DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 49     <-- 49 -->        PDF

slabog obrasta, koje se sijeku čistom sječom,
a odmah nakon sječe te se površine
pošumljavaju pretežno crnim borom (rekonstrukcije).
Uz samu morsku obalu vrši
se pošumljavanje radi ozelenjavanja iz
posve turističkih razloga. Tako postoji posebna
šumska uprava (lesopark) Zlatni
Pjesci s oko 1200 ha, kojoj je zadatak da
vrši sve radove u vezi s ozelenjavanjem
turističkih objekata tog područja. To su
inače i erozioni tereni, te se vrši izgradnja
pregrada za sprečavanje bujica, gradnja
pletera, unošenje sadnica s busenima itd.
Od vrsta koje se ovdje sade spominjemo
od četinjača čempres, cedar, duglaziju, borovac,
grčku jelu, crni i obični bor, a od
listača brezu, javore, crveni hrast, jorgovan,
kao i razno drugo ukrasno grmlje. Iz
turističkih razloga vrši se i arondacija poljoprivrednog
i šumskog zemljišta.


Način sadnje. Kod redovnog pošumljavanja
vrši se sadnja na terase. Terase su u
smjeru izohipsa udaljene 1,2—2 m jedna
od druge, a na njima se vrši obrada tla do
dubine 25—35 cm na širini oko 40 cm. Terase
su malo nagnute prema brdu, do 3´°A>
radi bolje konzervacije vlage. U tako obrađeno
tlo vrši se sadnja dvogodišnjih
sadnica s mačem Kolesova na razmak od
0,7—1,5 m tj. u prosjeku 6000—8000 sadnica
po 1 ha. Kod sadnje iz turističkih ciljeva,
kao i kod sadnje koja ima za cilj
da ukrasi okolicu oko cesta, puteva, staza
i ostalih turističkih objekata, vrši se sadnja
starijim stabalcima uz posebnu obradu
tla. Svi se radovi izvode po normi i tako
se i plaćaju. Međutim na oko 30°/o po-


Sl. 1. Šumska uprava »Zlatni Pjesci«.


vršina za pošumljavanje u blizini većih
gradova (Varna.Burgas) daje se zemljište
na korištenje zainteresiranim građanima
kroz 3—5 godina (površine su veličine
1000—3000 m2). Korisnik dobije sadnice od
Šumskog gospodarstva te ih je dužan posaditi
i okopavati 3—5 godina, a površinu
između sadnica može koristiti za sadnju
povrća ili nekih drugih okopavina. Nakon
3—5 god. kad su se sadnice dovoljno razvile,
napušta korisnik dobivenu površinu
i predaje je Šum. gospodarstvu. Na taj način
su šumska gospodarstva bez velikih
troškova uspjela pošumiti stotine hektara.
Potražnja za tim površinama za obradu
je vrlo velika, a korisnici vode opet računa,
da se sadnice kod obrade ne oštećuju.
Međutim i organi šum. gospodarstava
vode kontrolu o načinu rada. Pojedini
veći kompleksi daju se za sadnju poljoprivrednih
proizvoda i nekim zadrugama.


1,1. Šumsko gospodarstvo Varna ima oko


23.000 ha šuma, a godišnje siječe oko 21.000
m3. Sastojine su pretežno starosti 35—40
godina i to najviše cera, bijelog graba,
hrasta sladuna i kitnjaka. Godišnji planovi
pošumljavanja iznose oko 400 ha a u
god. 1950.—1952. je na površinu živog pijeska
od oko 1500 ha zasađen bagrem. Ti
su pijesci sada smireni. Na površini od 5
ha sađena je u proljeće 1963. duglazija, a
panjevi cera i bijelog graba tretirani su
herbicidima »Tributon«. Na toj površini su
1963. vršena dva okapanja, a u 1964. jedno.
Sadnja je vršena s 1 i 2 godišnjim biljkama
duglazije (nepikiranim). Uspjeh radova
je vrlo dobar.
.´.


Unošenje breze i jorgovana iz turističkih
loga
Foto: Ing. Hanzl