DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 69 <-- 69 --> PDF |
6. Upotreba drva (str. 353—501) U ovom poglavlju prikazuje čuvanje, sušenje i zaštitu drva, upotrebu drva u oblom ili u malo obrađenom stanju, obradu, vezove i preradu drva, preradu drva u drvne proizvode .upotrebu obrađenog drva i drvnih proizvoda, upotrebu drva uz razgrađivani a njegove građe i upotrebu drvnih otpadaka. 7. Stanje i izgledi upotrebe drva (str. 502—518). Prikazuje stanje potrošnje drva, uzroke relativnog opadanja potrošnje drva, mogućnosti uplivisanja na potrošnju i upotrebu drva i ispitivanje šumsko-proizvodnih planova. 8. Sporedni šumski proizvodi (str. 519— 538). Obrađeni su: dobivanje smole, korišćenje kore, košaračka vrba, novogodišnja drvca i ukrasno granje, trava i stelja, ljekovito bilje, šumski plodovi i gljive, treset, kamen i zemlja te ostali sporedni proizvodi. 9. Druge koristi od šume (str. 539—551). U ovom poglavlju prikazano je značenje šume u životu ljudi te njeno djelovanje, koje se ne da novčano izraziti kroz vrijednost proizvoda. Prikazano je djelovanje šume na kulturu tla, njeno djelovanje na zdravlje ljudi i mjere za plansko korišćenje blagotvornih utjecaja šume. Kao što smo već u početku rekli knjiga obrađuje cjelokupno iskorišćivanje šuma. Obzirom na to ne upušta se duboko u problematiku tehnike eksploatacije iako je ona u kratko ipak koncizno prikazana. Prilikom izrade knjige autori su se koristili ogromnom literaturom koja se bavi pojedinim problemima iz široke djelatnosti iskorišćivanja šuma. R. Benić H. Holstener-Jorgensen: GODNINGSFORSOG I EN KULTUR MED KODGRAN OG JAPANSK LAERK PA KLOSTERHEDEN. (Pokus gnojidbe u kulturi smrće i japanskog ariša u Klosterheden- u). Forstlige Forsogsvaesen i Danmark, XXVIII. H. 2., 1963. Autor iznosi vlastite rezultate gnojidbenih pokusa koje je vršio na vrištinskim podzolima zapadnog Jutlanda u Danskoj. Pokusi su obavljeni u plantažnim nasadima smrče (Picea excelsa Lk., Rodgran, Norway Spruce) i japanskog ariša (Larix leptolepis Gord., Japansk Laerk, Japanese Larch) u šumskom predjelu Klosterheden. Pokusi su izvođeni tri godine t. j . u I960., 1961. i 1962. godini. Biljke smrče sađene su najvećim dijelom u jesen 1956 godine kao 2/1. U proljeće 1957 godine sađen je manji broj bilja ka ariša, također 2/1 u potpuno obrađeno tlo. Količine upotrebljenog gnojiva po hektaru iznosile su: kalija (K) 300 kg 50:,/o KCl, fosfora (P) 1000 kg u obliku superfosfata i dušika (N) 600 kg Ca (NOs>2. Rezultati su pokazali da postoji uglavnom znatna razlika u pogledu odnosa ovih biljnih vrsta prema upotrebljenim gnojivima. Smrča reagira pozitivno kod dodavanja fosfora ili dušika, a također i kod kombinacije ovih gnojiva. Japanski ariš reagira primarno na fosforno gnojivo (prema pokusima iz 1961 i 1962 godine), a dušik, čini se, nema efekta izuzev u smjesi s fosfornim gnojivom. Podaci različitih kombinacija gnojidbe i rezultati istraživanja obrađeni su i dokumentirani na savremen način. Pored toga što doprinose rješavanju problema hranjivih sastojaka za vrištinska tla Danske, mogu biti od velike koristi i kod