošumljavanja iznose oko 400 ha a u god. 1950.—1952. je na površinu živog pijeska od oko 1500 ha zasađen bagrem. Ti su pijesci sada smireni. Na površini od 5 ha sađena je u proljeće 1963. duglazija, a panjevi cera i bijelog graba tretirani su herbicidima »Tributon«. Na toj površini su 1963. vršena dva okapanja, a u 1964. jedno. Sadnja je vršena s 1 i 2 godišnjim biljkama duglazije (nepikiranim). Uspjeh radova je vrlo dobar. .´. Unošenje breze i jorgovana iz turističkih loga Foto: Ing. Hanzl |