DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 54 <-- 54 --> PDF |
SI. 7. Okružna uprava za šumarstvo Burgas. Rasadnik s kalamljenim orahom u prvoj vegetaciji Foto: Ing. Hanzl te cijelo područje ima više planinski karakter. Geološka podloga su vapnenci, na kojima se stvara vrlo dobro šumsko tlo. No niži dijelovi bliže selima i naseljima su potpuno degradirani. Mjestimice se nalaze gotovo gole stijene, a mjestimice tlo obraslo lošom panjačom kitnjaka, cera, graba, crnog jasena i raznog grmlja. To je nastalo utjecajem čovjeka kroz stotine godina kao posljedica paše krupne i sitne stoke, te sječe stabala za podmirenje potreba čovjeka, kao i požara. Idući prema većim nadmorskim visinama odnosno prema centralnom dijelu Balkana bivaju sastojine sve bolje, da u većim visinama pređu u čistu bukovu šumu (Fagetum). Iznad granice šume, kao i unutar pojedinih šumskih kompleksa, nalaze se planinski pašnjaci, koji su iskorišteni u najvećem dijelu za ispašu stoke, ponajviše ovaca. Na području te okružne uprave pregledali smo radove kod šumskih gospodarstava Jambol, Sliven i Tvrdice. 3.1. Šumsko gospodarstvo Jambol nalazi se najvećim dijelom u nizini i na pribrežju Balkana na nadmorskoj visini prosječno 200—250 m. Sječom izdanačkih hrastovih šuma dobivaju se površine na koje se unose odgovarajuće vrste. U šumskom predjelu Elenska unesen je na površinu od oko 60 ha kalamljeni orah na razmak 5x 5 do 10 x 10 m, a u međuredovima se uzgajaju poljoprivredne kulture. Ovo gospodarstvo ima i plantažu topola i to oko 2.000 ha. Tu postoje i pokusi postavljeni po Institutu iz Sofije, da se utvrdi klon, koji će biti najpovoljniji za ta staništa. Za sada su pokazali najbolji uspjeh klonovi 1-214, vernirubens i robusta. Pokusi su postavljeni prije 6 godina. U rasadn´.ku kod Jambola uzgajaju se i četinjače. 3.2. Šumsko gospodarstvo Sliven ima površinu od oko 43.600 ha. Izračunat je etat sa oko 45.000 m:i, ali se siječe oko 70.0JO m3. Od 1952.—1964. na tom području je pošumljeno 4.513 ha od čega 801´/» četinjačama. Budući godišnji plan posumljavanja iznosit će 300—350 ha. Ukupna površina rasadnika iznosi 25 ha, a svake se godine u njima proizvodi oko 7 milijuna sadnica. I ovdje se vidi, da su dijelovi bliže gradu i selima gotovo potpuno uništeni, a dalje od ljudskih naselja su sastojine ipak bolje uščuvane. Bukva se javlja od 700 m n. m. Kod rekonstrukcija uneseni su obični bor, duglazija, smreka i borovac. Radovi su započeti u većem obimu od 1957. g., tako da su to sada kulture 2—7 godina stare. Kod duglazije je zapažen visinski prirast za 3 godine od 150—200 cm. Ona se unosi pretežno na južne ekspozicije, ali ima i mnogo oštećenja, odnosno uništenih sadnica od jelenske divljači, te postoji opasnost, da će čitava kultura, koja vrlo lijepo napreduje, biti potpuno uništena od te divljači. Unošenje četinjača vrši se i na čistine i nedovoljno prirodno pomlađene dijelove sastojina nakon ubrzanog dovršnog sijeka. U šumskom predjelu Pregrade na 900 m n. m. zapaženo je unošenje breze i duglazije. Ta kultura stara je 5 godina a ima već visinu 3—4 m. Ovdje se nalazi rasadnik, velik 5 ha, u kojem se uzgaja obični bor, borovac, smreka, duglazija, breza i bukva. 3.3. Šumsko gospodarstvo Tvrdice nalazi se zapadno od Šumskog gospodarstva Sliven. Površina mu je oko 14.000 ha, a izračunati godišnji etat iznosi 42.000´ m3, no siječe se i 60.000 m3. Godišnje se vrši pošumljavanje i do 500 ha. Unošenje četinjača vrši se kod oplodne sječe nakon dovršnog sijeka, zatim se vrše sječe u »kotlovima«. na kulise, kao i potpune rekonstrukcije. Obrađa tla vrši se danas u najvećem dijelu na terase, na koje se tada unose četinjače i to uz sadnju s mačem Kolesova. Vrše se također i sadnje u rupe, dok su prve sad |