preduzimanja načina gnojidbe, izbora vrste i kombiniranja gnojiva, t. j . općenito kod primjene gnojiva i za neka područja vriština u našoj zemlji. Ing. Mirjana Kalinić ŠUMARSTVO RUMUNJSKE Rumunjska je zemlja alpskih livada i suhih ravnica. To su kontrasti koji određuju klimu, stvaranje tla, floru i faunu zemlje. Iza nafte i poljoprivredne proizvodnje, šuma zauzima treće mjesto u narodnoj ekonomici Republike. Ukupna je površina šumskog fonda (prema stanju 1. siječnja 1965. g.) 6387 hiljada ha ili oko 20;,/o površine SRR. Šumom je pokriveno 5834 hiljade ha. Šume su razdijeljene u dvije grupe: zaštitnef 14,28l!l/o) i proizvodno-zaštitne (85,72P/o). Visokih šuma ima 5040 hiljada ha, niskih 692 hilj. ha, a vrbovih, topolika i jošika po riječnim obalama ima ukupno 102 hilj. ha. Crnogorične šume, hrastici i druge šume bjelogoričnih vrsta tvrdog drva pretežno su mladici do 60 godina starosti. Izuzetak su samo dozrele i prezrele bukove sastojine. Takvo stanje tumači se masovnim nesistematskim sječama nekadašnjih kapitalističkih poduzeća. Srednji obrast iznosi 0,7. Srednji godišnji prirast u doba zrelosti — 3,6 kub. m po hektaru. Nakon nacionalizacije šuma (1948. g.) počelo se uređivanjem šuma i 1955. g. bilo je uređeno preko 6 mil. ha. Rumunjska spada među rijetke zemlje u svijetu u kojima se završilo uređivanje svih šuma. 1956. g. razrađen je perspektivni desetogodišnji plan o pošumljenju golih površina i degradiranih sastojina, a također i 331 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 70 <-- 70 --> PDF |
melioraciji erodiranih površina i regulaciji gorskih potoka i bujica. Sječe se vrše ovako: za omoriku se predviđa čista sječa, ali sječina ne smije biti veća od 25 ha. Jelici i jelovo-bukove sastojine sijeku se postupnim sječama u 3—4 zahvata, a u čistim bukovim šumama vodi se visoko šum. gospodarenje sa ravnomjerno postupnim sječama u 2—3 zahvata. Čistom se sječom iskorišćavaju samo neke niske šume austrijskog hrasta, koje ne mogu uzrasti do visoke šume. Prorede su se do nacionalizacije obavljale samo u drž. šumama, a i to samo na lakodostupnim mjestima. U privatnim se šumama u pravilu vršile glavne sječe, a te su šume zapremale 3/4 ukupne površine. Sada se prorede provode godišnje na 1501—160 hilj. ha. Ali i ta površina nije dovoljna, jer njezinu povećanju smeta to, što u planinskim šumama ima malo stalnih putova za izvoz prorednog materijala. Posljednjih godina dobiva se 5—6 kub. m tog materijala sa 1 ha. Obnova čistih omorikovih šuma ili mješovitih oimorike s drugim vrstama, ali gdje je omorika zastupana sa najmanje 70i3/o, gdje se siječe golom sječom, vrši se umjetnim putom sadnicama ili sjetvom sjemena omorike u smjesi s javorom, arišom, brijestom i jasenom. Bjelogorične, a i crnogorično- bjelogorične šume obnavljaju se pretežno prirodnim putom. Količinu godišnjih sječina diktiraju potrebe narodnog gospodarstva zemlje. Na osnovici novih smjernica koje određuju iskorišćavanje drvnih resursa zemlje, a žele štedjeti crnogorične šume, izmijenila se i struktura eksploatacije. Tako je na pr. 1951. g. od ukupne drvne mase posječeno 35,5´Vo