DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 66 <-- 66 --> PDF |
cj´tcana äicucna litecatuca Dr Keresztesi Bela: AKÄCTERMESZTES MAGYARORSZAGON (Uzgoj bagrema u Mađarskoj). Ta monografija ima format od 25 x 17 cm, 633 stranica teksta, 10 stranica popisa literature, 6 stranica opisa tabela i 2 kazala na 12 stranica. Osim toga u tekstu je doneseno 200 tabela i 273 crteža, fotografija, nacrta i grafikona. Ovaj rad je skupno djelo 14 autora, a redaktor je dr Bela Keresztesi. Izdala ga je Mađarska akademija nauka: Akaaemia kiadć, Budapest 1965. Monografija sadrži uvod i 17 poglavlja. 1. Doba masovnog rasprostranjenja bagrema u Mađarskoj (E. Sali). Masovno rasprostranjenje bagrema u toj zemlji datira prema Saliu između 1865 i 1885. godine kada je zasađeno oko 52— 58.000 ha. Od 1885—1895. godine zasađeno je još oko 46—49.000 ha bagremom. Značajna pošumljivanja bagremom u XX vijeku bila su tridesetih godina kada se tom vrstom zasadilo godišnje prosječno 2— 3.000 ha. 2 Položaj i razvoj uzgoja bagrema (B. Keresztesi). Od ukupne površine šuma u Mađarskoj (1.272.473 ha) 15,87o otpada na šume bagrema. Kroz zadnjih stotinu godina bio je bagrem glavna vrsta pri pošumljivanjima Mađarske nizine. Keresztesi prikazuje važnost bagrema za pošumljivanje nekih terena u Mađarskoj gdje ta vrsta znatno nadmašuje u proizvodnji drvne mase neke brzorastuće četinjače i listače. I pored toga autor najviše raspravlja o uzgoju bagrema. Problem je u poznavanju tla pogodnog za uzgoj te vrste. Dobri bagremici nalaze se na dobrim pijescima te u južnim i jugozapadnim dijelovima te zemlje na dobrim šumskim tlima. Slabiji bagremici dolaze na slabom pjeskovitom tlu i u brdskim predjelima. Autor prikazuje i plan kako će se slabije bagremove kulture zamijeniti drugim vrstama ili pak iz niskih šuma pretvoriti u visoke šume. U budućnosti bi trebala biti pod bagremom odgovarajuća površina od 12´7o s time da šume bagrema prijeđu iz III stojbinskog razreda u II. 3. Denđrološki opis bagrema (B. Keresztesi). Autor je donio opis roda Robinia kao i pojedinih vrsta prema Rehderu. Posebno je opisao Robinia pseudoacacia L. Osim prikaza rasprostranjenja te vrste u SAD donosi i detaljni prikaz rasprostranjenja u Mađarskoj. Pored toga opisano je rasprostranjenje spomenute vrste u SSSR, Njemačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Francuskoj. Šteta je da kod toga opisa nisu doneseni podaci i za druge evropske zemlje jer bismo na taj način dobili cjelovitiju sliku o rasprostranjeni u bagrema u Evropi. Nakon toga autor prikazuje rezultate svojih istraživanja o korjenovu sistemu i visinskom prirastu. Za regeneraciju i podizanje šuma autor postavlja 16 stojbinskih tipova tala koji su povezani s bagremom. Keresztesi opisuje pored većeg broja formi i tri stanišne rase koje je utvrdio u Mađarskoj, a koje su važne s uzgojnog stajališta. 4. Oplemenjivanje bagrema (F. Kopgcky). Dosadašnja zapažanja potvrdila su da se faktori koji negativno utječu na uzgoj te vrste mogu odstraniti pomoću oplemenjivanja. Umjetnom hibridizacijom matičnih stabala dobilo se potomstvo koje ima kraću vegetacionu periodu te tako manje strada od mraza i manje naginje rašljanju. Takvi individui su praviji, imaju manje bodlje, cvatnja počinje kasnije iii traje dulje te pritom proizvode više nektara s većim sadržajem šećera. U tom poglavlju Kopecky je opisao i historijat oplemenjivanja bagrema, njegovu citologiju, biologiju cvatnje, rast i ritam rasta, izbor plus stabala, testiranje plus stabala putem nasada klonova i potomstva, sjemenske plantaže, tehniku križanja,, oplemenjivanje putem križanja i oplemenjivanje pomoću poliploidije. 5. Stanišni zahtjevi bagrema (Z. Järö). Prikazana su istraživanja mjerenja vlage u tlu za vrijeme vegetacije, kod raziićnih tipova šuma te je utvrđeno da bagrem dublje isušuje tlo od cera. Ustanovljena je donja granica sadržaja vode u tlu koja je potrebna za normalni život bagremovih biljaka. Rezultate dobivene za bagrem Järö uspoređuje s rezultatima koji su se |