DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 70 <-- 70 --> PDF |
melioraciji erodiranih površina i regulaciji gorskih potoka i bujica. Sječe se vrše ovako: za omoriku se predviđa čista sječa, ali sječina ne smije biti veća od 25 ha. Jelici i jelovo-bukove sastojine sijeku se postupnim sječama u 3—4 zahvata, a u čistim bukovim šumama vodi se visoko šum. gospodarenje sa ravnomjerno postupnim sječama u 2—3 zahvata. Čistom se sječom iskorišćavaju samo neke niske šume austrijskog hrasta, koje ne mogu uzrasti do visoke šume. Prorede su se do nacionalizacije obavljale samo u drž. šumama, a i to samo na lakodostupnim mjestima. U privatnim se šumama u pravilu vršile glavne sječe, a te su šume zapremale 3/4 ukupne površine. Sada se prorede provode godišnje na 1501—160 hilj. ha. Ali i ta površina nije dovoljna, jer njezinu povećanju smeta to, što u planinskim šumama ima malo stalnih putova za izvoz prorednog materijala. Posljednjih godina dobiva se 5—6 kub. m tog materijala sa 1 ha. Obnova čistih omorikovih šuma ili mješovitih oimorike s drugim vrstama, ali gdje je omorika zastupana sa najmanje 70i3/o, gdje se siječe golom sječom, vrši se umjetnim putom sadnicama ili sjetvom sjemena omorike u smjesi s javorom, arišom, brijestom i jasenom. Bjelogorične, a i crnogorično- bjelogorične šume obnavljaju se pretežno prirodnim putom. Količinu godišnjih sječina diktiraju potrebe narodnog gospodarstva zemlje. Na osnovici novih smjernica koje određuju iskorišćavanje drvnih resursa zemlje, a žele štedjeti crnogorične šume, izmijenila se i struktura eksploatacije. Tako je na pr. 1951. g. od ukupne drvne mase posječeno 35,5´Vo crnog, drva, a 41,5KVo bukovine. Međutim 1964. g. posječeno je samo 28,5i(l/o crnog, drva, a 44,5B/o bukve. Procenat iskorišćivanja građevnog drva nakon nacionalizacije šuma mnogo se povisio u poređenju sa prošlim (7C»7o u 1964. g. spram 35,31!Vo u 1938. g.). Istovremeno snizili su se otpaci pri izradi i gubici pri transportu (od 11,9%) u 1951. g. na 3,8cVo u 1964. g.). Mehanizacija radova počela je tek 1950. g.. a u 1964. g. bilo je 64,7l:i/o mehan. radova u sječi, 61,l10/» pri izvozu drva, a 41,2% općih radova kod utovara. Na izgradnju putova za izvoz drva polaže se mnogo truda. Tako je prema podacima iz 1964. g. u Rumunjskoj 18.266 km stalnih šum. izvoznih putova, a to je 4 puta više nego u 1950-oj godini. Ovo povišenje odnosi se uglavnom na kamionske ceste, koje zauzimaju po duljini 80l;´/o, a 1951. bilo ih je tek 25»/o. Mnogo se pažnje obraća na povišenje produktivnosti šuma, osobito na račun vrsta brzog rasta. U polojite šume (bijela i krhka vrba, topola crna i bijela) unosi se hibridne topole: P. regenerata, serotina, marilandica, robusta i dr. Za veću proizvodnost bukovih šuma uzima se ariš, pa jela obična i duglasija. Ariš je pokazao najbolje rezultate onda, kad se je unosio u bukove sastojine u malim grupama, nego u velikim kao čiste sastojine. Praksa pokazuje da ariš uspijeva na čitavom arealu bukovih šuma počevši od bukvika u smjesi sa hrastom kitnjakom i svršavajući bukovo-jelovim i bukovo- omorikinim šumama. Tako je u bukovo- jelovim sastojinama starim 55—60 godina ariš postigao promjer od 40 em i visinu od 25 m, a promjer bukve bio je samo 20 cm i visina 20 m. Duglasija se unosi u šumske kulture samo do 700 m n. v. tj. u niži areal bukvika. U starosti od 45 godina njezin je srednji godišnji prirast i do 15 kub. m po ha. Šumski se fond povećava pošumljavanjem degradiranih i neproduktivnih površina. Prvi radovi pošumljavanja pijesaka u južnom dijelu oblasti Krajove počeli su 1852. g., a do 1906. bilo je pošumljeno bijelom akacijom oko 3.000 ha. Šuma bijele akacije ima danas oko 95.000 ha i svrstavaju ih u najproduktivnije. Pošumljavanje erodiranih teritorija počelo je nešto kasnije. Do 1930. g. ti su se radovi obavljali nesistematski i na malim površinama, ali od 1930—1948. g. pošumljeno je oko 80.000 ha, a od 1948—1963. g. preko 110.000 ha. Ipak ima još oko 800.000 ha neproduktivnog tla i gotovo se ne iskorišćuje. Zaštitnih sastojina svih kategorija ima oko 670.000 ha. Radovi na šumskim kulturama prošireni su tek poslije revolucije. Tako je od 1948. do 1964. g. pošumljeno više od 1,276.000 ha ( a 1920. do 1944. samo 334.000 ha). Za četiri godine (1960—1964) pošumljeno je 370.621 ha. Perspektivni plan razvitka narodne privrede od 1980—1975. g. predviđa pošumljenje na 900.000 ha (novih sječa 45"/», nepošumljenih starih 33%> i rekonstrukcija 22a/»). U planinama će i dalje glavnu ulogu u pošumljavanju igrati omorika obična, koju treba da prate ariš sve do gornje granice njezina rasprostranjenja i bukva. 30.000 ha pošumit će se bijelom akacijom, a 50.000 ha zauzet će kanadska topola. I. Mušat, P. L. Nikitin (Les. hoz. 10— 1965). Đ. K. |