crnog, drva, a 41,5KVo bukovine. Međutim 1964. g. posječeno je samo 28,5i(l/o crnog, drva, a 44,5B/o bukve. Procenat iskorišćivanja građevnog drva nakon nacionalizacije šuma mnogo se povisio u poređenju sa prošlim (7C»7o u 1964. g. spram 35,31!Vo u 1938. g.). Istovremeno snizili su se otpaci pri izradi i gubici pri transportu (od 11,9%) u 1951. g. na 3,8cVo u 1964. g.). Mehanizacija radova počela je tek 1950. g.. a u 1964. g. bilo je 64,7l:i/o mehan. radova u sječi, 61,l10/» pri izvozu drva, a 41,2% općih radova kod utovara. Na izgradnju putova za izvoz drva polaže se mnogo truda. Tako je prema podacima iz 1964. g. u Rumunjskoj 18.266 km stalnih šum. izvoznih putova, a to je 4 puta više nego u 1950-oj godini. Ovo povišenje odnosi se uglavnom na kamionske ceste, koje zauzimaju po duljini 80l;´/o, a 1951. bilo ih je tek 25»/o. Mnogo se pažnje obraća na povišenje produktivnosti šuma, osobito na račun vrsta brzog rasta. U polojite šume (bijela i krhka vrba, topola crna i bijela) unosi se hibridne topole: P. regenerata, serotina, marilandica, robusta i dr. Za veću proizvodnost bukovih šuma uzima se ariš, pa jela obična i duglasija. Ariš je pokazao najbolje rezultate onda, kad se je unosio u bukove sastojine u malim grupama, nego u velikim kao čiste sastojine. Praksa pokazuje da ariš uspijeva na čitavom arealu bukovih šuma počevši od bukvika u smjesi sa hrastom kitnjakom i svršavajući bukovo-jelovim i bukovo- omorikinim šumama. Tako je u bukovo- jelovim sastojinama starim 55—60 godina ariš postigao promjer od 40 em i visinu od 25 m, a promjer bukve bio je samo 20 cm i visina 20 m. Duglasija se unosi u šumske kulture samo do 700 m n. v. tj. u niži areal bukvika. U starosti od 45 godina njezin je srednji godišnji prirast i do 15 kub. m po ha. Šumski se fond povećava pošumljavanjem degradiranih i neproduktivnih površina. Prvi radovi pošumljavanja pijesaka u južnom dijelu oblasti Krajove počeli su 1852. g., a do 1906. bilo je pošumljeno bijelom akacijom oko 3.000 ha. Šuma bijele akacije ima danas oko 95.000 ha i svrstavaju ih u najproduktivnije. Pošumljavanje erodiranih teritorija počelo je nešto kasnije. Do 1930. g. ti su se radovi obavljali nesistematski i na malim površinama, ali od 1930—1948. g. pošumljeno je oko 80.000 ha, a od 1948—1963. g. preko 110.000 ha. Ipak ima još oko 800.000 ha neproduktivnog tla i gotovo se ne iskorišćuje. Zaštitnih sastojina svih kategorija ima oko 670.000 ha. Radovi na šumskim kulturama prošireni su tek poslije revolucije. Tako je od 1948. do 1964. g. pošumljeno više od 1,276.000 ha ( a 1920. do 1944. samo 334.000 ha). Za četiri godine (1960—1964) pošumljeno je 370.621 ha. Perspektivni plan razvitka narodne privrede od 1980—1975. g. predviđa pošumljenje na 900.000 ha (novih sječa 45"/», nepošumljenih starih 33%> i rekonstrukcija 22a/»). U planinama će i dalje glavnu ulogu u pošumljavanju igrati omorika obična, koju treba da prate ariš sve do gornje granice njezina rasprostranjenja i bukva. 30.000 ha pošumit će se bijelom akacijom, a 50.000 ha zauzet će kanadska topola. I. Mušat, P. L. Nikitin (Les. hoz. 10— 1965). Đ. K. |