DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 64 <-- 64 --> PDF |
stupačnijima i manje vještim planinarima i izletnicima. Skupština je birala za predsjednika Društva ing. Vilima Hiblera, Šumsko gospodarstvo Senj, a u Upravni odbor: ing. Vladimir Severinski i ing. Mirko Bazić iz DIP-a Senj, ing. Zdravko Tot, ing. Ljubo Butorac i tehn. Pavao Maričić iz DIP-a Novi Vinodolski, tehn. Ivan Samardžija iz Šumarije Crikvenica, tehn. Mato Mavrić iz cj)(zmaća &tcucna lifecatuta Frančišković Stjepan: RAZVOJ ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U ZAPADNOHRVATSKOM VISOČJU. Analiza šumarstva. — Jug. ak. znanosti i umjetnosti III. pp. 43—269. Zagreb, 1964. Autor je detaljno za podugi povjesni period opisao razvoj šumske privrede za područje Vinodolske župe, a to je kraj od Vrbovskog do Čabra, odnosno od Novog Vinodolskog do Rijeke. To je područje državine knezova Frankopana i Zrinjskih. Autor je obuhvatio period od XIII—XIX. stoljeća. U početku XIII stoljeća ovdje se šuma koristi kao resurs za krmu. Tako u Vinodolskom zakonu od 1288 god. nema specijalnih mjera za zaštitu šuma. Slična je situacija u Senju u XIV stoljeću. U tadanjim statutima nema kodifikacije obzirom na zaštitu šuma. S njome se slobodno gospodari. No u isto vrijeme u Dalmaciji (XIII—XIV stoljeće) već u gradskim statutima kodifikaciraju se šumsko zaštitne mjere, kao na pr. statut Trogira 1275, Split 1312 i Dubrovnik 1319 god. Od XIV pa do XVII stoljeća (kulminacija feudalizma) šumski fond drveća se koristi za građu, koja se prodaje. Ovo vrši feudalac ili posrednik. Već se javlja zaštita šuma. Tako se uvodi lugarska služba 1599 god. prva u Hrvatskoj, kao ubiranje taksa 1529 god. i dr. Drvo se prerađuje u oblu, tesanu, cijepanu i piljenu građu. Proizvodi se vinogradsko kolje, jarboli, vesla, piljena građa i dr. Tako 1428 god. podiže se u Crikvenici prva pilana (istovremeno kao i u Njemačkoj, a 10O godina prije nego u Skandinaviji 1530, Francuskoj 1555 i Holandiji 1592). U Lokvama izgleda podiže se 1685 god. kružna pila. U to vrijeme šumarije Novi Vinodolski i ing. Vlado Skorup iz šumarije Krasno. U nadzorni odbor su birani: ing. Smiljko Požarić iz DIP-a Novi Vinodolski, tehn. Joso Granić iz šumarije Jablanac i ing. Jose Vukelić iz DIP-a Senj, a u sud časti ing. Josip Župan iz Šumskog gospodarstva Senj, tehn. Antun Bendak iz DIP-a Novi Vinodolski i ing. Drago Tomičić iz DIP-a Senj. Ing. Vilim Hibler Dalmacija je u pogledu šuma devastirana, a Vinodolska župa je sa još praktično netaknutim šumama. Nakon pada Zrinjskih i Frankopana (1671 g.) u XVII, te u XVIII stoljeću šume vinodolske župe potpadaju pod Austrijsku komoru. Tada je vladajući ekonomski sistem t. zv. merkantilizam. Suma se eksploatira za izvoz preko kvarnerskih luka. Uvodi se t. zv. Šumski red Tršćanske komercijalne Intendance za bakarski dominicij 1676 god. Ovaj red je sa svojim glavnim odredbama vrijedio gotovo do danas. Njegove glavne smjernice su slijedeće: 1. Šuma je svojina ne samo sadašnjeg, nego i budućeg pokoljenja. 3. Pod šumske površino potpadaju sve koje nisu za unosnije kulture. 4. Uzgoj šuma treba orijentirati obzirom na tržišnu vrijednost. 5. Ukazuje se potreba organizacije šumarske službe. U prvoj četvrti XIX stoljeća nastaju velike društvene i političke promjene. To je doba francuskih ratova i velikih ekonomskih potresa. Država, trgovci i narod nerazumno tamane šume. Autor smatra da i austrijska vladavina i Francuzi su, kao i narod u to doba najviše uništili šumskog fonda. Tada su i nastale i goleti u ovom području. Dr Kovačević Josip Poljoprivredni fakultet Zagreb PRILOG POVIJESTI TEORIJA POSTANKA TIPIČNO MEDITERANSKOG TLA CRLJENICE (TERRA ROSSA) Melioracije našeg Krša bezuvjetno predstavljaju jedan od najsloženijih naših problema, a rješavali su ga, odnosno |