DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 65 <-- 65 --> PDF |
rješavaju i rješavati će ga uglavnom naši naučni radnici i stručnjaci. Problem je kompleksan, te predstavlja polje naučnostručnog rada za biologe, tehničare, agronome, šumare, ekonomiste itd. Povijest raznih prijedloga o melioracijama našega Krša je vrlo opsežna. Prvi prijedlozi potječu još iz zadnje četvrti XVIII stoljeća, zadnjih decenija mletačke okupacije Istre i Dalmacije. Venecija je pri kraju svoga opstanka pod utjecajima fiziokratske škole počela nešto malo misliti i na okupirane slavenske teorije. Ovaj rad u nešto širem i uspješnijem obliku nastavlja se za bivše Austrije i bivše Jugoslavije. Za navedeni period prikupilo se dosta dragocjenih iskustava, sa kojima se mi i služimo. Bilo je u prošlosti uspjeha i neuspjeha. Generalna ocjena teoretskog i praktičnog rada sa melioracijama Krša u prošlosti je ta, da je rad nosio biljeg diskontinuiteta, radio se je neplanski, a tuđinski i bivši nenarodni režimi nisu bili naročito, odnosno često i nikako zainteresirani. Nakon oslobođenja, odnosno završetka rata narodna vlast pristupa planski na širokoj o snovi organizaciji naučno-istraživačke mreže za proučavanje područja našega Krša, kao i planskoj provedbi u granicama mogućnosti melioracije Krša. Novo je: plan, kontinuitet i zainteresiranost države, što garantira i uspjeh. Za područje našega Krša, a naročito za litoralni dio su karakteristična tla t. zv. crljenice odnosno crvenice (Terrae rossae). Prave crljenice nalazimo u uskom litoralnom pojasu našega Jadrana, dok su kontinentalne u većoj ili manjoj mjeri degradirane. Malo se može naći u poljoprivredi problema, o kojima se tako mnogo i suprotno pisalo i raspravljalo kao o postanku (genezi) crljenica. Problem je više ili manje riješen. Na njemu je radila mogli bi reći cijela plejada naučnih radnika. Vidno mjesto, a i mnogo su pridonijeli razjašnjenju geneze crljenica, naši domaći naučni radnici (Kišpatić, Kramer, Tucan, Gračanin). Po prof. Tucanu je crljenica (Terra rossa) nerastvorivi ostatak rastvorbe kraških vapnenaca i dolomita. Ovaj nerastvorivi dio iznosi 0.5´:l/o, a indentičan je uglavnom sa boksitom. Teorija geneze crljenica prof. Tucana je u naučnom svijetu možemo reći gotovo općenito prihvaćena. No svaka teorija ima svoje preteče, tako i naprijed navedena. U drugoj polovini VIII stoljeća napisao je Francuz, u službi austrijskog dvora Balthasar Hacquet, dva naučna djela i to: 1. Oryctographia Carniolica oder physikalische Erdbeschreibung des Herzogthums Krain, Istrien und zum Theil benachbarten Länder (Opis Kranjske ili fizikalni o- pis zemalja Vojvodstva Kranjske, Istredijelova susjednih zemalja) Leipzig, 1778— 1789 u 4 sveska i 2. Physikalisch-politische Reise aus den Jiinarischen durch die Julischen, Carnischen, Rhäthischen in die Norischen Alpen im 1781 und 1783 unternommen (Fizikalno- političko putovanje iz Dinarskih aipi kroz Julijske, Koruške, Retijske u Noričke Alpe u godinama 1871 i 783 izvedeno) Leipzig, 1785 u 4 poglavlja. Ovim opsežnim radom je Hacquet u stvari postao osnivač nauke o Krasu. Evo što Hire u »Prirodnom zemljopisu Hrvatske« — Zagreb, 1905 god. veli za Hacqueta: »Hacquet nam je u ovom djelu ostavio opis Krasa, u kojem je današnja znanost našla svoj temelj za proučavanje kraških pojava«. Hire dalje veli: Da se Hacquetovo mnijenje važilo, ne bi se bila valjda porodila ona učena prepirka o postanku terrae rossae kraških predjela, koja je cijele knjige napunila, a tek u naše doba učenjake dovela do zaključka, koje je Hacquet već prije sto godina iznio.« Hacquet u »Physikalisch-politische Reise . . .« Kras opisuje ukratko ovim riječima, da gole glavice sastavljaju sve gorje, koje izgleda kao okamenjeno more gledano s visine. Gorski vijenci obrubljuju zatvorene doline, iz kojih je tu i tamo pro- krčila put koja znatnija tekućica. Prema moru teren se stepenasto spušta. Jedri vapnenac sive boje, kad se rastroši ostavlja crvenu ilovaču ispremiješanu željeznim bobicama. O raspadanju vapnenca, odnosno dolomita Hacquet doslovno veli: »Der Bestand war ziemlich fest, und gleichtönig, Tako govori o poljoprivredi, o državnoj administraciji, flori, fauni itd. Ovaj članak smo sastavili, da bi skrenuli pažnju našim stručnjacima, koji rade na raznim problemima Krša, da uzmu u obzir i Hacquetove publikacije, koje su i danas na zavidnoj znanstvenoj i stručnoj visini. |