DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 69 <-- 69 --> PDF |
6. Upotreba drva (str. 353—501) U ovom poglavlju prikazuje čuvanje, sušenje i zaštitu drva, upotrebu drva u oblom ili u malo obrađenom stanju, obradu, vezove i preradu drva, preradu drva u drvne proizvode .upotrebu obrađenog drva i drvnih proizvoda, upotrebu drva uz razgrađivani a njegove građe i upotrebu drvnih otpadaka. 7. Stanje i izgledi upotrebe drva (str. 502—518). Prikazuje stanje potrošnje drva, uzroke relativnog opadanja potrošnje drva, mogućnosti uplivisanja na potrošnju i upotrebu drva i ispitivanje šumsko-proizvodnih planova. 8. Sporedni šumski proizvodi (str. 519— 538). Obrađeni su: dobivanje smole, korišćenje kore, košaračka vrba, novogodišnja drvca i ukrasno granje, trava i stelja, ljekovito bilje, šumski plodovi i gljive, treset, kamen i zemlja te ostali sporedni proizvodi. 9. Druge koristi od šume (str. 539—551). U ovom poglavlju prikazano je značenje šume u životu ljudi te njeno djelovanje, koje se ne da novčano izraziti kroz vrijednost proizvoda. Prikazano je djelovanje šume na kulturu tla, njeno djelovanje na zdravlje ljudi i mjere za plansko korišćenje blagotvornih utjecaja šume. Kao što smo već u početku rekli knjiga obrađuje cjelokupno iskorišćivanje šuma. Obzirom na to ne upušta se duboko u problematiku tehnike eksploatacije iako je ona u kratko ipak koncizno prikazana. Prilikom izrade knjige autori su se koristili ogromnom literaturom koja se bavi pojedinim problemima iz široke djelatnosti iskorišćivanja šuma. R. Benić H. Holstener-Jorgensen: GODNINGSFORSOG I EN KULTUR MED KODGRAN OG JAPANSK LAERK PA KLOSTERHEDEN. (Pokus gnojidbe u kulturi smrće i japanskog ariša u Klosterheden- u). Forstlige Forsogsvaesen i Danmark, XXVIII. H. 2., 1963. Autor iznosi vlastite rezultate gnojidbenih pokusa koje je vršio na vrištinskim podzolima zapadnog Jutlanda u Danskoj. Pokusi su obavljeni u plantažnim nasadima smrče (Picea excelsa Lk., Rodgran, Norway Spruce) i japanskog ariša (Larix leptolepis Gord., Japansk Laerk, Japanese Larch) u šumskom predjelu Klosterheden. Pokusi su izvođeni tri godine t. j . u I960., 1961. i 1962. godini. Biljke smrče sađene su najvećim dijelom u jesen 1956 godine kao 2/1. U proljeće 1957 godine sađen je manji broj bilja ka ariša, također 2/1 u potpuno obrađeno tlo. Količine upotrebljenog gnojiva po hektaru iznosile su: kalija (K) 300 kg 50:,/o KCl, fosfora (P) 1000 kg u obliku superfosfata i dušika (N) 600 kg Ca (NOs>2. Rezultati su pokazali da postoji uglavnom znatna razlika u pogledu odnosa ovih biljnih vrsta prema upotrebljenim gnojivima. Smrča reagira pozitivno kod dodavanja fosfora ili dušika, a također i kod kombinacije ovih gnojiva. Japanski ariš reagira primarno na fosforno gnojivo (prema pokusima iz 1961 i 1962 godine), a dušik, čini se, nema efekta izuzev u smjesi s fosfornim gnojivom. Podaci različitih kombinacija gnojidbe i rezultati istraživanja obrađeni su i dokumentirani na savremen način. Pored toga što doprinose rješavanju problema hranjivih sastojaka za vrištinska tla Danske, mogu biti od velike koristi i kod preduzimanja načina gnojidbe, izbora vrste i kombiniranja gnojiva, t. j . općenito kod primjene gnojiva i za neka područja vriština u našoj zemlji. Ing. Mirjana Kalinić ŠUMARSTVO RUMUNJSKE Rumunjska je zemlja alpskih livada i suhih ravnica. To su kontrasti koji određuju klimu, stvaranje tla, floru i faunu zemlje. Iza nafte i poljoprivredne proizvodnje, šuma zauzima treće mjesto u narodnoj ekonomici Republike. Ukupna je površina šumskog fonda (prema stanju 1. siječnja 1965. g.) 6387 hiljada ha ili oko 20;,/o površine SRR. Šumom je pokriveno 5834 hiljade ha. Šume su razdijeljene u dvije grupe: zaštitnef 14,28l!l/o) i proizvodno-zaštitne (85,72P/o). Visokih šuma ima 5040 hiljada ha, niskih 692 hilj. ha, a vrbovih, topolika i jošika po riječnim obalama ima ukupno 102 hilj. ha. Crnogorične šume, hrastici i druge šume bjelogoričnih vrsta tvrdog drva pretežno su mladici do 60 godina starosti. Izuzetak su samo dozrele i prezrele bukove sastojine. Takvo stanje tumači se masovnim nesistematskim sječama nekadašnjih kapitalističkih poduzeća. Srednji obrast iznosi 0,7. Srednji godišnji prirast u doba zrelosti — 3,6 kub. m po hektaru. Nakon nacionalizacije šuma (1948. g.) počelo se uređivanjem šuma i 1955. g. bilo je uređeno preko 6 mil. ha. Rumunjska spada među rijetke zemlje u svijetu u kojima se završilo uređivanje svih šuma. 1956. g. razrađen je perspektivni desetogodišnji plan o pošumljenju golih površina i degradiranih sastojina, a također i 331 |