DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 67 <-- 67 --> PDF |
dobili za druge vrste listopadnog drveća. Autor nadalje donosi podatke o sadržaju dušika, fosfora i kalija u listu tokom vegetacije. Dati su podaci i o sadržaju dušika, fosfora i kalija u biljkama tokom prve godine života. Järö opisuje i stvaranje organske materije iz otpalog bagremova lišća te ishranu bagremovih biljaka organskom materijom. Prikazana su i istraživanja dužine vegetacijske periode bagrema u Mađarskoj te razni tipovi tala koji su podesni za uzgoj bagrema. 6. Staništa bagremika na pijescima (I. Babos). Od ukupne površine pod bagremom otpada 47:,/o na 6 pjeskovitih područja gdje se uzgaja bagrem. Zbog toga je razumljivo da je posvećena velika pažnja istraživanju stanišnih prilika pod kojima može ili već uspijeva bagrem. Autor pomoću prikaza biljnih zajednica na pijescima ukratko donosi i važne podatke o mogućnostima uzgoja bagrema na tim terenima. Prihvaća koncepcije Soć-a (1957) o biljnim zajednicama pjeskovitih terena. Nakon toga raspravlja o problemu uzgoja bagrema s drugim vrstama drveća. Opisuje tri glavna tipa bagremika na pijescima. Zatim prikazuje kako okolina, režim vode i tip tla utječu na rast bagremika te što treba poduzeti u pojedinim slučajevima kod podizanja novih nasada. Sva ta pitanja vrlo su detaljno i opširno razrađena. 7. Rizosfera bagrema (P. Gyurkö). Autor opisuje gdje se na površini korijena i oko njega stvara rizosfera s mikroflorom. Najveći biioj mikroorganizama (cea 400.000 mm2) pojavljuje se na samoj površini korijena. Korijen irna naime, selektivnu sposobnost prema mikroorganizmima koji se pojavljuju u tlu. 8. Rhizobium bakterije (E. Manninger). Autor opisuje Rhizobium bakterije koje se pojavljuju u kvržicama na korjenovu sistemu bagrema, a poznate su u starijoj stručnoj literaturi pod imenom Bacillus radiciola. Pored opisa pojedinih kolonija i sojeva autor je prikazao i način korišćenja tih bakterija u rasadnicima. 9. Proizvodnja sjemena i biljaka (J. Fuisz). Opisane su glavne morfološke i anatomske karakteristike bagremova sjemena, zatim razvoj i zrioba sjemena te klijavost, čistoća i upotrebljivost. Prikazani su i načini priprema sjemena za sjetvu, sakupljanje i spremanje sjemena. Data su i upustva koja vrijede u Mađarskoj o ispitivanju klijavosti, čistoće i zdravstvenog stanja bagremova sjemena. Autor nadalje opisuje način proizvodnje biljaka u rasadniku i to od pripreme tla do vađenja biljaka. 10. Sjemenske baze bagrema (I. Babos). Budući da se kod uzgoja bagremika kao i mješovitih kultura s bagremom prelazi na što intenzivniji način uzgoja, to se sve više napušta uzgoj bagremovih panjača. Razumljivo je da se s time pojavljuje i pitanje proizvodnje i sakupljanja bagremova sjemena. Prema autoru u Mađarskoj je za proizvodnju sjemena potrebno izdvojiti l,6i:´/o od ukupne površine bagremika. Babos opisuje način izbora sjemenskih baza. Tabelarno su prikazani podaci o pojedinim sjemenskim bazama. Osim toga doneseni su podaci o rajoniranju areala za proizvodnju sjemena bagrema u Mađarskoj. 11. Obnova bagremovih šuma (B. Keresztesi). Autor opisuje kako treba vršiti obnovu bagremovih šuma u pojedinim područjima. Za takve radove ne mogu se postaviti gotove šablone. U svježim brdskim predjlima najbolji su rezultati postignuti pomoću izdanaka, nastalih iz tankog korijenja i sadnjom sadnica. Kod obnove tih šuma problem predstavljaju različite vrste prizemnog rašća koje može zagušiti bagremove biljke. Keresztesi opisuje tehniku rada u takvim slučajevima. Na pijescima u Kisalföldu postigli su se zadovoljavajući rezultati tjeranjem izdanaka iz tankoga i debelog korijenja. Izdanke iz panja slomio je tokom ljetnih mjeseci vjetar. Kod obnove bagremika na pijescima odlučujući faktor je podzemna voda. Autor preporučuje u obnovljenim bagremicima i podsadnju s jednom drugom vrstom drveća kao npr. s crvenim hrastom. Podizanje bagremika svrsishodno je i u vidu šumskih zaštitnih pojaseva. Na taj se način poboljšava mikroklima okoliša. Autor opisuje kako treba takve pojase podizati i kako oni utječu na druge vrste šumskog drveća. 12. Agrotehnika kod podizanja i obnove bagremovih šuma (J. Lesznyak). Prema istraživanjima Lesznyäka kod pripreme zemljišta vrlo dobre rezultate dalo je duboko rigolanje. Prednosti toga su konzerviranje sadržaja humusa u tlu, poboljšanje sadržaja vode, oslobađanje od korova, omogućivanje što ranijeg formiranja sklopa, smanjenje postotka naknadnog popunjavanja na minimum. Autor dalje govori o popravljanju tla pomoću zelene i umjetne gnojidbe. Opisuje način sadnje. Preporučuje kvadratičnu sadnju te |