DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Na izvjesne šumske površine iako bi odgovarale
za uzgoj četinjača, a što je postavljeno
´kao perspektivni plan gospodarenja,
ne unose se četinjače zbog šteta od
jelenske divljači. U cilju pomlađenja bukovih
sastojina unosi se vještački sjeme
žira i bukvice. No međutim i taj pomladak
hrasta, kao i prirodni pomladak javora, a
isto tako i unesene sadnice javora, stradavaju
od jelenske divljači. Jedino medvjeđu
lijesiku ne napada jelenska divljač.


1,4. Lovno gospodarstvo Šerba. U njemu
se uzgaja jelenska divljač, a postoji i fazanerija
iz koje se uzgojeni fazani puštaju
u druga lovišta. Postoji osnovni fond od
oko 400 komada fazana, od kojih se uzgoji
godišnje oko 4.000 komada fazanskih pilića,
koji se, kad odrastu transportiraju na
druge terene.


Fond jelenske divljači iznosi oko 700 komada.
No vrši se vrlo umjeren odstrel, te
prijeti opasnost, da se uslijed povećanja
brojnog stanja povećaju i štete od te divljači
u šumama, a i na susjednim poljoprivrednim
površinama. U sklopu tog gospodarstva
izgrađena je moderna lovačka
kuća s ciljem da se koristi u svrhu lovnog
turizma.


1,5. Rasadnik Topolite ima 25 ha, a osnovan
je 1954. g. U njemu se uzgajaju
sadnice za dekorativne nasade kao stablašice,
vrši se pikiranje na razmak od
30 x 30 do 50 x 50 cm, već prema tome, da
li se želi uzgojiti veće ili manje stablašice,
no taj razmak ovisi i o vrsti. U tom
rasadniku se ne upotrebljava ni mineralno
ni stajsko gnojivo, nego samo zelena gno


jidba. Mehanizacije u rasadniku nema nikakove
,osim donekle kod same sjetve, a
drugo sve se vrši ručno. Okapanje sadnica
vrši se 2—3 puta godišnje, a uslijed
suhe klime ne razvija se niti korov.


1,6. Rasadnik Čajka ima površinu od 25
ha. U njemu smo vidjeli 4 milijuna sadnica
crnog bora starosti 2 god. zatim sadnice
duglazije, cedra, tuje, smrče, borovca,
običnog bora, ariša itd.


2. OKRUŽNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO
BURGAS
Kod ove smo boravili na području šumskih
gospodarstava Kosti, Gramatikovo,
Zvezdec, Novo Pančarjevo i Grudovo, te
pregledali rasadnike: Otmanli, Kaćul i
Grudovo. Okrug Burgas prostire se na jug
od okruga Varne, te se širi na jug do granice
Turske, a na zapadu graniči s okruzima
Sliven i Jambol, dok mu je istočna
granica Crno more.


Po svojim klimatskim i pedološkim u


slovima, a isto tako i po kvalitetu i vrsti


šuma vrlo je sličan prilikama koje su o


pisane kod okruga Varne, stoga ovaj op


ći prikaz nećemo ponavljati.


2.1 Šumsko gospodarstvo Kosti ima površinu
od oko 15.000 ha s godišnjom sječom
od oko 60.000 m8. Godišnje se pošumljava
oko 300 ha, od čega oko 200 ha četinjačama,
a 100 ha iistačama. Od četinjača
otpada 70°/» na crni bor, a 30% na obični
bor, duglaziju i smreku.
U šumskom predjelu Brajanovo pregledali
smo sadnju duglazije, smreke i običnog
bora u »kotlove« — gnijezda, promje-


Sl. 4. Šumsko gospodarstvo Kosti. Povremeni rasadnik u terasama
Foto: Ing. Hanzl