DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 68     <-- 68 -->        PDF

upotrebu mehanizacije kod njege bagremika.


13. Upotreba kemikalija kod podizanja,
obnove i njege bagremika (Ö. Vlaszaty).
I pored toga što je bagrem jedna od najvrednijih
listopadnih vrsta koje tvore šume
u Mađarskoj, treba ga nakon nekoliko
oplodnji izdanačke šume istrijebiti na takvim
mjestima. To zadaje mnogo problema,
pa je razumljivo da se i tome posvećuje
odgovarajuća pažnja kako bi se što
lakše došlo do rezultata. U tu svrhu autor
preporučuje preparat TORMON-100. Opisuje
kako se primjenjuje i kako djeluje.
Osim preparata opisuje upotrebu simazina,
downpona i još nekih drugih sredstava.


14. Uloga bagrema kod podizanja nasada
(Gy. Fekete).
Bagrem se u Mađarskoj uzgaja ne samo
u šumskim kulturama nego i u drvoredima,
na pašnjacima, okućnicama, uz pruge
i na mnogim drugim mjestima. Autor opisuje
važnost i značenje takvog načina uzgoja.


15. Njega bagremika (L. Bakkay).
U ovom poglavlju opisane su metode
njege koje su specifične za bagrem. Uslijed
relativno lake mogućnosti djelovanja
na formiranje krošnje moguće je tim putem
povećati i visinski prirast. S obzirom
da u kulturama bagrema postoje velike
razlike u brzini rasta pojedinih individua,
vrlo je važno da se kod proreda na to obrati
pažnja. Autor nadalje donosi podatke
o razmaku i broju stabala na jedinici
površine za različne starosti bagremika.


16. Bolesti i štetnici bagrema te metode
zaštite (Z. Igmändy).
Od abiotskih faktora najveće štete uzrokuje
mraz. Opisan je i način zaštite od abiotskih
šteta. Od štetnika najopasniji je
Lecanium corni koji se pojavljuje kao sekundarni
uzročnik oštećenja bagremika.
Gljivična oboljenj anajčešće uzrokuju Fomes
fraxineus, Grifola sulphurea i phellinus
robustus. Kod bagrema kao i kod nekih
drugih vrsta -drveća dešava se da pojedinačna
stabla ili grupe stabala naglo
ugibaju. Uzroci, koji su kompleksnog karaktera
još nisu dobro poznati. Autor opisuje
i štetnike, i bolesti koje se pojavljuju
na sjemenu, u rasadnicima kao i trupcima
te piljenoj građi.


17. Industrijska upotrebljivost bagrema
(A. Benedek).
U ovom poglavlju opisana su fizička
svojstva, trajnost, obradivost, upotreba, izrada
te sortimenti koji se mogu dobiti od
bagrema.


Iz toga kratkog prikaza vidljivo je da
je navedeno djelo obuhvatilo sve naučne
discipline koje zadiru u probleme uzgoja
bagrema. Materija je vrlo jasno tretirana
i naučno fundirana. Rezultati postignuti u
uzgoju bagrema u Mađarskoj su na zavidnoj
visini što potvrđuje i ova monografija.
Budući da se bagrem uzgaja i kod nas u
različnim vidovima, smatramo da će ova
knjiga vrlo dobro poslužiti i našim stručnjacima
pa je zbog toga toplo preporučujemo
našoj stručnoj javnosti.


Prof. dr. Mirko Vidaković


W. Knigge — Schultz: TEMELJI
ISKORIŠĆIVANJA SUMA (Grundriss der
Forstbenutzung), Izd. P. Parey, Hamburg
— Berlin, 1966. str. 584, si. 208, tab. 44.
Nakon 14. izdanja Gayer-Fabriciusovog
Iskorišćivanja šuma, koje je izašlo 1949,
ovo je prva knjiga iz ovog područja izdana
u Zapadnoj Njemačkoj. Knjiga je namijenjena
studentima šumarstva, šumarima u
praksi a također i stručnjacima za preradu
drva. Ona obrađuje kompletno iskorišćivanje
šuma u širem smislu tj. počevši od
poznavanja drveta i njegovih svojstava pa
sve do upotrebe drva i sporednih proizvoda
šuma.


Autori knjige su prof, dr W. Knigge —
red. profesor i direktor Instituta za iskorišćivanje
šuma Univerziteta Göttingen te
dr H. Schultz, docent istog univerziteta.


Knjiga je podijeljena na 10 poglavlja u
kojima je obrađeno slijedeće:


0. Uvod (str. 21—22). Prikazuje položaj
iskorišćivanja šuma unutar šumarstva.
1. Šuma i njeno korišćenje (str. 23—40).
Daje općenito podatke o šumarstvu i iskorišćivanju
šuma u svijetu te posebno u
Njemačkoj.
2. Stablo i njegovo drvo (str. 41—59).
Prikazuje formu stabla te podjelu debla
na njegove dijelove.
3. Svojstva drva (str. 60—170). Prikazuje
kemijski sastav i anatomsku građu drva te
fizička i mehanička svojstva drva.
4. Karakteristike drva kao sirovine (str.
171—237). Obrađuje greške drva, poznavanje
svojstva i primjenu važnijih srednjoevropskih
vrsta drva, varijabilitet svojstava
drva i utjecaj šumsko-gospodarskih
mjera na svojstva drva.
5. Izrada drva (str. 238—352). Obrađuje
sve ono što mi obuhvaćamo pod pojmom
eksploatacije glavnih šumskih proizvoda.
Ovdje su obrađeni šumski alat (sjekire i
pile kao i pomoćni alat), tehnika sječeizrade, sortiranje i premjer oblovine, prodaja
oblovine, uskladištenje i transport oblovine.