DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Kod šumskog gospodarstva nalazi se kabinet za obrazovanje radnika, koji ima manju zbirku šumskog sjemenja, entomološku i fitopatološku zbirku, eksponate za anatomiju drveća, iskorištavanje šuma, zoologiju, higijensko tehničku zaštitu rada i propagandu. Ima i manju stručnu biblioteku. Šumski rasadnik Buzovgrad ima površinu od 4 ha. U njemu se proizvode sadnice za sadnju u nižim položajima do 500 m n. m. Proizvode sadnice crnog bora, breze i oplemenjenog oraha. S oplemenjenim orahom rade tek posljednje dvije godine. Oko akumulacionog jezera (jazovir) »Georgi Dimitrov« izvršeno je uređivanje i učvršćivanje bujice, te pošumljavanje u slivnom području na površini od 1.200 ha. U početku vršeno je pošumljavanje dvogodišnjim sadnicama crnog bora i jednogodišnjim sadnicama bagrema u području bujica. Kasnije je vršeno pošumljavanje običnim borom te u manjim količinama brezom i javorom. U šumskom parku u okolini brane sađene su i druge sadnice. Sadnja je vršena u jame s Kolesovim sadiljem i to u proljeće. Osim radova na pošumljavanju izgrađeno je 2974 m3 pregrada. 769 m3 pregrada u suhozidu, 8800 m2 pregrada od pletera, 1770 m2 pletera u terasama, 10668 m fašina za smirenje kosina. Park šume ima 200 ha. Svi radovi izvršeni su u periodu od 1955.—1962. g. istovremeno s izgradnjom glavne brane akumulacionog jezera i drugih postrojenja. Uspjeh sadnje je potpun, a prirast sadnica, napose visinski, dobar. Rekonstrukcija cerove niske sastojine u blizini brane akumulacionog jezera. Djelomično je izvršena sječa svih stabala i izvršeno je pošumljavanje 2-godišnjim sadnicama običnog bora. Izbojci iz cerovih panjeva su ostavljeni i oni brzo rastu u visinu. Na taj način dobit će se mješovita sastojina. Na drugim površinama izvršena je rekonstrukcija sječom niske šume na malim površinama, na koje je onda izvršena sadnja 2-gođišnjih borovih sadnica. Kasnije će se te površine proširivati. Taj je teren u glavnom ravan, pa se je moglo smjelije ići odmah na veće površine, odnosno cijelu površinu obuhvatiti rekonstrukcijom. Objekt »Baba dobra«, ima pjeskovitu podlogu na granitu. Izvršeno je pošumljavanje u užem bujicnom području i izgrađene su pregrade u suhozidu. Ostale su površine ostavljene za ispašu. U svrhu o- brane od erozije iskopani su kanali u smislu izohipsa tako, da su nasipi načinjeni nizvodno. Razmak između kanala je 30—50 m; na blažim nagibima je razmak veći, a na strmijima manji. U blizini naselja Šipka vidjeli smo vrlo interesantnu sastojinu duglazije, osnovanu na bujicnom području. U tim predjelima je g. 1889. došlo do katastrofalne poplave i nanosa bujica. Tražilo se načina za smirenje bujica. G. 1903. dolazi francuski šumar inž. Vožli i bude postavljen za šumarskog inspektora. G. 1905. počinje se sa stručnim pošumljavanjem. Prema svojstvima tla i ekspoziciji određuje se, gdje će se saditi koja vrsta drveća. Sadnja je izvršena duglazijom, običnim borom, crnim borom i borovcem. Kroz 7 godina tj. do kraja 1911. g. pošumljeno je 1.000 ha. Sadnice su dobavljene iz Austrije. Na površini od 4 ha imade 3 varijacije duglazije: zelena, plava i siva. Najbolje uspijeva zelena, slabije siva, a najslabije plava varijacija. Sada je to sastojina 60 godina starosti, srednja sastojinska visina je 29 m, srednji prsni promjer 35 cm. No ima stabala visokih do 35 m, srednjeg prsnog promjera 75 cm. Osnova tla su p ješko viti glinasti škriljevci, tlo je smeđe šumsko, na nižim i južnim položajima dublje, a na višim i istočnim plitko 10—15 cm, nagib je 30°. Duglazija je posađena na južnim ekspozicijama. Prirodni se pomladak vrlo dobro pojavljuje, ali pod krošnjama stabala propada uslijed pomanjkanja svjetla. Krošnje su jednostrano razvijene u smjeru ođakle dobivaju više svjetla. Na mjestima gdje su posječena pojedina stara stabla javlja se vrlo dobar prirodni pomladak u krugovima. To je ujedno i sjemenska baza, na kojoj Institut iz Sofije vrši istraživanja. Pinus strobus posađen je na površini od 2 ha. Srednja sastojinska visina je 22 m, srednji prsni promjer 27 cm. Sadnja je izvršena na zapadnim ekspozicijama 1905. g. Obični i crni bor sađeni su s dobrim uspjehom. Imade ponešto i smreke, koja također dobro uspijeva. Na grebenu je posađen hrast žirom, ali na tlu slabih svojstava, pa slabo uspijeva. Najbolji uspjeh, a i najveći prirast ima od svih spomenutih vrsta upravo duglazija. Kod Pavel banje vidjeli smo uređenje pritoka rijeke Tundže. Pošumljavanje je vršeno od ruba slivnog područja prema bujici. G. 1955. počelo se s pošumljavanjem i to sa crnim borom, a kasnije je sađen i obični bor, te nešto borovac. Pregrade su rađene u svim i najmanjim vododerinama. Sađeno je nešto bagrema i lipe u međuredove bora. U samom toku bujice između pregrada rađeni su plotovi od žive vrbe, od kojih su stvoreni nasadi vrba. Oni štite obale od djelovanja vode. U ni |