DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 68 <-- 68 --> PDF |
upotrebu mehanizacije kod njege bagremika. 13. Upotreba kemikalija kod podizanja, obnove i njege bagremika (Ö. Vlaszaty). I pored toga što je bagrem jedna od najvrednijih listopadnih vrsta koje tvore šume u Mađarskoj, treba ga nakon nekoliko oplodnji izdanačke šume istrijebiti na takvim mjestima. To zadaje mnogo problema, pa je razumljivo da se i tome posvećuje odgovarajuća pažnja kako bi se što lakše došlo do rezultata. U tu svrhu autor preporučuje preparat TORMON-100. Opisuje kako se primjenjuje i kako djeluje. Osim preparata opisuje upotrebu simazina, downpona i još nekih drugih sredstava. 14. Uloga bagrema kod podizanja nasada (Gy. Fekete). Bagrem se u Mađarskoj uzgaja ne samo u šumskim kulturama nego i u drvoredima, na pašnjacima, okućnicama, uz pruge i na mnogim drugim mjestima. Autor opisuje važnost i značenje takvog načina uzgoja. 15. Njega bagremika (L. Bakkay). U ovom poglavlju opisane su metode njege koje su specifične za bagrem. Uslijed relativno lake mogućnosti djelovanja na formiranje krošnje moguće je tim putem povećati i visinski prirast. S obzirom da u kulturama bagrema postoje velike razlike u brzini rasta pojedinih individua, vrlo je važno da se kod proreda na to obrati pažnja. Autor nadalje donosi podatke o razmaku i broju stabala na jedinici površine za različne starosti bagremika. 16. Bolesti i štetnici bagrema te metode zaštite (Z. Igmändy). Od abiotskih faktora najveće štete uzrokuje mraz. Opisan je i način zaštite od abiotskih šteta. Od štetnika najopasniji je Lecanium corni koji se pojavljuje kao sekundarni uzročnik oštećenja bagremika. Gljivična oboljenj anajčešće uzrokuju Fomes fraxineus, Grifola sulphurea i phellinus robustus. Kod bagrema kao i kod nekih drugih vrsta -drveća dešava se da pojedinačna stabla ili grupe stabala naglo ugibaju. Uzroci, koji su kompleksnog karaktera još nisu dobro poznati. Autor opisuje i štetnike, i bolesti koje se pojavljuju na sjemenu, u rasadnicima kao i trupcima te piljenoj građi. 17. Industrijska upotrebljivost bagrema (A. Benedek). U ovom poglavlju opisana su fizička svojstva, trajnost, obradivost, upotreba, izrada te sortimenti koji se mogu dobiti od bagrema. Iz toga kratkog prikaza vidljivo je da je navedeno djelo obuhvatilo sve naučne discipline koje zadiru u probleme uzgoja bagrema. Materija je vrlo jasno tretirana i naučno fundirana. Rezultati postignuti u uzgoju bagrema u Mađarskoj su na zavidnoj visini što potvrđuje i ova monografija. Budući da se bagrem uzgaja i kod nas u različnim vidovima, smatramo da će ova knjiga vrlo dobro poslužiti i našim stručnjacima pa je zbog toga toplo preporučujemo našoj stručnoj javnosti. Prof. dr. Mirko Vidaković W. Knigge — Schultz: TEMELJI ISKORIŠĆIVANJA SUMA (Grundriss der Forstbenutzung), Izd. P. Parey, Hamburg — Berlin, 1966. str. 584, si. 208, tab. 44. Nakon 14. izdanja Gayer-Fabriciusovog Iskorišćivanja šuma, koje je izašlo 1949, ovo je prva knjiga iz ovog područja izdana u Zapadnoj Njemačkoj. Knjiga je namijenjena studentima šumarstva, šumarima u praksi a također i stručnjacima za preradu drva. Ona obrađuje kompletno iskorišćivanje šuma u širem smislu tj. počevši od poznavanja drveta i njegovih svojstava pa sve do upotrebe drva i sporednih proizvoda šuma. Autori knjige su prof, dr W. Knigge — red. profesor i direktor Instituta za iskorišćivanje šuma Univerziteta Göttingen te dr H. Schultz, docent istog univerziteta. Knjiga je podijeljena na 10 poglavlja u kojima je obrađeno slijedeće: 0. Uvod (str. 21—22). Prikazuje položaj iskorišćivanja šuma unutar šumarstva. 1. Šuma i njeno korišćenje (str. 23—40). Daje općenito podatke o šumarstvu i iskorišćivanju šuma u svijetu te posebno u Njemačkoj. 2. Stablo i njegovo drvo (str. 41—59). Prikazuje formu stabla te podjelu debla na njegove dijelove. 3. Svojstva drva (str. 60—170). Prikazuje kemijski sastav i anatomsku građu drva te fizička i mehanička svojstva drva. 4. Karakteristike drva kao sirovine (str. 171—237). Obrađuje greške drva, poznavanje svojstva i primjenu važnijih srednjoevropskih vrsta drva, varijabilitet svojstava drva i utjecaj šumsko-gospodarskih mjera na svojstva drva. 5. Izrada drva (str. 238—352). Obrađuje sve ono što mi obuhvaćamo pod pojmom eksploatacije glavnih šumskih proizvoda. Ovdje su obrađeni šumski alat (sjekire i pile kao i pomoćni alat), tehnika sječeizrade, sortiranje i premjer oblovine, prodaja oblovine, uskladištenje i transport oblovine. |