DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 52     <-- 52 -->        PDF

ra 10—30 m. Sadnje su vršene u 1959. g. a
visina biljaka danas je 2,5—3 m, no ima ih
i do 4 m visokih. Sadnje su vršene dvogodišnjim
nepikiranim sadnicama. Duglazija
i obični bor napreduju vrlo dobro, a
smreka nešto slabije. To su nadmorske visine
oko 250 m. Na području tog gospodarstva
nalazi se i rezervat Quercus pedunculatae
var. Strandžensis, čije drvo je
slabije kvalitete.


2.2. Šumsko gospodarstvo Gramatikovo
ima površinu od oko 19.600 ha a godišnje
sječe oko 120.000 m3, no za 19G5. i slijedeće
godine se plan smanjuje na cea 80.000 m:i.
Pregledali smo mladike hrasta kitnjaka,
sladuna i cera u kojima je vršena njega.
Godišnje se pošumljava oko 250 ha, a od
toga 70:7o četinjačama i 30/o listačama.
Na postavljenim pokusnim plohama u
1959. g. unesene su 1-godišnje sadnice običnog
bora, koji je danas (nakon 5 vegetacionih
perioda) visine 2,5—3 m. Sadnja
je vršena u rupe sa 3—4.000 sadnica po" i
ha. Na sve površine nakon izvršenog dovršnog
sijeka u hrastovim i bukovim sastojinama
unose se radi popunjavanja sadnice
četinjača: običnog i crnog bora, smreke
i duglazije. Na području tog šum. gospodarstva
vidjeli smo i sjemensku bazu
hrasta kitnjäka površine 12,6 ha. Starost
hrasta je 130—150 god., a srednji prsni
promjer je 40 cm i visina 25 m. Radi suhog
tla i prirast je razmjerno malen.


U predjelu Tranliva Poljana, odjel 8i
nalazi se pokusna ploha smjese hrasta kitnjaka
saaenog 1952. g. i crnog bora sadenog
1954. g. Visina bora je 5—7 m, a
hrasta je znatno manja.


2.3. Šumsko gospodarstvo Zvezđec i na
području tog gospodarstva unosi se crni
bor na veće površine.
2.4. Šumsko gospodarstvo Novo Pančarjevo
ima površinu od oko 11.560 ha, a siječe
se godišnje 45.000 m3. Pošumljava se
prosječno 160 ha godišnje, a od toga 70´J/u
četinjačama.
U šumskom predjelu Bjelata Prs vidjeli
smo na 200 ha kulture crnog bora, starosti
1—6 godina, nastale rekonstrukcijom,
tj. sječom rijetke šume sladuna, cera i bjelograbića.
Te su kulture 3—4 m visoke s
vrlo dobrim prirastom. Vrši se i sadnja
duglazije i običnog bora na odgovarajuće
stanište s vrlo dobrim uspjehom, naročito
nakon sječe na staništa Fagus orientalis.


2.5. Šumsko gospodarstvo Gruđova ima
površinu od 28.000 ha a siječe godišnje oko
30.000 m3. Godišnje pošumljava oko 50—
100 ha, a najviše od toga su rekonstrukcije.
Pregledan je kompleks od 500 ha crnog
bora u šumskom predjelu Buhala i kompleks
od 700 ha u šumskom predjelu Pančevo.
To su pretežno kulture crnog bora
starosti 2—7 godina, a visinski prirast u
god. 1962.—1964. iznosi prosječno 60—70
cm godišnje. To su sve rekonstrukcije, izvršene
na površinama tipa pašnjaka s drvnom
masom od 50—100 m3 prije sječe, po
1 ha, nakon sječe kitnjaka, sladuna i cera
starosti 60—80 god.


2.6. Rasadnik Otmanli ima površinu oko
10 ha, a u njemu se uzgajaju i listače i četinjače
za redovno pošumljavanje kao i za
parkiranje. Primorski bor postigne već u
SI. 5. Šumsko gospodarstvo Novo
Pančarjevo.
.Strandža — rekonstrukcije na velikim površinama
— 5-godišnja kultura crnog bora


Foto: Ing. Hanzl


jednoj vegetaciji takav porast, da se na teren
sade 1-godišnje sadnice i to s vrlo
dobrim uspjehom. U tom rasadniku ima
oko 1 milijun sadnica crnog bora. Za poboljšanje
strukture tla ovog rasadnika miješa
se stajsko gnojivo i pijesak. Od četinjača
se uzgajaju: primorski bor, crni
bor, obični bor, smreka, čempres, cedar,
grčka jela i borovac, a od listača: platana,
breza, crveni hrast, lipa, jorgovan i pitomi
orah. Jednogodišnje biljke oraha se oplemenjuju
kalamljenjem s plemkama odabranih
stabala, koja daju kvalitetan