DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ra 10—30 m. Sadnje su vršene u 1959. g. a visina biljaka danas je 2,5—3 m, no ima ih i do 4 m visokih. Sadnje su vršene dvogodišnjim nepikiranim sadnicama. Duglazija i obični bor napreduju vrlo dobro, a smreka nešto slabije. To su nadmorske visine oko 250 m. Na području tog gospodarstva nalazi se i rezervat Quercus pedunculatae var. Strandžensis, čije drvo je slabije kvalitete. 2.2. Šumsko gospodarstvo Gramatikovo ima površinu od oko 19.600 ha a godišnje sječe oko 120.000 m3, no za 19G5. i slijedeće godine se plan smanjuje na cea 80.000 m:i. Pregledali smo mladike hrasta kitnjaka, sladuna i cera u kojima je vršena njega. Godišnje se pošumljava oko 250 ha, a od toga 70:7o četinjačama i 30/o listačama. Na postavljenim pokusnim plohama u 1959. g. unesene su 1-godišnje sadnice običnog bora, koji je danas (nakon 5 vegetacionih perioda) visine 2,5—3 m. Sadnja je vršena u rupe sa 3—4.000 sadnica po" i ha. Na sve površine nakon izvršenog dovršnog sijeka u hrastovim i bukovim sastojinama unose se radi popunjavanja sadnice četinjača: običnog i crnog bora, smreke i duglazije. Na području tog šum. gospodarstva vidjeli smo i sjemensku bazu hrasta kitnjäka površine 12,6 ha. Starost hrasta je 130—150 god., a srednji prsni promjer je 40 cm i visina 25 m. Radi suhog tla i prirast je razmjerno malen. U predjelu Tranliva Poljana, odjel 8i nalazi se pokusna ploha smjese hrasta kitnjaka saaenog 1952. g. i crnog bora sadenog 1954. g. Visina bora je 5—7 m, a hrasta je znatno manja. 2.3. Šumsko gospodarstvo Zvezđec i na području tog gospodarstva unosi se crni bor na veće površine. 2.4. Šumsko gospodarstvo Novo Pančarjevo ima površinu od oko 11.560 ha, a siječe se godišnje 45.000 m3. Pošumljava se prosječno 160 ha godišnje, a od toga 70´J/u četinjačama. U šumskom predjelu Bjelata Prs vidjeli smo na 200 ha kulture crnog bora, starosti 1—6 godina, nastale rekonstrukcijom, tj. sječom rijetke šume sladuna, cera i bjelograbića. Te su kulture 3—4 m visoke s vrlo dobrim prirastom. Vrši se i sadnja duglazije i običnog bora na odgovarajuće stanište s vrlo dobrim uspjehom, naročito nakon sječe na staništa Fagus orientalis. 2.5. Šumsko gospodarstvo Gruđova ima površinu od 28.000 ha a siječe godišnje oko 30.000 m3. Godišnje pošumljava oko 50— 100 ha, a najviše od toga su rekonstrukcije. Pregledan je kompleks od 500 ha crnog bora u šumskom predjelu Buhala i kompleks od 700 ha u šumskom predjelu Pančevo. To su pretežno kulture crnog bora starosti 2—7 godina, a visinski prirast u god. 1962.—1964. iznosi prosječno 60—70 cm godišnje. To su sve rekonstrukcije, izvršene na površinama tipa pašnjaka s drvnom masom od 50—100 m3 prije sječe, po 1 ha, nakon sječe kitnjaka, sladuna i cera starosti 60—80 god. 2.6. Rasadnik Otmanli ima površinu oko 10 ha, a u njemu se uzgajaju i listače i četinjače za redovno pošumljavanje kao i za parkiranje. Primorski bor postigne već u SI. 5. Šumsko gospodarstvo Novo Pančarjevo. .Strandža — rekonstrukcije na velikim površinama — 5-godišnja kultura crnog bora Foto: Ing. Hanzl jednoj vegetaciji takav porast, da se na teren sade 1-godišnje sadnice i to s vrlo dobrim uspjehom. U tom rasadniku ima oko 1 milijun sadnica crnog bora. Za poboljšanje strukture tla ovog rasadnika miješa se stajsko gnojivo i pijesak. Od četinjača se uzgajaju: primorski bor, crni bor, obični bor, smreka, čempres, cedar, grčka jela i borovac, a od listača: platana, breza, crveni hrast, lipa, jorgovan i pitomi orah. Jednogodišnje biljke oraha se oplemenjuju kalamljenjem s plemkama odabranih stabala, koja daju kvalitetan |